UMJETNA INTELIGENCIJA, jezični model ChatGPT, sam je razvio teoriju uma, sposobnost koja se donedavno smatrala svojstvenom isključivo ljudima, pokazalo je novo istraživanje.

Prema studiji objavljenoj na znanstvenoj platformi Arxiv, nova verzija jezičnog modela ChatGPT položila je test teorije uma (ToM) na razini devetogodišnjeg djeteta.

Što je Chat GPT?

Podsjetimo ukratko, ChatGPT (Generative Pre-trained Transformer) je veliki jezični model koji je razvila tvrtka OpenAI. To je sustav koji se temelji na dubokom učenju i umjetnoj inteligenciji, a obučen je na ogromnom korpusu tekstova. Koristi se za generiranje prirodnog jezika u različitim kontekstima, uključujući stvaranje odgovora na pitanja, pisanje eseja i članaka te čak simuliranje razgovora s ljudima. Također se koristi za strojno prevođenje, kodiranje, analizu osjećaja i sl. Zbog sposobnosti generiranja prirodnog jezika i razumijevanja konteksta postao je popularan alat za razne aplikacije kao što su chatbotovi, virtualni asistenti i drugi sustavi koji koriste prirodni jezik za komunikaciju s korisnicima.

Krajem 2022. izazvao je veliko uzbuđenje jer se pokazalo da bi Googleu mogao oteti velik dio kolača pretraživanja te da bi s vremenom mogao preuzeti obavljanje nekih intelektualnih poslova poput programiranja i poučavanja ili barem njihovih manje zahtjevnih dijelova.

Što je teorija uma?

Za razumijevanje rezultata nove studije važno je pojasniti što znači teorija uma.

Teorija uma (ToM) je sposobnost pripisivanja neuočljivih mentalnih stanja drugima i izuzetno je važna za ljudske društvene interakcije, komunikaciju, samosvijest i moralnost. Imati teoriju uma slično je, ali nije identično, kao imati kapacitet za empatiju ili za suosjećanje.

Teorija uma je kognitivni mehanizam, a ne neka znanstvena teorija o umu. Mi smo ti koji imamo teoriju uma o drugima, odnosno mi prepoznajemo da i drugi imaju um kojim percipiraju nas.

Teoriju uma dobro ilustrira jedno ispitivanje poznato kao test Sally i Anne koje je pokazalo da mala djeca, mlađa od četiri godine, uglavnom nemaju razvijen osjećaj za prepoznavanje neovisnog uma drugih. U njemu Sally stavlja lopticu u košaru i izlazi iz sobe. Dok je Sally odsutna, Anne uzima lopticu i premješta je u kutiju. Sally se potom vraća u sobu, a djeca trebaju odgovoriti na pitanje gdje će prvo potražiti lopticu. Starija djeca, koja imaju razvijenu teoriju uma, reći će "u košari" jer shvaćaju da Sally nije vidjela da je loptica u međuvremenu premještena pa pretpostavljaju da će je tražiti tamo gdje ju je ostavila. No mala djeca odgovorit će "u kutiji" jer misle da svi znaju isto što znaju i ona. To znači da nemaju razvijenu teoriju uma.

Mislilo se da teoriju uma imaju samo ljudi, a onda se pokazalo da ju imaju i neke životinje

Znanstvenici su donedavno uglavnom smatrali da samo ljudi mogu imati teoriju uma. Međutim, neka istraživanja pokazala su da je u određenoj mjeri imaju i najinteligentnije životinje poput primata i vrana.

Primjerice, vrane znaju zakopati hranu na određenom mjestu i potom je, kada su sigurne da ih nitko ne gleda, otkopati i premjestiti na drugo mjesto. Temeljito istraživanje predstavljeno 2016. u časopisu Nature pokazalo je da takvo ponašanje nije puki instinkt, već da vrane uistinu imaju temeljnu razinu teorije uma.

No, s druge strane, čini se da čak i majmuni, za koje se kaže da imaju inteligenciju najbližu ljudskoj, postižu značajno slabije rezultate od ljudi kada se testiraju na teoriju uma.

Pretpostavlja se da se poremećaji u teoriji uma mogu pojaviti kod osoba s autizmom, anoreksijom, nervozom, shizofrenijom, disforijom, poremećajem pažnje i hiperaktivnosti, ovisnošću o kokainu, oštećenjima mozga uzrokovanih alkoholom i sl.

Nova verzija ChatGPT-ja uspjela je proći test teorije uma

Autor nove studije, Michal Kosinski sa sveučilišta Stanford, u svojem je istraživanju upotrijebio dvije klasične skupine zadataka s lažnim uvjerenjima koji se naširoko koriste u testovima za mjerenje razvijenosti teorije uma kod ljudi. Njima je testirao nekoliko jezičnih modela bez da im je predstavio neke primjere ili im dao neku prethodnu obuku o teoriji uma.

U uvodu u rad piše da njegovi rezultati pokazuju da jezični modeli koje je ispitivao predstavljeni prije 2022. nisu pokazivali gotovo nikakvu sposobnost rješavanja zadataka teorije uma. No, verzija GPT3 (davinci-002) iz siječnja 2022. riješila je 70% zadataka, što je uspjeh usporediv s onim koji se očekuje od sedmogodišnje djece. Verzija istog modela iz studenog 2022. (ChatGPT/davinci-003) riješila je čak 93% zadataka, što su performanse koje se mogu usporediti s onima devetogodišnje djece.

"Ovi nalazi sugeriraju da se sposobnost slična ToM-u (koja se do sada smatrala isključivo ljudskom) mogla spontano pojaviti kao nusprodukt poboljšanja jezičnih vještina jezičnih modela", ističe Kosinski.

Uvjeren je da sposobnosti kao što je teorija uma ne moraju biti eksplicitno uključene u AI u sklopu obuke.

Smatra da su veliki jezični modeli zapravo očekivani kandidati za prirodni razvoj teorije uma jer "ljudski jezik sadrži opise mentalnih stanja, različitih uvjerenja i tako dalje. U njima će se pojaviti mnogi likovi s mislima i željama."