DESET GODINA NATO-OVOG PROGRAMA PARTNERSTVO ZA MIR
Tekst se nastavlja ispod oglasa
NATO će u subotu proslaviti desetu obljetnicu svog programa Partnerstvo za mir, formule za vojnu suradnju koja je uspostavljena s bivšim komunističkim blokom zemalja s ciljem jačanja stabilnosti u Europi, i okrenutosti prema srednjoj Aziji u okviru borbe protiv terorizma.
Osnovano na hladnoratovskim ostacima 10. siječnja 1994. godine na summitu šefova država Sjevernoatlantskog saveza u Bruxellesu, Partnerstvo obuhvaća 27 zemlja nečlanica NATO-a, među kojima su zemlje istočne Europe koje se još nisu priključile Savezu, Švicarska, zemlje kavkaskog područja te pet bivših sovjetskih republika s područja srednje Azije.
Središnji program Partnerstva su individualni programi suradnje između NATO-a i zemalja sudionica na vojnom polju.
Predstavnici 19 članica NATO-a zajedno s predstavnicima 27 zemalja okupljaju se u redovnim intervalima u okviru Vijeća euroatlantskog partnerstva (EAPC), oblika savjetodavnog foruma.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Hrvatska je postala punopravna članica Partnerstva za mir na ministarskom sastanku NATO-a u u svibnju 2000. godine u Firenzi.
U svom pozdravnom govoru u NATO-u 17. prosinca bivši glavni tajnik George Robertson je pozvao na "čuvanje i promicanje Partnerstva, jedno od dostignuća koje vrijedi zlata".
NATO-u preostaje dovršavanje integracije svih europskih država kada se iduće godine proširi na sedam novih članica: na tri baltičke države - Estoniju, Latviju i Litvu - zatim na Rumunjsku, Bugarsku, Slovačku i Sloveniju.
"Na karti Europe postoje dvije rupe - BiH i Srbija i Crna Gora", istaknuo je neimenovani dužnosnik NATO-a. Prema njegovim riječima te bi se dvije države mogle priključiti Partnerstvu iduće godine, ali moraju dokazati svoju volju za reformama i suradnjom s Međunarodnim kaznenim sudom u Den Haagu.
Kako je kazao isti izvor, Partnerstvo za mir može se pohvaliti da je poboljšalo međudjelovanje vojnih snaga zemalja sudionica i posebno da je potaknulo i podržalo reforme na polju obrane u tim zemljama.
"Izgradnja institucija, demokratskih i odgovornih na polju obrane, to je pravi izazov", dodao je isti dužnosnik.
Osnovano na hladnoratovskim ostacima 10. siječnja 1994. godine na summitu šefova država Sjevernoatlantskog saveza u Bruxellesu, Partnerstvo obuhvaća 27 zemlja nečlanica NATO-a, među kojima su zemlje istočne Europe koje se još nisu priključile Savezu, Švicarska, zemlje kavkaskog područja te pet bivših sovjetskih republika s područja srednje Azije.
Središnji program Partnerstva su individualni programi suradnje između NATO-a i zemalja sudionica na vojnom polju.
Predstavnici 19 članica NATO-a zajedno s predstavnicima 27 zemalja okupljaju se u redovnim intervalima u okviru Vijeća euroatlantskog partnerstva (EAPC), oblika savjetodavnog foruma.
U svom pozdravnom govoru u NATO-u 17. prosinca bivši glavni tajnik George Robertson je pozvao na "čuvanje i promicanje Partnerstva, jedno od dostignuća koje vrijedi zlata".
NATO-u preostaje dovršavanje integracije svih europskih država kada se iduće godine proširi na sedam novih članica: na tri baltičke države - Estoniju, Latviju i Litvu - zatim na Rumunjsku, Bugarsku, Slovačku i Sloveniju.
"Na karti Europe postoje dvije rupe - BiH i Srbija i Crna Gora", istaknuo je neimenovani dužnosnik NATO-a. Prema njegovim riječima te bi se dvije države mogle priključiti Partnerstvu iduće godine, ali moraju dokazati svoju volju za reformama i suradnjom s Međunarodnim kaznenim sudom u Den Haagu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Kako je kazao isti izvor, Partnerstvo za mir može se pohvaliti da je poboljšalo međudjelovanje vojnih snaga zemalja sudionica i posebno da je potaknulo i podržalo reforme na polju obrane u tim zemljama.
"Izgradnja institucija, demokratskih i odgovornih na polju obrane, to je pravi izazov", dodao je isti dužnosnik.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Facebook
Google