DRŽAVNO izborno povjerenstvo nastavlja svoj udar na ustavna prava građana Republike Hrvatske, što se najbolje vidi iz njihovih bizarnih uputa, prema kojima bi svi glasači u izborno jutro trebali izmjeriti vlastitu tjelesnu temperaturu (?!), a još više po odluci da se ignorira velika većina staračkih domova u Hrvatskoj, čiji štićenici uopće neće imati priliku glasati na izborima.

>> Ustavni stručnjak: Izbori bi mogli biti proglašeni neregularnima

>> Izbori su već sada neregularni

Podsjetimo, DIP je jučer djelomice izmijenio Tehničke upute za glasače, pripremljene u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo (HZJZ), a sve nakon burnih reakcija javnosti, pa i pritiska s Ustavnog suda.

Bizarne upute DIP-a o mjerenju tjelesne temperature

DIP biračima preporučuje da ujutro izmjere tjelesnu temperaturu pa da se, ako je viša od 37,2 i/ili ako birači imaju respiratorne ili druge simptome karakteristične za covid-19, jave telefonom nadležnom liječniku. Po izmijenjenoj preporuci, biračima kojima je dijagnosticirana zaraza covidom-19 neće se moći osigurati glasanje s obzirom na to da im je izrečena mjera izolacije (prema članku 21. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti), a koja uključuje i zabranu kontakata sa svim drugim osobama, pa samim time i kontakta s članovima biračkog odbora.

>> DIP promijenio upute za birače, objavio što će ljudi s temperaturom

Prijašnja je preporuka bila da u jutarnjim satima izmjere tjelesnu temperaturu pa da se, ako je viša od 37,2 °C jave telefonom nadležnom liječniku te da ne smiju pristupiti biračkom mjestu niti kontaktirati gradsko/općinsko izborno povjerenstvo ili birački odbor radi glasanja kod kuće, jednako kao i birači koji su zaraženi covidom-19.

Dr. Natko Beck: Ne znam što bih uopće započeo s tom uputom DIP-a

Za početak smo htjeli razjasniti dio koji se tiče blago povišene temperature pa smo se za komentar obratili liječniku dr. Natku Becku. 

"To je neizvedivo", rekao je Beck na pitanje o preporuci DIP-a da se glasači koji izmjere temperaturu višu od 37,2 °C jave svom liječniku. Podsjeća da obiteljski liječnici ne rade nedjeljom. "Nisam siguran da je pametna uputa poticati ljude da se ako imaju tjelesnu temperaturu od 37,2 odmah jave doktoru", kaže Beck.

Dodaje da ima i ljudi koji uvijek imaju blago povišenu temperaturu i tako normalno funkcioniraju te napominje da izmjerena temperatura ovisi i o tome s kakvim se toplomjerom mjeri, kao i na kojem dijelu tijela. 

"Ako si ljudi mjere temperaturu u uhu ili na čelu, tu znaju biti često viša očitavanja", dodaje dr. Beck.

"Ne znam što bih uopće započeo s tom uputom DIP-a, da se zove odmah liječnika ako imaš temperaturu 37,2. Ne znam ni jednog doktora koji bi izgovorio tu uputu i kakve to veze ima s glasanjem", kaže Beck.

"Realno gledajući, ljudi će se probuditi u nedjelju i, ako su zdravi, neka stave masku na lice i odu glasati ili ne, kako hoće", zaključuje Natko Beck.

S medicinske strane su stvari, dakle, više nego jasne - upute DIP-a su besmislica, a to može shvatiti svaki laik. No dobro je čuti kada to kaže i liječnik.

>> HDZ je na ovim izborima odlučio do kraja ubiti hrvatsku demokraciju

Ustavni stručnjak Matija Miloš: Svjedočimo kroničnom nepoštivanju vladavine prava

No, cijela ova tema je prvenstveno ustavnopravna, pitanje temeljnih ljudskih prava, pa smo se za komentar DIP-ovih problematičnih poteza obratili dr. Matiji Milošu s Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci.

"Od same smo pojave virusa u Republici Hrvatskoj suočeni s dva problema. Osim problema koji smo od početka dijelili s ostatkom svijeta, a to je nedostatak pouzdanog znanja o novoj bolesti koje bi nam bilo potrebno da na virus optimalno reagiramo, pokazala se boljka koja kontinuirano prati našu mladu demokraciju. Riječ je, naravno, o kroničnom nepoštivanju vladavine prava, uslijed čega je i granica između stručnog i političkog odgovora na krizu bila tanka i nestabilna. U sagu koja je obuhvaćala nejasne osnove ustrojstva i djelovanja Stožera, koje su u hodu dograđivane, kao i kontroverze u pogledu pojedinih mjera, novo poglavlje dolazi s reakcijama Državnog izbornog povjerenstva na izazove glasovanja na predstojećim parlamentarnim izborima", kaže ovaj ustavni stručnjak.

"DIP je prilično kasno pred izbore objavio upute za glasače, onda ih je pod pritiskom javnosti mijenjao, sada se u sve to uključio i Ustavni sud, a mi smo 3 dana do izbora. Kako to komentirate?" pitali smo Miloša.

DIP-ove upute nemaju pravnu osnovu koja bi ih činila obvezujućima

On kaže da su upute koje su prekasno uvedene te naprasito mijenjane problematične iz dva temeljna razloga. 

"Prvo, one nemaju pravnu osnovu koja bi ih činila obvezujućima, a sasvim sigurno ne predstavljaju zakon kojim bi se, sukladno Ustavu, moglo ograničiti biračko pravo. Iako se u javnoj raspravi isticalo da se DIP trebao pozvati na Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, njime nigdje nije propisano da postoji mogućnost uskrate glasovanja onima koji su zaraženi ili kod kojih se na zarazu sumnja. Treba uvijek imati na umu da Državno izborno povjerenstvo nije tijelo kojem je povjereno stvaranje novih izbornih pravila. Ono je dužno provoditi postojeći ustavni i zakonski okvir, a u njemu jednostavno nema uporišta za ovakve preporuke koje se hoće nemušto progurati kao nešto obvezujuće. Duboka problematičnost uputa Državnog izbornog povjerenstva razvidna je iz nedavne reakcije njegovog predsjednika, gospodina Sesse, koji u nedostatku obvezujuće pravne snage uputa pledira na "zdrav razum". Netko tko je ujedno i čelnik najvišeg suda u državi ne smije odašiljati takve poruke, jer takva bi osoba morala biti svjesna da je sudska vlast, kao i svaka druga, prihvatljiva samo ukoliko je strogo vezana pravom. Nema prostora djelovanju temeljem općenarodne mudrosti. Pretpostavlja se da su birači razumni i da neće ugrožavati niti svoje niti tuđe zdravlje, ali hrvatsko pravo ne dopušta da se iz suprotne pretpostavke izvlače pravne posljedice i uskraćuje biračko pravo", objašnjava Miloš.

Biračko pravo kao zadnja rupa na svirali izbornog procesa

Drugi razlog je što su te upute tako kasno usvojene.

"Virus nije s nama od jučer. Bili smo svjedoci radikalnog zatvaranja svih mogućih djelatnosti na nekoliko mjeseci, a i sada se moramo privikavati na "novo normalno". Budući da sablast virusa djeluje već mjesecima, daleko prije odluke o raspisivanju izbora, apsolutno je neprihvatljivo da DIP ovako restriktivno reagira bez da je na ikakav način pokazao spremnost pozitivnim mjerama osigurati glasovanje svim biračima, neovisno o njihovom zdravstvenom stanju. Stječe se dojam da je biračko pravo tek "zadnja rupa na svirali" izbornog procesa, što je, ako te procese hoćemo smatrati praznikom demokracije, potpuno groteskno i neprihvatljivo. Osim toga, objavljivati izmijenjena pravila tek nekoliko dana prije izbora smanjuje prostor reakcije drugih tijela javne vlasti kao i same javnosti te ostavlja smanjenu mogućnost prilagodbe istima, čime se narušava pravna predvidljivost i sigurnost", ističe Miloš.

DIP ne smije uvjetovati glasanje zdravstvenim stanjem birača

U najnovijoj verziji uputa DIP navodi da bi glasači kada se probude trebali izmjeriti temperaturu pa se, ako je ona viša od 37,2 °C, trebaju javiti liječniku. Kakve to uopće veze ima s glasanjem? 

"Državno izborno povjerenstvo može napisati da je bitno paziti na svoje zdravlje, ali nema ovlasti time uvjetovati glasovanje. Posebno ne može uvjetovati glasovanje jednim pokazateljem koji ne mora imati nikakve veze s covidom-19. Kada bi zakonom i bilo propisano da birači s povišenom tjelesnom temperaturom ne smiju na glasovanje kako bi se time smanjio rizik od zaraze, takva bi mjera bila neustavna zbog toga što nije primjerena svojem cilju. Kao što i sami ističete, povišena temperatura je preširoka kategorija koja ne mora imati nikakve veze s virusom i kao takva je preširoka za postizanje cilja, suzbijanja zaraze", kaže Miloš.

Nestabilna granica između struke i politike

On ističe da se i na tom primjeru pokazuje vrlo nestabilna granica između struke i politike te se vidi kako se stručnim argumentom, odnosno njegovim fragmentima, olako licitira. 

"Kao što smo nedavno imali prijepor oko toga smije li netko sam sebe staviti u samoizolaciju, tako i danas imamo problem tjelesne temperature i njezinih pravnih implikacija, a sve u sjeni poigravanja vladavinom prava od samog početka", dodaje Miloš.

"Trebaju li se glasači uopće baviti preporukama DIP-a? Što ako netko ima temperaturu od 37,2 °C i ne javi se liječniku, već ode na glasanje?" pitamo ga.

"Iz samih preporuka DIP-a za takvu osobu ne bi slijedile nikakve posljedice. Bitno je da oni kojima je određena mjera samoizolacije ili koji se liječe ne dolaze na birališta, jer u suprotnome krše pozitivno pravo i za to mogu biti odgovorni, ali njima se svejedno mora omogućiti glasovanje. Jednostavno nema pravne osnove za bilo koji drugi put", kaže on.

Oduzimanje prava glasa većini građana u staračkim domovima

Najnovija suluda odluka DIP-a je ona o glasanju u staračkim domovima.

>> DIP zabranjuje glasanje i većini staraca u domovima

Glasanje će onemogućiti i korisnicima domova za starije, ali i još nekim korisnicima drugih ustanova socijalne skrbi.

"Nastavno na učestale upite izbornih povjerenstava vezanih uz glasovanje birača-korisnika ustanova socijalne skrbi, a u kojim ustanovama nisu određena posebna biračka mjesta, napominjemo da je Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske, uzimajući u obzir epidemiološku situaciju uzrokovanu covidom-19, zauzelo stav da birački odbor s redovnih i posebnih biračkih mjesta neće na poziv birača-korisnika odlaziti u navedene ustanove kako bi istima omogućili glasovanje izvan biračkog mjesta", stoji u DIP-ovoj uputi koja je poslana izbornim povjerenstvima po izbornim jedinicama.

Kako je korisnicima domova za starije zabranjen izlazak iz domova, ovakva odluka DIP-a znači da će i tim ljudima na ovim izborima biti oduzeto pravo glasa. 

Ministrica Bedeković se ne bi htjela miješati

Kako javlja N1, birački odbori će se pojaviti u samo 83 od 700 domova za starije, što je manje od sedmine takvih ustanova u Hrvatskoj. Ministrica socijalne skrbi Vesna Bedeković je pak izjavila da je DIP birao domove i da je na njima da osiguraju ustavno pravo. Drugim riječima, ministrica se ne bi htjela miješati u to što DIP ljudima koji su u direktnoj nadležnosti njenog resora proizvoljno ukida biračko pravo.

"Državno izborno povjerenstvo, ponovno, jednostavno nema ovlasti prekrajati izborna pravila pa niti birati u kojim će se institucijama biračko pravo štititi, bez da istovremeno za takvo djelovanje nađe jasno uporište u postojećem Ustavu i mjerodavnim zakonima. Konkretno, kada je riječ o ustanovama socijalne skrbi, sukladno čl. 71 Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, "birači koji su smješteni u ustanovama socijalne skrbi glasuju na biračkim mjestima koja će odrediti ministar nadležan za poslove socijalne skrbi". Tim istim člankom su pruženi okviri odvijanja izbornih procesa na takvim lokacijama i tu nikakve dvojbe ne bi smjelo biti", objašnjava Miloš.

Ako DIP postupi po svojim preporukama, to će biti povreda biračkog prava

Za kraj smo ostavili najteže pitanje: "S obzirom na sve, mislite li da su ovi izbori regularni i ustavni?"

Matija Miloš kaže da o tome svoj pravorijek mora dati Ustavni sud. 

"Dva su problema o kojima treba voditi računa. Prvo, ukoliko Državno izborno povjerenstvo zaista postupi po vlastitim preporukama kao da se radi o obvezujućim pravnim aktima, djeluje neustavno i nezakonito te vrijeđa pojedinačno biračko pravo onih kojima bi glasovanje bilo uskraćeno. To je samo po sebi povreda do koje ne bi smjelo dolaziti. Drugo, ukoliko bi takva povreda utjecala na rezultat izbora, mogla bi dovesti do poništavanja pojedinih izbornih radnji i odluka, pa i do ponavljanja izbora u cjelini. Načelno, svaki pojedinačni birač kojemu je biračko pravo uskraćeno protivno važećim propisima predstavlja opterećenje i regularnosti i ustavnosti i legitimnosti izbornih procesa, a u svakom slučaju predstavlja povredu pojedinačnog biračkog prava", zaključuje ovaj ustavni stručnjak.