BAKALAR, omiljeno jelo Hrvata za Badnjak, ove godine poskupio je oko 30 posto u odnosu na prošlu godinu, čime se uklopio u rekordna poskupljenja hrane ove godine. Podsjetimo, potrošačke cijene u Hrvatskoj porasle su u studenome za 13.5 posto, pa je tako inflacija dosegnula novu najvišu razinu od kada Državni zavod za statistiku vodi te podatke.

>> Rekordno poskupljenje u Hrvatskoj

Najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je ostvaren u skupini hrana i bezalkoholna pića, za 19.2 posto. Konzultantica za prehrambenu industriju i poljoprivredu Zvjezdana Blažić tako je nedavno za N1 rekla kako još neko vrijeme neće doći do značajnijih korekcija cijena.

"Najviše raste cijena proizvoda koje stanovnici najviše troše, a to su kruh, mlijeko, krumpir, svinjetina i jaja. To su proizvodi za koje se očekuje najveći rast, više od 40 posto. Nesigurnost je ogromna, a cijene hrane počele su rasti još 2021. godine", rekla je.

Stefanov: Poskupio je transport, bila je kišna godina

Ova poskupljenja tako nisu zaobišla niti suhi bakalar. Aleksandar Stefanov, vlasnik tvrtke Milena koja u Bačvi kod Poreča prerađuje bakalar, objašnjava za Index zašto je došlo do povećanja cijena.

"Općenito je krizna godina svima, pa tako i Norvežanima. Njima je u startu otkupna cijena svježe ribe puno veća. Poskupila je nafta, a i prošla zima je bila premekana, bila je kišovita i nejaka, tako da su se količine kvalitetne ribe svele na minimum.

To je sve izazvalo porast cijena. Poskupio je transport. Jedno vuče drugo. Sad je situacija takva da je bakalar poskupio za oko 30 posto. Mi smo ga prije nabavljali po cijeni od 22-25 eura po kilogramu, sad to ide od 27 do 30 eura po kilogramu. U trgovinama sam vidio da cijena ide od 250 kuna nadalje. Čak ide i do 350 kuna na pojedinim mjestima", govori Stefanov.

"Sad je ovako kako jest, nadamo se da će se dogodine stabilizirati cijena. Da će sve normalno funkcionirati. Mi smo pokušali biti pristupačni kupcima i zadržali prošlogodišnje cijene", objasnio je.

Donosimo cijene po trgovinama

Usporedili smo cijene po katalozima iz ove i lanjske godine. Cijene smo zaokružili na veću vrijednost budući da je većina njih određena na 99 lipa.

U Konzumu se tako kilogram bakalara može naći po cijeni od 250 do 280 kuna. Prošle godine cijena je iznosila 200 do 230 kuna. U Plodinama smo ove godine našli bakalar po cijeni od 270 do 300 kn. Lani je u ovoj trgovini koštao od 200 do 240 kn.

U Kauflandu smo bakalar pronašli po cijeni od 320 kuna. U lanjskom katalogu kilogram suhog bakalara koštao je 260 kuna. U Studencu kilogram bakalara ove godine košta 260 kuna. Lani je cijena iznosila 200 kuna. U Tommyju se bakalar ove godine može naći po cijeni od 260 kuna, a lani je cijena iznosila 230 kuna.

Kvaliteta ovisi o klasi

Pitali smo Stefanova kakva je njegova povratna informacija od ljudi koji kupuju bakalar.

"Kupuje se manje suhog bakalara, više se kupuje onaj već gotovi kojega i mi proizvodimo. Ljudima je lakše kupiti gotov bakalar na bijelo jer je preskup onaj suhi. Ono što vidim je da ljudi više ne kupuju veće bakalare, nego one manje", govori.

Objasnio je koji je najkvalitetniji.

"Radi se o bakalaru pod imenom Ragno. Oni su dosta veliki, od 800 grama do jednog kilograma. To je kvalitetna selekcija bakalara. Što se tiče ostalih, kupci bi trebali pripaziti. Recimo, ne smije biti plijesni, on treba mirisati baš po bakalaru, a ne po moru.

To je znak da ga se kvalitetno sušilo. Ako je moguće, trebalo bi ga otvoriti i vidjeti da nije meso crveno. Ako jest, to znači da je bio zaleđen", rekao je još Stefanov, kojeg smo pitali i o kvaliteti bakalara u supermarketima.

"Oni se uvoze, kvaliteta ovisi o klasama. Što je jeftiniji bakalar, to je lošije. Većinom su tu bakalari od prve do treće klase. Četvrta klasa uglavnom ide za Afriku, ti bakalari su loše osušeni. Svakako, bakalar bi trebao dolaziti iz Norveške, ne s Islanda ili iz drugih država", objasnio je.

Problem za britanske pubove

Nije veliko poskupljenje bakalara samo u Hrvatskoj. Još u lipnju Wales online je pisao o velikom poskupljenju ove ribe što je dovelo do toga da tradicionalno jelo fish and chips košta više od odreska. Vlasnik britanskog puba Alex Cook rekao je da strahuje kako si pubovi više neće moći priuštiti prodaju.

Wales online je pisao kako je na prijelazu prošle godine cijena bakalara drastično porasla.

"Mislim da po ovoj cijeni za nas bakalar i pomfrit više nije skromno jelo. To je prava, prava poslastica i možda joj nije mjesto na jelovniku puba. Sigurno nećemo moći stalno služiti bakalar. Jednostavno ne možemo to učiniti. Morali bismo ga cijeniti oko 24 funte, a to jednostavno ne nudi nikakvu vrijednost za novac za kupce. 

Nema znakova da se ovo usporava. Ovaj problem samo postaje sve veći i veći. Moramo nešto učiniti ili će se cijela industrija sama od sebe srušiti. Bakalar je trenutno skuplji od filet odreska", rekao je on.

Još u ožujku ove godine britanski The Groces je pisao kako je viša cijena bakalara bila potaknuta većim troškovima goriva za ribarske flote i ostalim povećanim troškovima poput većih izdataka za radnu snagu. Jedan od razloga jest rat u Ukrajini.

Bakalar kao kamen spoticanja između Ukrajine i Norveške

Kako je pisao Inquirer, u normalnim vremenima Rusija je isporučivala između 30 i 40 posto bakalara koji se prodavao u britanskim restoranima koji su nudili tradicionalni fish and chips. Vlasnica jednog puba rekla je da je s ratom u Ukrajini došlo do pomanjkanja ribe.

"Prije smo naručivali u velikim količinama. Sada postoji samo minimalna narudžba koju možemo dobiti. Cijena se udvostručila u odnosu na ono što smo plaćali prošle godine", rekla je.

Podsjetimo i kako je pitanje bakalara utjecalo na odnose Norveške i Ukrajine. Naime, Norveška je dopustila ruskim koćaricama da iskrcaju ribu u norveške luke. Prema izvještaju iz lipnja, vrijednost iskrcane robe iznosila je skoro 100 milijuna eura. Radilo se o 970 tona bakalara.

"Ovim se financira rat Rusije protiv Ukrajine. Razumijemo da je teško, ali Norveška bi trebala zaustaviti ruske isporuke ribe", kazala je za Fishing Daily Albina Mahomedova koja vodi ukrajinsku udrugu u Tromsu.