DIVLJE svinje sve češće ulaze u zagrebačka naselja, prolaze ulicama, kopaju po kontejnerima i uništavaju vrtove. Snimke dronom otkrile su čak 70 jedinki, a Grad Zagreb u suradnji s Veterinarskim fakultetom i Zoološkim vrtom postavlja posebne zamke kako bi smanjio njihov broj.

U gradu je dosad postavljeno šest zamki, a u posljednjih šest mjeseci uhvaćeno je više od 50 divljih svinja. Planirano je postavljanje još dviju zamki. Stručnjaci ističu da životinje u grad dolaze u potrazi za hranom, ali i da im zeleni koridori omogućuju kretanje između Medvednice i naselja.

Divlje svinje prolaze ulicama i ulaze u dvorišta

Divlje svinje sve se češće pojavljuju među kućama, u vrtovima i voćnjacima. Na Medvednici se njihov broj kontrolira odstrjelom, ali takav bi način postupanja u gusto naseljenim gradskim područjima bio preopasan.

"Njihova migracija je samo zbog hrane. Nije zabilježen napad divlje svinje na čovjeka. Ona se sama po sebi miče od čovjeka, možda su u opasnosti naši kućni ljubimci, oni bi morali biti na povocu kad se ljudi s njima šeću jer divlja svinja ne poznaje prijateljski odnos s našim ljubimcem, ona odmah napada", rekao je Miljenko Kruc, predsjednik Lovačkog saveza Grada Zagreba, za HRT.

Kruc je upozorio da vlasnici pasa trebaju biti posebno oprezni prilikom šetnji područjima na kojima se pojavljuju divlje svinje. Preporučuje da pse drže na povocu kako bi izbjegli njihov mogući susret s divljim životinjama.

Postavljeno šest zamki, uhvaćeno više od 50 divljih svinja

Grad Zagreb postavio je šest posebnih zamki za hvatanje divljih svinja. Riječ je o modularnim i selektivnim konstrukcijama koje se mogu prilagođavati terenu i premještati na mjesta na kojima je prisutnost životinja najveća.

U posljednjih šest mjeseci u zamke je uhvaćeno više od 50 divljih svinja. Grad planira postaviti ukupno osam zamki kako bi dodatno smanjio broj životinja koje se kreću urbanim područjem i pritom uzrokuju štetu na privatnim i javnim površinama.

Zamke se zatvaraju putem mobilne aplikacije

Ivan Madi, stručna osoba za provedbu Programa zaštite divljači Grada Zagreba, objasnio je kako funkcioniraju zamke. Kada divlje svinje uđu u ograđeni prostor, nadležni djelatnici putem mobilne aplikacije aktiviraju mehanizam koji zatvara vrata.

"Kada svinja uđe unutra, preko aplikacije šaljemo signal uređaju i vrata se zatvaraju slobodnim padom, svinje se prvo uspavljaju jer nam je takva naredba od ministarstva zbog afričke svinjske kuge", rekao je Madi.

Uhvaćene životinje testiraju se na prisutnost parazita i bakterija. Stručnjaci pritom prikupljaju podatke koji im pomažu u praćenju zdravstvenog stanja divljih svinja i njihova kretanja zagrebačkim područjem.

Dvije divlje svinje čipirali i pustili kako bi pratili njihovo kretanje

Znanstvenici s Veterinarskog fakulteta dvije su divlje svinje opremili uređajima za praćenje i pustili ih na slobodu. Cilj je bio utvrditi kojim se putovima kreću između gradskih naselja i šumskih područja Medvednice.

"Jednu na Stenjevcu, jednu na Remetama i one su imale svoj put, tako da smo dobili koridore kojima se kreću. Kreću se na Medvednicu i natrag. To su koridori kao i svi zeleni prostori između grada i Medvednice", rekao je Dean Konjević s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Divlje svinje mogu doći gotovo do Ilice

Ravnatelj Zoološkog vrta Grada Zagreba Ivan Cizelj objasnio je u središnjem Dnevniku HTV-a da Zagreb ima specifičan položaj jer se nalazi neposredno podno Medvednice. Brojni zeleni koridori omogućuju divljim životinjama da iz šume stignu duboko u gradska naselja.

"Preko Cmroka i Dubravkina puta bilo koja divljač može doći do Ilice, praktički neometano", rekao je Cizelj.

Dodao je da životinje u grad privlače različiti čimbenici. Najvažnija je dostupnost hrane, ali tijekom ljetnih mjeseci dolaze i u potrazi za vodom. Njihovu kretanju pogoduju zapuštena dvorišta, neograđene parcele i zelene površine između naselja.

Smeće nije glavni razlog njihova dolaska

Iako divlje svinje često prevrću kontejnere i traže ostatke hrane, Cizelj smatra da smeće nije među glavnim razlozima njihova dolaska u Zagreb. Ističe da krda imaju znatno veće potrebe za hranom nego što ih mogu zadovoljiti otpadom iz kućanstava.

"Ne mogu se baš krda divljih svinja nahraniti na smeću, tako da to nije baš jedan od glavnih razloga", rekao je ravnatelj Zoološkog vrta.

Objasnio je da takvi susreti nisu specifični samo za Zagreb. Slične probleme imaju i drugi veliki europski gradovi, među kojima su Berlin, Beč i Barcelona, gdje se divlje životinje također sve više prilagođavaju životu u urbanim sredinama.

Divlje svinje u Zagrebu gotovo nemaju prirodnih neprijatelja

Na povećanje broja divljih svinja, prema Cizeljevim riječima, mogu utjecati i klimatske promjene. One bi mogle pridonijeti većem broju mladunaca i legla tijekom godine, dok istodobno na zagrebačkom području gotovo nema njihovih prirodnih neprijatelja.

"Broj prirodnih neprijatelja divljih svinja u Zagrebu zapravo je vrlo malen, osim prometa, i nema ih", rekao je Cizelj.

Dodao je da su se promijenile i navike ljudi i životinja. Nekada je lov, uključujući krivolov, bio znatno intenzivniji, dok su danas životinje naviknutije na ljudsku prisutnost i sve se češće zadržavaju u blizini naselja.

Cizelj upozorava da takvoj pojavi treba posvetiti pozornost jer susreti ljudi i divljih životinja nose određene rizike. Posebno je važno da građani ne pokušavaju sami hvatati životinje ili ih tjerati iz svojih dvorišta.

Što učiniti ako naiđete na divlju svinju?

Stručnjaci savjetuju građanima da se divljim svinjama ne približavaju i da ih ne pokušavaju otjerati. Najsigurnije je ostati na udaljenosti i omogućiti životinji da se sama povuče, bez naglih pokreta i uznemiravanja.

Građani koji u gradu primijete divlju svinju mogu se obratiti službama uključenima u Program zaštite divljači Grada Zagreba. Kontakti su dostupni na gradskim internetskim stranicama, a u postupanje se prema potrebi uključuju Zoološki vrt i terenska služba Dumovca.

Cizelj je podsjetio i da su vlasnici privatnih parcela odgovorni za zaštitu svojih dvorišta i zemljišta. To uključuje postavljanje ograda koje divlje životinje ne mogu lako prijeći, iako je svjestan da takva zaštita nije uvijek izvediva. "Zato smo tu na raspolaganju građanima", poručio je ravnatelj Zoološkog vrta.