Europol: Gospodarske posljedice pandemije mogle bi utjecati na porast radikalizacije

Europol: Gospodarske posljedice pandemije mogle bi utjecati na porast radikalizacije
Ilustracija: EPA

MJERE izolacije uvedene radi suzbijanja pandemije koronavirusa mogle bi poticati radikalizaciju, upozorava danas Europol, ukazujući na povećanje nasilja s krajnje desnice i krajnje ljevice u proteklih godinu dana.

Gospodarske i društvene posljedice pandemije mogle bi "poticati radikalizaciju pojedinaca neovisno o njihovim ideološkim uvjerenjima”, navodi izvršna direktorica europske policijske agencije Catherine de Bolle u izvješću "Situacija i tendencije terorizma”, objavljenom u utorak.

"Aktivisti krajnje ljevice kao i krajnje desnice te oni upleteni u džihadistički terorizam pokušavaju iskoristiti priliku koju je stvorila pandemija”, ističe ona.

Dužnosnica inzistira na činjenici da krajnje desne mreže, čak i ako ne čine nasilna djela, potiču štetno ozračje.

"Takvo ozračje izgrađeno na ksenofobiji, mržnji prema Židovima i muslimanima i protuimigrantskim osjećajima moglo bi pogodovati nasilju radikaliziranih pojedinaca (...) kako smo proteklih mjeseci jako dobro vidjeli”.

U roku od godinu dana, u tri zemlje zabilježeno je najmanje šest napada pripisanih krajnjoj desnici

U roku od godinu dana, u tri zemlje zabilježeno je najmanje šest napada (uspjelih, neuspjelih ili spriječenih), prema samo jednom u 2018. godini. Među njima je napad na sinagogu u Halleu u Njemačkoj, kada su u listopadu 2019. ubijene dvije osobe. Napad je dio onih zbog kojih su njemačke savezne vlasti zabranile tri neonacističke skupine, od kojih posljednju ovaj utorak.

U Italiji, Španjolskoj i Grčkoj izvedeno je 26 napada krajnje lijevih anarhista

Na drugoj strani spektra, izvješće donosi popis 26 napada krajnje lijevih anarhista izvedenih u Italiji, Španjolskoj i Grčkoj. Broj uhićenih utrostručio se, pretežito zbog prosvjeda i sukoba s policijom u Italiji.

Došlo je do smanjenja džihadističkih napada

Izvješće koje ima 98 stranica ukazuje i na smanjenje džihadističkih napada, uglavnom zahvaljujući naporima snaga sigurnosti i međunarodnoj suradnji. Države članice dokumentirale su ukupno sedam napada ili pokušaja napada 2019. te 14 spriječenih. To je ukupno 21, prema 24 napada zabilježena 2018. godine i 33 zabilježena 2017.

Čak i ako su Islamska država i Al Kaida imale mnoge poteškoće, lokalno se pojavljuju mreže "bez organizacijskih veza” s višim hijerarhijama, dodaje se u dokumentu u kojem se ističe i važnost samoradikalizacije putem interneta.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara