Europski parlament od Komisije traži jedinstveni kalendar cijepljenja

Europski parlament od Komisije traži jedinstveni kalendar cijepljenja
Foto: 123rf
 
EUROPSKI parlament je na današnjoj plenarnoj sjednici velikom većinom izglasao rezoluciju o padu procijepljenosti u Europskoj uniji. Hrvatska europarlamentarka dr. Biljana Borzan jedna je od autorica rezolucije koja analizira problem te Europskoj komisiji i državama članicama predlaže konkretne korake.  
 
"Od 2008. do 2015. u Europi je bilo 215 tisuća slučajeva bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem, ne računajući gripu. To nažalost nije iznenađenje ako znamo da istraživanja pokazuju kako je skepticizam prema cijepljenju u Europi među najvećima u svijetu. Zdravstvo je u nadležnosti država članica Unije, no recite to virusima i bakterijama. I oni uživaju slobodu kretanja po EU-u i Schengen im ništa ne znači. Upravo zato se EU mora više angažirati", kazala je Borzan. 
 
Osuđuju širenje lažnih i nepotvrđenih informacija o cijepljenju
 
Rezolucija osuđuje širenje lažnih i nepotvrđenih informacija o cijepljenju koje podrivaju povjerenje javnosti te poziva Europsku komisiju i države članice da se jače angažiraju u suzbijanju dezinformacija. Nadalje, Parlament traži veću transparentnost u procesu ispitivanja cjepiva te informiranja o mogućim nuspojavama kako bi se uklonile bilo kakve sumnje u njihovu korist i učinke. 
 
"Cijepljenje je na neki način žrtva vlastitog uspjeha. Njime su iskorijenjene ili suzbijene pošasti poput boginja i dječje paralize. Nove generacije, koje žive bez straha od njih, ne vide potrebu za cijepljenjem. Nažalost, u zemljama našeg okruženja poput Italije, Srbije i Rumunjske, deseci ljudi su umrli od ospica, bolesti koju smo skoro bili iskorijenili cijepljenjem. Iskreno se nadam da se isto neće dogoditi i u našoj zemlji, no najnoviji porazni podaci o procijepljenosti u Hrvatskoj ne ohrabruju ", izjavila je dr. Borzan.
 
Europska komisija pozvana da donese jedinstveni kalendar cijepljenja
 
Europarlamentarci su pozvali Europsku komisiju da se angažira oko donošenja jedinstvenog kalendara cijepljenja u cijeloj Uniji te da uspostavi platformu za suradnju među državama članicama. 
 
"Vodeće svjetske udruge za autizam poput Autism Speaks, UK National Autistic Society i Autistic Self Advocacy Network već godinama govore kako nema poveznice između cjepiva MMR i razvoja autizma. Usprkos tome i nebrojenim istraživanjima i kliničkim ispitivanjima koja dokazuju isto, argumenti se ignoriraju u korist dezinformatora kojima je glavna kvalifikacija broj pogleda i likeova na društvenim mrežama", upozorava hrvatska europarlamentarka.
 
Medicina se vraća u 19. stoljeće
 
Čest argument antivakcinalnih pokreta je da unapređenje životnog standarda dovodi do smanjivanja broja oboljelih, a ne cijepljenje. Usporedba kretanja slučajeva ospica i vodenih kozica daje drugačiju sliku. Radi se o bolestima čiji je način širenja istovjetan, no cijepljenje protiv ospica je obvezatno, dok za vodene kozice nije. Prema podacima HZJZ-a, od 1968., dakle po uvođenju cijepljenja, broj slučajeva ospica je drastično pao, dok broj oboljelih od vodenih kozica stagnira do današnjih dana. 
 
"Usporedno s problemom odbijanja cijepljenja, globalno i europsko zdravstvo se suočavaju s još jednom golemim problemom, sve većom otpornošću mikroba na antibiotike. Oba problema su zasebno ogromne prijetnje javnom zdravlju, no zajedno imaju gotovo apokaliptičan potencijal. Pretjerano kljukanje antibioticima i odbijanje cijepljenja bi medicinu mogli vratiti u 19. stoljeće, pri čemu bi smrtnost djece i bolničkih pacijenata značajno porasla," upozorava Borzan.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara