"HRVATSKA samostalno ne može egzistirati", uvjeravao je sebe i druge Vladimir Šeks 1981. godine, a točno deset godina kasnije za govornicom sabora pročitao Odluku o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ, odnosno dokumenta u čijem je stvaranju sudjelovao.

Od tada pa do danas Šeks je postao jedna od najdugovječnijih pojava na hrvatskoj političkoj sceni. Bio je potpredsjednik HDZ-a, vršitelj dužnosti predsjednika HDZ-a, javni tužitelj RH, potpredsjednik i predsjednik sabora, potpredsjednik vlade, savjetnik premijerima i predsjednici... U njegovoj biografiji teško je naći i jednu dobru stvar koju je ovaj politički veteran napravio za Hrvatsku, što ga stavlja visoko na listu političkih štetočina.

No, krenimo redom. 

Zbog slučaja PTT, Šeks se počinje baviti odvjetništvom

Šeks je rođen 1943. godine, a diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1966. godine. Pripravnički staž Šeks je obavljao u Općinskom javnom tužiteljstvu u Vinkovcima dvije godine, i to od 1967. do 1969. godine, a nakon toga obnašao dužnost zamjenika Općinskog javnog tužitelja u Vinkovcima.

Sljedeću godinu bio je sudac Općinskog suda u Osijeku, a nakon 1971. godine kao zamjenik Okružnog javnog tužitelja u Osijeku otpušten iz službe. Naime, te je godine Šeks je inicirao poznati slučaj PTT, koji se bavio činjenicom da Služba državne sigurnosti otvara poštu privatnim osobama bez naloga. Nakon tog slučaja, Šeks se počeo baviti odvjetništvom. 

Jedan od prvih slučajeva bila je obrana hrvatskih diverzanata, braće Krnjak. Jedan od njih, dok je razgovarao sa Šeksom u zatvoru, raspitivao se i o bijegu iz zatvora. Isti taj Krnjak pojavio se i u recentnim događajima u Hrvatskoj, kada je uz Branimira Glavaša kao drugi osuđen u slučaju Selotejp. 

Zbog pijanstva otišao u zatvor i postao disident

Odvjetništvom se bavio do travnja 1981. godine jer je više puta “neprijateljski” istupao u javnosti. U ožujku 1981. Šeks je u vrlo pijanom stanju u gostionici Gaj, pred najmanje pet osoba, počeo razgovor o stanju u Jugoslaviji. Šeks je zbog verbalnog delikta odslužio sedam mjeseci kazne zatvora jer je rekao da su "Hitler i Franco imali bolju vojsku od JNA" kao i da "Kosovo treba dati Albaniji" te da bi se tako "riješili problemi u zemlji".

U pijanom stanju zaključio je misao da je stanje u zemlji - trulo. Odmah je te večeri uhićen, a pretresom njegova stana nađena je "neprijateljska literatura", odnosno knjige Mike Tripala, Milana Banića, Vlade Gotovca, Ivana Supeka, časopis Praxis i ostali "nepoćudni materijali". Šeks je na kraju tog procesa izgubio pravo na bavljenje odvjetništvom te postao disident.

Šeksov život pun je kontroverzi i nejasnoća, a jedna je od prvih je li Šeks bio suradnik Službe državne sigurnosti (SDS) sedamdesetih i osamdesetih godina. Ono što se sa sigurnošću zna jest da je SDS Šeksa konstantno nadzirao od početka sedamdesetih do svibnja 1990. godine, što je u jednom od razgovora potvrdio i Josip Perković, bivši šef osječkog centra SDS-a. 

Doušnik ili ne? 

Index je ekskluzivno u lipnju 2017. godine objavio transkripte razgovora koje su operativci SDS-a vodili sa Šeksom više puta od 1971. pa do 1989. godine. Riječ je o transkriptima koji su bili dio Državnog arhiva. 

"Ovi transkripti zapravo su kompilacije razgovora koje sam imao. Riječ je o interpretacijama koje su napravljene nakon razgovora, a u transkripte su ubacivani i neki sasvim lažni dijelovi kako bi se nekoga navelo na zaključak da sam s njima surađivao. To, naravno, nije istina", rekao nam je Šeks prije osam godina, kada smo objavili te transkripte. 

 >> IMAMO TRANSKRIPTE Objavljujemo Šeksove razgovore s Udbom, agenti su mu govorili da je uvijek pijan

Šeks priznaje u tim razgovorima da je od njega traženo da ide u lokale te da je od njega traženo da razgovora i potiče određene razgovore te da u te razgovore ubacuje nešto "šokantno" kako bi došao do informacija. Operativac SDS-a to potvrđuje, no odmah i dodaje: "Ali ne u pijanom stanju, Vlado!" 

Problemi s alkoholom pratili su ga cijeli život

Ako u transkriptima nije posve jasno je li Šeks doušnik tajnih službi, razvidno je kako Šeks ima ozbiljnih problema s alkoholom, a ti problemi pratit će ga čitavog života. 

>> Šeks mrtav pijan uzrokovao incident

Šeks se u drugoj polovici osamdesetih bavi ljudskim pravima, postaje član Amnesty Internationala i jedan od osnivača Jugoslavenskog helsinškog komiteta te brani jugoslovenske disidente, među kojma je i Vojislav Šešelj. 

No devedesetih počinje Šeksov pravi uzlet, i to angažmanom u HDZ-u, u kojem je jedan od osnivača te sudionik osnivačke skupštine 1989. godine. Franjo Tuđman prvi je predsjednik te stranke, a Šeks potpredsjednik. Na prvim demokratskim izborima postaje zastupnik te jedan od glavnih kreatora novog hrvatskog Ustava. 

Šeks je bio radikal i ratni huškač

"Svi koji se hrvatskom nacionalnom pokretu nađu na putu, bit će maknuti milom ili silom", govorio je Šeks u prvoj izbornoj kampanji identificirajući sebe kao nacionalista i radikala. 

Početak 1991. godine Šeks provodi u Beogradu, gdje je član Ustavnog suda SFRJ. Šeks je tada bio u svojevrsnom sukobu interesa s obzirom na to da je kao član Ustavnog suda Jugoslavije glasao i raspravljao o ocjeni ustavnosti odluke sabora o proglašenju samostalnosti - odluke koju je zapravo on pisao. Šeks je kasnije tvrdio da je za vrijeme te rasprave na Ustavnom sudu u Beogradu u torbi imao automatski pištolj te dvije bombe. 

>> DORH odbacio prijavu protiv Šeksa za ratni zločin jer nije bio šef Kriznog štaba

Neposredno pred ratne događaje Šeks je govorio kako će "golema većina Srba morati napustiti istočnu Slavoniju, osim rijetkih iznimaka", uz dodatak da ta "bratija mora iz ili pod hrvatsku zemlju". 

Nikada dokazane optužbe za ratni zločin

"Mi im puštamo struju i vodu, ja bih najradije plin", ratnohuškačke su izjave Šeksa iz tog vremena. Za vrijeme Domovinskog rata Šeks je obnašao dužnost šefa kriznog štaba za Slavoniju i Baranju. Iz tog vremena također su ostale kontroverze i sumnja zbog toleriranja progona i ubojstava srpskih civila te nikada dokazane optužbe protiv Šeksa za ratni zločin. 

"Nisam ja bio gospodar života i smrti, nego je bog i batina u to vrijeme bio Vladimir Šeks", rekao je Branimir Glavaš tijekom suđenja za ratni zločin nad srpskim civilima u Osijeku. Amnesty International 2010. godine tražio je kazneni progon protiv Šeksa za ratni zločin, no DORH je takve optužbe redovito odbacivao.  

>> Bajićev DORH: Šeksa ne možemo teretiti za ratni zločin, probajte mu naći nešto drugo

Poznato je njegovo svjedočenje na suđenju Branimiru Glavaša, kada se narugao hrvatskom pravosuđu neistinom da je u Osijeku 1991. godine djelovala "peta kolona" KOS-ovih agenata koja je ubijala srpske civile kako bi oblatila njega i Glavaša. Zbog tog svjedočenja, HHO je tada tražio da se Šeksa smijeni sa svih političkih funkcija. 

Šeksov odlučujući utjecaj na pravosuđe

Od 1991. godine do danas Šeks je imao odlučujući utjecaj na pravosuđe, a kada znamo da je upravo od Šeksa krenula teza kako procesuiranje hrvatskih ratnih zločina vodi u kriminalizaciju Domovinskog rata i Hrvatske kao države, potpuno su jasni hrvatski pravosudni slučajevi za zločine počinjene devedesetih godina. 

>> HHO: Šeks je lagao, osramotio državu i više ne može biti potpredsjednik Sabora

Vrijedi zabilježiti da je Šeks od travnja do kolovoza 1992. godine obnašao dužnost javnog tužitelja Hrvatske, a njegovo ime povezuje se s puštanjem na slobodu "merčepovaca" koji su priznali ubojstva članova zagrebačke obitelji Zec i progovorili o likvidacijama u Pakračkoj Poljani. 

>> Amnesty International traži od Milanovića: Istražite Šeksa zbog ratnih zločina

Pravosudni fijasko je taj što je, kada su početkom prosinca 1991. godine uhićeni od strane policije, osumnjičenici za ubojstvo obitelji Zec privedeni su istražnom sucu, a istražni sudac ih je ispitao bez nazočnosti branitelja. Na toj raspravi pred istražnim sucem bio je zamjenik Tihomir Rubeša, a i Anto Nobilo, koji je bio rukovodni zamjenik u okružnom tužiteljstvu i koji je vodio ovaj slučaj. Propustili su upozoriti istražnog suca da ne ispituje osumnjičene jer nema branitelja. Je li to napravljeno iz neznanja ili nečega drugoga, ja o tome ne mogu suditi, i nakon toga je sudsko vijeće kao nezakonite dokaze zapisnik o ispitivanju okrivljenih bez branitelja izdvojilo iz spisa. I to su onda postali bezvrijedni dokazi", objašnjavao je Šeks slučaj Zec godinama kasnije.

Šeks: Privatizacija nije bila pljačka, nego su se događale određene pljačke

Devedesetih godina Šeks obavlja niz dužnosti. Tako je dvije godine bio potpredsjednik Vlade RH za unutarnju politiku, a bio je i član Vijeća obrane i nacionalne sigurnosti i Vijeća za strateške odluke Predsjednika RH. Krajem devedesetih četiri je godine obnašao dužnost potpredsjednika Hrvatskoga sabora i predsjednika Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav. Bio je i šef Kluba zastupnika HDZ-a u saboru. 

Šeks je jedan od tvoraca famoznog Zakona o privatizaciji, za koji danas tvrdi da nije bio loš, odnosno da sama privatizacija nije bila nikakva pljačka. 

"Nije bila pljačka, nego su se u privatizaciji događale određene pljačke", objašnjavao je Šeks prije devet godina u jednom intervjuu.  

Dok je Šeks bio u oporbi, nazivao je Mesića Stevanom

Nakon poraza HDZ-a 2000. godine, Šeks postaje aktivan u kampanji vraćanja na vlast te obrane članova te stranke od sudskog progona. Tako je 2001. godine nakon ubojstva Milana Levara u Gospiću izjavio: "Moguće je da u Hrvatskoj bude još ubojstava ako se nastavi s kriminalizacijom HDZ-a."

U vrijeme dok je bio u oporbi, Šeks je uporno nazivao Mesića Stevanom. Unatoč tome, tadašnji predsjednik Mesić odlikovao ga je 2008. godine, i to najvišim državnim odlikovanjem - Veleredom kralja Petra Krešimira IV. s lentom i Danicom.

Mesić je tada rekao za Šeksa da je zaslužan za razvitak hrvatske demokracije i opće dobro naše domovine. Šeks mu je uzvratio da mu je posebno zadovoljstvo što je priznanje dobio iz ruku Mesića. Isto tako, valja se sjetiti i Šeksove inicijative da se zabrani rad stranci SDP. 

Identificirati, locirati i transferirati

"Točno je da je vrh SDP-a kriminalna organizacija i da treba razmotriti primjenu dijela Ustava koji određuje da Ustavni sud nadzire ustavnost programa političkih stranaka i da se sukladno s Ustavom može zabraniti njihov rad", govorio je Šeks.   

Nakon povratka na vlast HDZ-a i formiranja vlade Ive Sanadera, ponovo je izabran za predsjednika sabora. Iz tog vremena ostaje možda i najpoznatija Šeksova izjava. 

>> Šeks u borbi za bolju prošlost: "Identificirati, locirati i transferirati" je Sanaderova rečenica

"Identificirati, locirati i transferirati", rekao je Šeks 2005. godine govoreći o generalu Anti Gotovini. Godinama kasnije Šeks je tu rečenicu pripisao Mesiću i Sanaderu tvrdeći kako je samo citirao transkript, odnosno izvještaj Vijeća nacionalne sigurnosti na kojoj su, kako kaže, Stipe Mesić i Ivo Sanader zapečatili sudbinu generala Gotovine. 

Branio je Sanadera kada je ovaj dao ostavku

Šeksa 2008. godine na čelu sabora mijenja HDZ-ov Luka Bebić, a upravo je ta odluka o Bebiću kao šefu sabora bila ključna za zahlađenje odnosa između Sanadera i Šeksa. Šeks je godinama kasnije tvrdio da je tu odluku primio kao pljusku. 

Navodno je Sanader htio Šeksa gurnuti u Ustavni sud, kako bi ga politički umirovio, no na to Šeks nije pristajao. Jedno vrijeme trajale su razmirice u javnosti između Sanadera i Šeksa, a upravo je Sanader kao tadašnji šef države i vladajuće stranke iznio tezu kako je "hrvatsko pravosuđe već 20 godina u rukama Vladimira Šeksa". 

No razmirice su ubrzo zaboravljene. Nakon šokantne ostavke Ive Sanadera na mjesto premijera, Šeks ga je branio riječima da je Sanader morao otići jer je došlo do "zamora materijala" i drugim besmislicama.

Tvrdio da je nemoguće da je HDZ imao crne fondove

"Sanader je vjerojatno htio izazvati pozitivan šok za deblokiranje Hrvatske u pristupnim pregovorima za ulazak u Europsku uniju", govorio je Šeks o razlozima odlaska Ive Sanadera dodajući da je Sanader bio jasan o razlozima svojeg odlaska, no da je problem u ljudima jer to ne žele prihvatiti. 

>> Šeks: Kada je Sanader dao ostavku nisam se osjećao glupo, nego šokirano

Šeks se zapravo nikada nije odrekao Sanadera, kojeg je, kako je sam rekao, doveo na čelo HDZ-a. Primjerice, nakon prvih presuda protiv Sanadera, Šeks je i dalje tvrdio da taj bivši šef HDZ-a ne može biti kriminalac. 

"Ja ne mogu to govoriti ni za koga pa čak ni za onoga tko bude optužen. Kriminalac je profesija", govorio je Šeks o Sanaderu.    

>> Vladimir Šeks: Nije moguće da su postojali crni fondovi u HDZ-u

HDZ je u to vrijeme bio uzdrman kako odlaskom Sanadera tako i nizom korupcijskih afera, a stranku su tada spašavali Vladimir Šeks i Jadranka Kosor. Šeks je tada ponavljao tezu kako nije moguće da su u stranci postojali crni fondovi. 

Uz Jadranku Kosor spašavao HDZ

Šeks je tada govorio kako je Jadranka Kosor ojačala i na nivou stranke i na čelu vlade, kao i da je riječ o "beskompromisnom borcu protiv korupcije".  

>> Jadranka Kosor i Vladimir Šeks nabacili oproštajni saborski selfie

Zanimljivo je kako se Šeks nikada nije odrekao Jadranke Kosor, ni kada je nakon poraza 2012. godine HDZ izgubio vlast, a ni kada je smijenjena sa čelnog mjesta stranke. Štoviše, Šeks je bio jedan od rijetkih članova te stranke koji su javno izrazili potporu Kosor nakon što je izbačena iz stranke. 

Dok je bio savjetnik predsjednice, napravio svinjariju

Te 2015. godine Šeks je odradio zadnji mandat kao zastupnik u saboru te je postao savjetnikom za ustavnopravna pitanja tadašnje predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. Kao savjetnik za pomilovanja uspio je napraviti skandal i srediti jedno pomilovanje preko veze. 

>> Kolinda zbog Šeksove izjave raspustila Komisiju za pomilovanja

Iako su mnogi povjerovali da je to početak Šeksova kraja i najava njegova umirovljenja, to se nije dogodilo. Dolaskom Andreja Plenkovića na čelo HDZ-a, u vrh politike vraća se i Šeks, i to u savjetodavnoj ulozi. Šeks je danas predsjednik Nacionalnog odbora Zajednice utemeljitelja HDZ-a Dr. Franjo Tuđman. Šeks za Plenkovića ima samo najbolje riječi iako ga je prvi oslovljavao kao Aleksandar Plenković. 

Prekrajanje izbornih jedinica u režiji Šeksa i njegova posinka

Šeks je cijelo vrijeme prisutan u kreiranju kako državne tako i stranačke politike. Upravo se Šeksa pitalo tko će od HDZ-ovaca ići na izborne liste i na kojem mjestu. Tajno se sastajao s Pavlom Vujnovcem, a na kraju je i krojio izborne jedinice kojima se preveslala preporuka Ustavnog suda.  

Podsjetimo kako je o novom izgledu izbornih jedinica odlučivala HDZ-ova radna skupina u kojoj su bili Šeks, njegov posinak i zastupnik iz redova HDZ-a u Europskom parlamentu Karlo Ressler, potpredsjednik HDZ-a i osječko-baranjski župan Ivan Anušić te ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica. 

U rujnu prošle godine sabor je donio novi Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u sabor, koji ne mijenja postojeći izborni sustav, ali u određenoj mjeri mijenja karte izbornih jedinica, slijedom čega će oko petina birača (22 posto) promijeniti jedinicu kojoj je dosad pripadala.

>> Ovo su nove izborne jedinice

"Ovo je klasični izborni inženjering u HDZ-ovu stilu", kazala je nakon izglasavanja zakona Sandra Benčić, koja je tada najavila da će opozicija podnijeti zahtjev za ocjenu ustavnosti zakona. Ustavni sud, naravno, rekao je da je zakon u skladu s Ustavom. Protiv ovakve odluke Ustavnog suda bili su suci Andrej Abramović, Ingrid Antičević Marinović, Lovorka Kušan i Goran Selanec.  

Posinku osigurao karijeru preko HDZ-a

Svoj utjecaj u HDZ-u Šeks je iskoristio za promociju posinka Karla Resslera, koji je, tada mlad i nepoznat, 2017. godine određen da bude šef radne skupine za novi statut stranke. Ressler će kasnije postati europarlamentarac te jedna od jačih uzdanica stranačke politike HDZ-a. 

>> Tko je Karlo Ressler, Šeksov posinak i Plenkovićev ljubimac koji piše ključan dokument za HDZ

Ressler je, podsjetimo, nakon završetka Pravnog fakulteta odradio praksu u odvjetničkom uredu Ljerke Šeparović, supruge Miroslava Šeparovića, predsjednika Ustavnog suca i Šeksovog kuma. Nakon toga bio je Plenkovićev asistent u Europskom parlamentu. Ta biografija mladog Resslera navodi da je njegova karijera navođena od strane samog Šeksa.  

"On je mračan čovjek, nanio je ogromnu štetu pravosuđu", rekao je predsjednik Milanović o Vladimiru Šeksu, koji se aktivirao i za ovu političku kampanju kazavši za oporbu da su protuhrvatski ološ, izdajice, gangsteri, lopine, zmije otrovnice, šupljozube mrziteljice, grbavci. 

Plenković je i dalje oduševljen Šeksom 

"Čuli su se bjesomučni i krvožedni pozivi puni mržnje i zahtjeva za zabranu HDZ-a, na sličan način na koji su mentalni nasljednici komunista rigali mržnju na nedavnom mitingu mržnje na Trgu sv. Marka", govorio je Šeks o prosvjedima oporbe uz pljesak samog Plenkovića. 

Tim govorom Šeks je najavio da još nije spreman za mirovinu, a Plenković svojim oduševljenjem tim govorom kako ga ne kani tamo ni poslati.