OD POČETKA pandemije covida-19 do danas u svijetu se prijavljuju gotovo zanemarivo mali brojevi oboljelih i umrlih od gripe.

Primjerice, SAD je zabilježio oko 600 smrtnih slučajeva od gripe tijekom sezone 2020.-2021. Za usporedbu, Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) procijenili su da je u prethodnoj sezoni bilo oko 22.000 smrtnih slučajeva, a prije dvije sezone čak 34.000.

Na prvi pogled to se može činiti kao jedna od povoljnih posljedica pandemije, no stručnjaci tumače da to ne mora nužno biti dobro, iz više razloga.

Uzroci nestanka gripe

Za početak je važno znati koji su najvažniji čimbenici koji su uzrokovali nestanak gripe.

Znanstvenici se slažu da je virus gripe najvjerojatnije suzbijen epidemiološkim mjerama koje se provode kako bi se zaustavilo širenje virusa SARS-CoV-2. Budući da se oba virusa šire istim putem - primarno kapljicama i aerosolom, a u manjoj mjeri preko kontaminiranih površina, epidemiološke mjere koje su dovoljne da zaustave covid-19 (maske, distanca, pranje ruku i sl.) bit će više nego dovoljne da zaustave gripu, koja je mnogo manje zarazna. Podsjetimo, bazni reprodukcijski broj R0, koji govori koliko zdravih osoba u prosjeku zarazi jedna oboljela, za gripu je oko 1.3. Nova istraživanja pokazuju da je R0 za covid-19 oko 5.25, što znači da je ta bolest oko 4 puta zaraznija od gripe.

Kako smo već pisali na Indexu, niski brojevi registriranih slučajeva gripe također se mogu pripisati činjenici da se tijekom posljednje sezone mnogo više ljudi cijepilo protiv gripe kako im se ne bi dogodilo da se zaraze s oba virusa te kako ne bi gripu zamijenili s covidom-19. U Hrvatskoj je zabilježeno značajno povećanje potrošnje cjepiva protiv gripe, kao i u mnogim drugim zemljama svijeta.

Također postoje hipoteze prema kojima jedan respiratorni virus, u ovom slučaju SARS-CoV-2, u respiratornom traktu možda može nadvladati infekciju koju bi mogao uzrokovati drugi respiratorni virus, odnosno gripa. Generalno, infekcija jednim virusom čini stanice domaćina u određenoj mjeri otpornima na druge viruse. Ova pojava, koja se naziva virusna interferencija, često se javlja u staničnim kulturama kako životinja tako i ljudi.

Zašto nestajanje gripe može biti problem?

Zdravstveni djelatnici su sretni što mogu predahnuti barem kada je u pitanju gripa, međutim neki ističu da to može biti problem.

Budući da se cjepivo protiv gripe svake godine temelji na sojevima koji su dominirali tijekom prošle godine, nejasno je koliko će učinkovito biti cjepivo koje se priprema za sljedeću sezonu. Naime, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je krajem veljače, kao i obično, dala preporuke za sojeve gripe koji bi trebali biti zastupljeni u trovalentnim i četverovalentnim cjepivima. No te preporuke temelje se na mnogo, mnogo manje dijagnosticiranih slučajeva nego u uobičajenoj godini, što znači da je uzorak malen, pa je teže predvidjeti koji bi soj mogao prevladati.

Dobro je što virus gripe manje mutira

S druge strane, povoljno je to što u svijetu cirkulira mnogo manje virusa, pa je za očekivati da će virusi manje mutirati. Stoga je moguće da se cjepivo 2021.-2022. pokaže izuzetno učinkovitim.

Učestalost virusnih mutacija razmjerna je broju inficiranih i trajanju epidemije.

Imunolog Zlatko Trobonjača sa Sveučilišta u Rijeci ističe da širenje virusa gripe i dalje postoji iako u smanjenoj mjeri.

"Budući da je broj inficiranih znatno manji nego prethodnih godina, možemo očekivati da će broj uobičajenih virusnih mutacija biti manji. Međutim, opasnost od pojave opasnih pandemijskih sojeva nije manja iako valja naglasiti da će se, ako se i pojave, puno teže širiti ljudskom populacijom zbog postojanja protuepidemijskih mjera koje se provode zbog koronavirusa", kaže Trobonjača.

"Naime, RNK genom virusa gripe sastoji se od osam odsječaka koji se mogu mijenjati običnim mutacijama, čime nastaju virusni oblici protiv kojih imamo barem djelomičnu imunost zbog prethodnih imunizacija cijepljenjima ili prebolijevanjem bolesti. Veća opasnost prijeti od mogućnosti rekombinacije virusnih odsječaka, kada dva različita virusa inficiraju istu stanicu, pa miješanjem genoma oblikuju virus protiv kojega nitko u populaciji nema imunost. Tako nastaju opasni pandemijski sojevi poput španjolske, ptičje, svinjske ili hongkonške gripe. Ove rekombinacije događaju se najvjerojatnije u svinjama, a novonastali sojevi raznose se preko peradi ili ptica. Iako ljudi nisu domaćini za proizvodnju rekombinanti, mogu ući u lanac prijenosa virusa i obolijevati od teških, a često i smrtonosnih bolesti. Tako je smrtnost od ptičje gripe bila oko 60%. No ponavljam, ako i nastanu, novi opasni pandemijski sojevi gripe puno će se slabije prenositi u ovim protuepidemijskim uvjetima", tumači naš infektolog.

Problem gubitka imunosnog odgovora

Neki su znanstvenici također zabrinuti zbog mogućeg gubitka imunološkog odgovora. Naime, ako se gripa povuče na nekoliko godina, današnja bi djeca mogla propustiti priliku da im se odgovor obrambenog sustava razvije u ranoj dobi. Prema nekim stručnjacima to bi moglo biti dobro, no još prije loše, ovisno o tome koji će sojevi cirkulirati tijekom ostatka njihovih života.

Trobonjača smatra da činjenica da djeca neće prebolijevati uobičajene virusne bolesti nikako ne može biti dobra, iz više razloga.

"Naime, dječji organizam posve drugačije reagira na takve bolesti nego odrasli. Preboljenje mnogih virusnih bolesti za djecu ne predstavlja veći problem, dok bi ti isti virusi u odrasloj dobi mogli izazvati puno teže kliničke slike i lošije ishode. To na koncu pratimo i u slučaju covida-19. Kao dodatan primjer mogu navesti četiri koronavirusne infekcije koje izazivaju obične prehlade i koje gotovo svi u populaciji prebolijevamo do 15. godine života, s vrhuncem učestalosti u dobi od 5.5 godina, i time stječemo imunitet koji nas brani u kasnijoj životnoj dobi. Pitanje je kako bi izgledala primarna infekcija tim virusima u kasnijoj dobi, bi li to bila samo obična prehlada ili bi se manifestirala kao teža bolest", pita se Trobonjača.

Problem jačanja alergija u kasnijoj dobi

Osim toga, prebolijevanjem virusnih infekcija tijekom djetinjstva uvjetuje se razvoj reakcija našeg organizma na strana tijela, što uključuje alergene.

"Takvim prebolijevanjem mi kondicioniramo razvoj našeg imunosnog sustava prema snažnom, pro-upalnom imunoreagiranju koje nas u kasnijoj dobi štiti od alergijskih bolesti. Naime, u ne-upalnom, drugom kraku imunosti nalazimo funkcije protutijela, između ostalih i protutijela razreda IgE koja posreduju alergije. Sazrijevanje imunosnog sustava bez virusnih i odgovarajućih bakterijskih infekcija vodi u predominaciju ovog protutijelima posredovanog imunoreagiranja, a to znači i veću učestalost alergija u kasnijoj dobi. U kojoj će se mjeri ovaj manjak infekcija među djecom u današnje vrijeme odraziti na povećanje učestalosti alergija u kasnijoj dobi, tek ćemo vidjeti. Naravno, ne očekujemo da će se nešto značajno dogoditi već sada, nakon jedne godine pod epidemiološkim mjerama. Posljedice će biti izraženije ako ovakva situacija potraje, a po svemu sudeći hoće, još barem nekoliko godina. Osim toga, problemi će se očitovati u kasnijoj dobi kada djeca koja su sada izolirana od virusa odrastu. Budući da se epidemiološke mjere ne mogu potpuno relaksirati dok god covid-19 prijeti, rješenje treba tražiti u antivirusnim lijekovima koji se istražuju i uskoro bi mogli biti odobreni", pojasnio je Trobonjača.

Problem smanjenja pozornosti i resursa

Epidemiologinja HZJZ-a Goranka Petrović za Index je već ranije istaknula da je tijekom ove pandemije jako važno ne ispustiti iz vida gripu.

"Generalno je sva pažnja usmjerena na covid-19, ne samo u Hrvatskoj. Posvuda je u fokusu testiranje koje ima za cilj da se isključi covid-19", kaže naša epidemiologinja.

"Mogućnost širenja virusa gripe značajno se smanjuje zbog strogih epidemioloških mjera. No ipak treba omogućiti dovoljno resursa da se dijagnosticira gripa. Na nju se ne smije zaboraviti. U južnoj hemisferi, kada se tijekom njihove sezone gripe registriralo vrlo malo slučajeva, među stručnjacima se pojavila zabrinutost da bi nam cirkulacija gripe mogla promaknuti, što bi za posljedicu moglo imati probleme u određivanju odgovarajućeg sastava cjepiva za sljedeću sezonu. Naime, cjepiva za svaku sezonu rade se na temelju genskog i antigenog sekvenciranja sojeva virusa koji dominiraju u cirkulaciji. Stoga se u krugovima u kojima se prate respiratorne bolesti ističe važnost ulaganja dodatnih sredstava za praćenje gripe", objasnila je Petrović.