SINIŠA HAJDAŠ DONČIĆ, predsjednik SDP-a i zastupnik u Hrvatskom saboru, najavio je prošlog tjedna da će biti kandidat za premijera. "Siguran sam da će SDP, kada dođe vrijeme za to, biti puno jači nego što je sada Možemo. Kandidat za premijera je šef stranke, znači predsjednik SDP-a, tko god on bio, a to sam ja sada", rekao je Hajdaš Dončić gostujući u Podcast Inkubatoru, dodajući da će pri tome imati pomoć svog prijatelja Zorana Milanovića, aktualnog predsjednika Republike Hrvatske.

Ako se Hajdaš Dončić kandidira za čelnu izvršnu funkciju u državi, podsjećamo na njegovo jedino ozbiljno iskustvo u izvršnoj vlasti, a to je ministarski mandat u vladi Zorana Milanovića.

Hajdaš Dončić bio je ministar pomorstva, prometa i infrastrukture od 2012. do 2016. godine. U tom je razdoblju bio zadužen za autoceste, željeznicu, luke, zračni promet i prometnu regulativu. Njegov mandat ostao je upamćen po neuspjelim projektima, kontroverznim potezima, prosvjedima, aferama i uvredama, dok su konkretni rezultati bili rijetki.

Od HDZ-a do SDP-a

Rođen je 29. lipnja 1974. u Zaboku. Diplomirao je ekonomiju na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je kasnije i doktorirao. Prije ulaska u SDP bio je član HDZ-a, u koji ga je, kako sam tvrdi, u srednjoškolskim danima učlanio otac. Član SDP-a postao je 2005. godine, a već 2007. ušao je u Glavni odbor stranke.

Na lokalnim izborima 2009. godine dobio je utrku za župana Krapinsko-zagorske županije, pod sloganom "Hajdaša za pajdaša". Tri godine kasnije, kao osobni izbor Zorana Milanovića, preuzeo je Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture.

Prvi ministar pomorstva, prometa i infrastrukture u Milanovićevoj vladi bio je Zlatko Komadina, no nakon nekoliko mjeseci zamijenio ga je Hajdaš Dončić, koji je bio osobni izbor Zorana Milanovića. U travnju 2012. godine Hajdaš Dončić, tada 37-godišnji Zabočanin, postao je najmlađi ministar u Milanovićevoj vladi. Već tada spominjao se kao mogući nasljednik Milanovića na čelu SDP-a.

"Moj mandat bit će prožet odlučnošću, transparentnošću i uvođenjem reda u sve resore koje Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture pokriva", rekao je na početku mandata.

Kontroverze i afere

Samo četiri mjeseca kasnije morao je objašnjavati javnosti kako on nije "Barba Luka", aludirajući na Luku Bebića. Naime, u javnost su dospjeli mailovi iz kojih se moglo zaključiti da je Hajdaš Dončić osobno i mimo natječaja zaposlio Krunoslava Šamsa, zaposlenika Uprave za prometnu infrastrukturu Ministarstva prometa, na mjesto zamjenika glavnog direktora za koncesiju Zračne luke Zagreb, tvrtke u većinskom vlasništvu države. Na kraju je taj natječaj poništen.

Kako je mandat počeo, tako se i nastavio. Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture trebalo je biti ishodišna točka za mnoge vladine projekte, no vrlo brzo se pokazalo da je riječ o svojevrsnoj crnoj rupi. U toj se rupi Milanovićev nasljednik nije najbolje snašao.

Prije svega nije uspio do kraja izgurati projekt monetizacije autocesta. Bio je spreman ponuditi ostavku, no ni nakon propasti projekta nije odstupio.

"Vodio sam projekt monetizacije godinama i primam za to najveće udarce. Ako se na kraju odustane, unatoč tome što bi ponuda bila dobra za RH, zahvalit ću se i prije kraja mandata otići. Ali neću od toga raditi cirkus ni sazivati konferencije za novinare", rekao je Hajdaš Dončić u listopadu 2014. godine. Ostavku, međutim, nikada nije ponudio, iako se od projekta odustalo.

Neuspjeli projekti

Projekt monetizacije, odnosno privatizacije autocesta, bio je toliko loš da su građani prikupili 460 tisuća potpisa za referendum kojim bi se njegovo provođenje zaustavilo. Ustavni sud zaustavio je referendum, no vlada je na kraju ipak odustala od projekta.

Hajdaš Dončić dugo je tvrdio da bez monetizacije neće biti smanjenja proračunskog deficita te da će se zbog toga morati rezati plaće i mirovine. Govorio je i da neće biti Pelješkog mosta ako propadne davanje autocesta u koncesiju. Vrijeme je, međutim, pokazalo da nije bio u pravu.

Monetizacija, iako najveći, nije bila jedini neuspjeh njegova mandata. Tu je i pokušaj prodaje 75 posto udjela HŽ Carga rumunjskoj Grampet grupi. Do prodaje nije došlo jer je iz Rumunjske stigla vijest o uhićenju direktora grupe Gruia Stoice.

Uhićen je zbog tri milijuna eura mita u namještanju natječaja za prijevoz ugljena. Oporba je tražila ostavku Hajdaš Dončića, no on se branio tvrdnjom da su od prodaje Rumunjima odustali tjedan dana prije uhićenja.

"Piše da je uhićen zbog namještanja natječaja kod prijevoza rudače. Gledajte, za nas je ta priča završena prije tjedan dana, tako da stvarno nemam što komentirati", rekao je tada Hajdaš Dončić.

To nije bio jedini neuspjeli pokušaj prodaje takozvanog obiteljskog srebra. Hajdaš Dončić pokrenuo je i prodaju 49 posto dionica Croatia Airlinesa, no ni taj projekt nije zaživio.

"Dovođenje strateškog partnera jedini je mogući i razuman korak u osiguranju daljnje opstojnosti poslovanja Croatia Airlinesa", govorio je Hajdaš Dončić, no do kraja mandata nije uspio pronaći tog partnera. Podsjetimo, današnji šef SDP-a kao ministar je uspio izvrijeđati i stanovnike krajnjeg juga Hrvatske.

"Vlada neće raditi po HDZ-ovu modelu da svako selo, svaki kokošinjac ima autocestu ili možda neko selo sa svojim izlazom", rekao je tada polemizirajući o trasi autoceste prema Dubrovniku, odnosno o Jadransko-jonskoj autocesti. Izjava o "kokošinjcu" izazvala je revolt u Dubrovniku, a tražila se i njegova javna isprika.

Afera u restoranu 

Njegov mandat obilježio je i račun iz splitskog restorana Zrno Soli. Društvo predvođeno ministrom u travnju 2014. godine konzumiralo je sedam butelja vina, bocu šampanjca, osam kilograma ribe, škampe i druga jela i to naš račun. Ukupni račun iznosio je 9.575 kuna. Za usporedbu, prosječna neto plaća u Hrvatskoj tada je iznosila oko 5.500 kuna.

Jedan od rijetkih projekata koji se mogu smatrati uspješnima u njegovu mandatu bio je slučaj Zračne luke Zagreb.

"Zračna luka Zagreb zvat će se po predsjedniku dr. Franji Tuđmanu, to nije upitno", rekao je tada Hajdaš Dončić, dodajući da ime zračne luke nije upitno, ali ni vrijedno bilo kakve javne rasprave u Hrvatskoj.

Osim preimenovanja Zračne luke, Hajdaš Dončić zaslužan je i za davanje koncesije francuskom konzorciju ZAIC, što je tada opisivao kao najbolji mogući posao. Za koga je taj posao bio najuspješniji, kao i o uvjetima samog natječaja, Index je pisao i to u više navrata.  Valja na kraju naglasiti kako je Hajdaš Dončić s premijerom Milanovićem imao bitnu ulogu u dovršenju projekta izgradnje Pelješkog mosta. 

"Ja kad sam bio ministar prometa odradio sam jednu dionicu koja je bila važna da imamo sad konačno taj most. Ne gledam na to da se trebaju HDZ i SDP takmičiti. Infrastruktura su nacionalni projekti, ne ovise o jednoj vladi, moraju proći nekoliko vlada”, rekao je na otvaraju mosta Hajdaš Dončić. 

U anketi Indexa koliko dobro vlada radi svoj posao iz veljače 2014. godine, čitatelji su mogli ocijeniti premijera i njegove ministre od 1 do 5. Hajdaš Dončić imao je prosječnu ocjenu 1.8. Najlošije je prošao tada ministar poljoprivrede, Tihomir Jakovina, s prosječnom ocjenom 1.5, a najbolje Ante Kotromanović s ocjenom 2.6.