ISLANDSKI birači izlaze danas na prijevremene parlamentarne izbore nakon kojih bi se zemlja mogla ponovno odlučiti za članstvo u Europskoj uniji, što izaziva velike podjele u javnosti već godinama. Pitanje mogućeg članstva u EU postavljeno je u predizbornoj kampanji prvi put u više od deset godina i ankete pokazuju da birači podržavaju proeuropske stranke.

Ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da je članstvo u EU postalo popularnije i da ga podržava nešto više od 45 posto birača. Protiv je 35 posto birača, a ostali su neodlučni. Potpora za pristupanje EU donedavno je bila mnogo niža, po anketama.

Zaokret se dijelom pripisuje krizi visokih troškova života budući da neki smatraju da bi članstvo u EU moglo dati poticaj gospodarstvu putem smanjenja trgovinskih barijera te da bi pridruživanje eurozoni smanjilo tečajnu volatilnost.

"Stanje ekonomije uvijek je ono što potiče pitanje članstva u EU", rekao je Eirikur Bergmann, profesor politologije na Sveučilištu Bifrost na Islandu. "Inflacija i kamatne stope na Islandu su relativno visoki, a to uvijek u fokus vraća pitanje eura."

Vulkanske erupcije utječu na gospodarstvo 

Islandsko gospodarstvo također je pogođeno nizom vulkanskih erupcija, koje su prisilile tisuće ljudi da napuste svoje domove, nanijele štetu na infrastrukturi i izazvale pad turizma. Unatoč tome što nije član EU, Island je dio europskog jedinstvenog tržišta, šengenskog prostora bez unutarnjih granica i Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA).

Zaokret prema potpori članstvu u EU mogao bi biti i posljedica rata u Ukrajini.

"Ljudi gledaju svijet i misle: 'A što s nama? Bismo li trebali biti više povezani sa svojim saveznicima?'" rekao je Jon Steindor Valdimarsson, bivši zastupnik i suosnivač proeuropske liberalne Reformske stranke.

Referendum o EU

Islandski premijer Bjarni Benediktsson raspustio je u listopadu parlament i sazvao izbore za 30. studenoga, navodeći kao razlog neslaganje u vladajućoj tročlanoj koaliciji u kojoj su bili njegova Stranka neovisnosti, Napredna stranka i Lijevo zeleni savez. 

Oporbena Reformska stranka, koja vodi u anketama s dvadesetak posto glasova, koliko imaju i socijaldemokrati, želi organizirati referendum o članstvu u EU ako pobijedi na izborima.

No, socijaldemokrati smatraju da bi referendum bio preuranjen i da bi mogao izazvati podjele u zemlji.

"Ne želim se dovesti u poziciju da kao predsjednica vlade održim referendum o nastavku pregovora s EU na kojem 52 posto birača kaže 'Da', a 48 posto 'Ne'", rekla je čelnica socijaldemokrata Kristrun Frostadottir za Reuters.

Zadnja ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da bi te dvije stranke zajedno mogle dobiti 40 posto glasova.

Valdimarsson je rekao da bi se, budu li oni osnovali koaliciju nakon izbora, referendum o prvom koraku prema članstvu u EU mogao održati u roku od četiri godine.

Pozitivan ishod vodio bi do pregovora o članstvu s EU, nakon čega bi se građani izjasnili žele li zaista službeno pristupiti EU ili ne.

Island je zatražio članstvo u EU 2009. nakon financijske krize, no pristupni pregovori su suspendirani 2013.

Vlade teško opstaju 

Islandski birači u zadnja su dva desetljeća poznati po kritičnosti prema vladama.  "U tom razdoblju glasali su protiv vlade na svim izborima osim na jednima", rekao je za AFP Olafur Hardarson, profesor političkih znanosti na Sveučilištu Island.

Izuzetak je Katrin Jakobsdottir iz Pokreta lijevo-zelenih, koja je ostala na dužnosti poslije izbora 2021., nakon što su glasači pohvalili njezino postupanje s epidemijom covida-19, kaže stručnjak.

Njezin nasljednik Benediktsson preuzeo je dužnost u travnju, nakon što se Jakobsdottir odlučila kandidirati za predsjednicu, ali je te izbore izgubila. 

Hardarson je rekao da su islandski glasači posebno nestabilni i da je "na posljednja četirima izborima na Islandu između 40 i 50% birača promijenilo stranke između izbora".