Tekst: J.D.
Foto: Tea Cimaš, Željko Šop (Cropix)

DANAŠNJI neočekivani susret hrvatskog predsjednika Ive Josipovića i srpskog predsjednika Borisa Tadića, iako neformalan, bez kravata, dobar je znak za uspostavljanje bližih odnosa dvije glavne zemlje u regiji, slažu se analitičari i političari.

Srpski mediji su bez iznimke susret ocijenili "novom etapom" u odnosima dviju država, a slično mišljenje prevladava među analitičarima i stručnjacima za međunarodne odnose s obje strane granice.

Tadić ispravio svoj gaf

"Sigurno je dobro da su se našli na udaljenosti od metar i pol jedan od drugoga, da su mogli porazgovarati na miru, jer to je drukčije nego kad se komunicira na daljinu, preko službenih kanala i medija, gdje mnogo toga nestaje. Još je bolji znak da nije trebalo posredovanje neke treće strane. Tadić je možda ipak razumio da je napravio teški gaf nedolaskom na Brdo kod Kranja i odlučio popraviti odnose", smatra profesor Ivan Grdešić s Fakulteta političkih znanosti.

Slično je ocijenio i vojvođanski analitičar Tomislav Žigmanov, koji je za srpske medije rekao: "Sigurno je da predsjednik Tadić nije imao puno manevarskog prostora. Ne možete beskonačno izbjegavati susret i komunikaciju s predsjednikom prve susjedne države s kojom očekujete rješavanje problema, i što vam je dio agende u europskim integracijama.”

Pusić: Hrvatska i Srbija moraju biti lideri u regiji

Potpredsjednica HNS-a Vesna Pusić nije htjela ulaziti u motive Borisa Tadića, ali je pohvalila novi način na koji su predsjednici odlučili pristupati odnosima. "Što se tiče i Hrvatske i Srbije, glavna dodirna vrijednost u međunarodnim odnosima je naša sposobnost da stabiliziramo regiju, a to i jednoj i drugoj zemlji koristi samo po sebi te je objema zemljama dobar temelj za utjecaj unutar Europe, a i općenito", rekla je.

Ocijenila je da je vrlo dobro što se ovaj susret dogodio na samom početku mandata predsjednika Josipovića, što označava etapu u kojoj Hrvatska ulazi u EU. Upravo u ovom trenutku ima temelja da se počne s odnosima Hrvatske i Srbije i rješavanjem pitanja koja i dalje otežavaju te odnose.

Riješiti pitanje BiH

"Dvije zemlje imaju jako puno posla, posebno po pitanju BiH, u čijem slučaju se ne bi trebale staviti u situaciju da odlučuju, nego da predlažu načine i pomažu stabiliziranju. Moje je mišljenje da je to dobra podloga za zajedničku inicijativu dvojice predsjednika i naše dvije države za održavanjem regionalne konferencije o BiH. Radi se o temi u koju su se, uglavnom neuspješno, miješali svi međunarodni čimbenici, koji znaju i manje od nas, a i manje im je stalo. Rješavanje tog pitanja bila bi situacija u kojoj svi pobjeđuju", smatra Pusić.

Picula: Paradoks hrvatsko-srpskih odnosa

Ministar vanjskih poslova u vrijeme vlade Ivice Račana, Tonino Picula, smatra da je najveća vrijednost sastanka u tome što je "prekinut negativni slijed protokola". Duže vrijeme nije bilo kvalitetnijeg sastanka, rekao je Picula, a velika vrijednost sastanka je u tome što dolazi na početku Josipovićeva mandata, u vrijeme kad odnosi dviju država nisu baš najblistaviji.

"U hrvatsko-srpskim odnosima postoji paradoks. Često se zna frazirati da su politički odnosi zemalja izvrsni, ali da ih ne prati gospodarska suradnja. Kod Hrvatske i Srbije je obrnuto, gospodarski odnosi su dobri, ali politički zaostaju. Od pada Miloševića bilo je uspona i padova, i ne treba očekivati da će se sve riješiti u nekoliko mjeseci, ali ranije su propuštene neke šanse da se odnosi poprave. Rekao bih da ima tri pitanja na kojima bi predsjednici trebali poraditi", rekao je Picula.

Tri seta problema

Prvo su problemi koji opterećuju odnose, ali se oko njih ništa ne može napraviti: "To je situacija oko Kosova. Srbija se mora pomiriti s tim da pitanje državnosti Kosova ide drukčije od pitanje državnosti Srbije, a Hrvatska ne može povući svoje priznanje Kosova".

"Drugo su pitanja koja se odnose na stvari koje su se dogodile, ali se na njih može utjecati. Tu je rat, optužbe za genocid, oko kojih treba vidjeti može li se doći do usuglašavanja. Zajednička tema je i pitanje BiH, a novinari će u budućnosti više ispitivati Tadića o tome nego Josipovića, jer objektivno onaj koji radi najviše problema je premijer Republike Srpske. Iako Tadić tvrdi da je jamac Daytona, bilo bi dobro da u to uvjeri i svog sunarodnjaka. Hrvatska bi u tome trebala inzistirati na suradnji s cijelom BiH, ne samo s nekim dijelovima. Tu imamo i rješavanje granice na Dunavu i odnose manjina", objasnio je Picula.

Na kraju, postoje odnosi koje bi trebalo rješavati zajednički. "Tu mislim na hrvatsku pripremu za ulazak u EU, a hrvatsko pristupanje Uniji trebalo bi Srbiji biti motiv za unutarnje transformacije, koje bi je dovele na razinu Hrvatske. Hrvatska će s druge strane, kad uđe u EU, biti u odličnoj prilici da pomaže Srbiji", rekao je Picula.

Zaključio je kako je današnji sastanak bio veliki uspjeh, ali ga zanima "hoće li se ta razina srdačnosti zadržati i kad se vežu kravate".