Foto: Hrvoje Jelavić/PIXAELL Grafovi: HGK

NAKON najdulje i najdublje recesije u posljednjem desetljeću (2009. – 2015.), zbog relativno presporog oporavka u posljednje tri godine, Hrvatska danas zaostaje za prosjekom deset zemalja iz srednje i istočne Europe (EU10) koje su prošle proces tranzicije iz planske u tržišnu ekonomiju, a danas s Hrvatskom dijele članstvo u EU-u. Pritom, pojedinačno, od deset navedenih zemalja, njih osam ima viši, a jedna (Rumunjska) otprilike isti životni standard (izražen kroz BDP po stanovniku prema paritetu kupovne moći koji anulira utjecaj različitih razina cijena). Jedina je zemlja EU10 u kojoj prosječni stanovnik proizvodi manje godišnjega BDP-a je ostala Bugarska. No bugarsko se gospodarstvo posljednjih osam godina ocjenjuje konkurentnijim od hrvatskoga te raste jednom od najdinamičnijih stopa među zemljama EU10, čime se zaostajanje za Hrvatskom kontinuirano smanjuje te prijeti ostaviti Hrvatsku na samom začelju EU10 (ujedno i EU28), navode analitičari HGK-a.

Zemlje EU 10: Rumunjska, Bugarska, Slovačka, Slovenija, Češka, Poljska, Litva, Latvija, Estonija, Mađarska

Bugarska je najmanje razvijena zemlja skupine EU10, kao i cijelog EU-a: njen se BDP nalazi na polovini prosjeka EU28 (49 % u 2016.) te na 70 % prosjeka EU10 (2016.). No Bugarska od 2008. godine raste dinamičnije i od prosjeka EU28 i od prosjeka EU10, prosječno godišnje 1,9 %.

Naime, Bugarska je imala tek jednu godinu recesije (pad BDP-a od 3,6 % 2009. godine) te je bila četvrta među zemljama EU10 i šesta među članicama EU28 s najvišim prosječnim godišnjim gospodarskim rastom od 2008. do 2017. godine. U istom je razdoblju Hrvatska imala negativni prosječni rast od -0,2 % te je bila peta najgora članica EU28 (nakon Grčke, Italije, Finske i Cipra) i jedina članica EU10 koja je imala negativni prosječni rast u promatranom razdoblju.

Tako je razvijenost Bugarske 2008. godine bila na 67 % razvijenosti prosječne članice EU10, a sada je na 70 % (2016.), dok je razvijenost Hrvatske 2008. godine bila na 98 % razvijenosti prosječne članice EU10, a sada je na 85 % (2016.).

Zbog takvih odnosa dinamike rasta, Bugarska se od 2008. godine primakla prosjeku EU28 za 6 (prema procjenama za 2017. godinu 7) postotnih bodova, dok je Hrvatska pogoršala svoju poziciju za 3 (prema procjenama za 2017. godinu 2) postotna boda.

Bugarska danas u odnosu na 2008. godinu stvara 13,5 % veći realni BDP (2017.), a Hrvatska 4,1 % manji (2017.).

Bugarska je napredovala u rangu konkurentnosti u posljednjih deset godina najviše od svih zemalja EU10. To znači da je napredak bugarske konkurentnosti u posljednjem desetljeću bio znatno brži od napretka ostalih zemalja iz skupine EU10, dok je kretanje hrvatske konkurentnosti bilo nepovoljnije nego u svim zemljama EU10. U posljednjih se osam godina bugarsko gospodarstvo ocjenjuje konkurentnijim od hrvatskoga.

Zaostajanje bugarskog ranga za prosječnim rangom EU10 značajno je smanjeno, s 25. mjesta 2008. godine za samo jedno mjesto 2017. godine. Kod Hrvatske je obrnuto: za prosjekom EU10 Hrvatska je 2008. godine zaostajala za 10 mjesta, a sada zaostaje 26 mjesta.

Na primjerima Bugarske i Hrvatske može se uočiti korelacija relativnog napretka u konkurentnosti i ukupnog gospodarskoga napretka. Iako Bugarska ostaje najmanje razvijena članica EU28 i EU10, trend u kretanju konkurentnosti koju prati trend u kretanju BDP-a znatno je povoljniji u odnosu na trendove u Hrvatskoj. Prema posljednjim projekcijama Europske komisije, Bugarska će u ovoj i sljedećoj godini biti zemlja EU10 s trećim najvišim rastom BDP-a, dok će u istim godinama Hrvatska imati najniži (2018.), odnosno drugi najniži (2019.) rast.