Amerikanci napali iranske luke, eksplozije iznad Teherana. "Primirje je prekršeno"
DONOSIMO najnovije informacije o ratu SAD-a i Izraela protiv Irana.
Ključni događaji:
- Američka vojska: Reagirali smo na iranske napade, ne tražimo eskalaciju
- Iran: Amerika je prekršila primirje, napali smo njihove razarače
- Začule se eksplozije iznad Teherana
- Amerikanci napali iranske luke
- Eksplozije odjeknule kod iranskog grada i otoka blizu Hormuza
- Trump želi ponovno pokrenuti Projekt Sloboda
- Iran je odbio američki plan
- Izrael i Libanon sljedeći tjedan održat će pregovore u Washingtonu
- Pakistan: Uskoro očekujemo dogovor
- Analitičar: Amerika očajnički želi izaći iz Irana, a Iran je otkrio kakvu moć ima u Hormuzu
- Francuski nosač Charles de Gaulle plovi prema Hormuškom tjesnacu
- Teheran objavio video lansiranja balističkih projektila
- Iran: Kontrola nad Hormuškim tjesnacem mora ostati u našim rukama
- Trump: Rat u Iranu mogao bi brzo završiti
- Iran poručio Macronu: Amerika nam "zabija nož u leđa"
Prema izvještaju CBS‑a, koji se poziva na američke dužnosnike, razarači USS Truxtun (DDG 103) i USS Mason (DDG 87) našli su se pod žestokim napadom iranskih brzih čamaca, dronova i projektila - u okršaju koji se opisuje kao daleko žešći od prethodnog u kojem su sudjelovali. Prema navodima, korišteni su topovi kalibra 125 mm, posada naoružana lakim oružjem, zrakoplovi te CIWS sustavi kako bi odbili iranske napade. Unatoč iranskim tvrdnjama da su pogođeni, nijedan od brodova nije bio oštećen tijekom napada.
Američko Središnje zapovjedništvo (CENTCOM) objavilo je da su američke snage presrele “neizazvane iranske napade” te odgovorile obrambenim udarima na vojne ciljeve u Iranu.
Prema priopćenju američke vojske, incident se dogodio dok su američki razarači USS Truxtun, USS Rafael Peralta i USS Mason prolazili Hormuškim tjesnacem prema Omanskom zaljevu.
"Iranske snage lansirale su više projektila, dronova i manjih plovila prema američkim brodovima tijekom prolaska međunarodnim pomorskim putem. Nijedna američka meta nije pogođena", navodi CENTCOM.
Američka vojska tvrdi da je potom neutralizirala prijetnje i izvela napade na iranske vojne objekte povezane s napadima na američke snage.
Među pogođenim ciljevima, prema navodima Washingtona, bili su položaji za lansiranje projektila i dronova, zapovjedni centri te sustavi za obavještajno i nadzorno djelovanje.
CENTCOM je poručio da SAD “ne traži eskalaciju sukoba”, ali da ostaje spreman zaštititi američke snage u regiji.
Sjedinjene Američke Države izvele su napade na najmanje dvije lokacije u Iranu, potvrdio je američki dužnosnik za NBC News.
Prema njegovim riječima, američke snage djelovale su na području Bandar Abbasa i otoka Qeshma, a napadi su opisani kao obrambene mjere.
Dužnosnik je naglasio da ti udari ne predstavljaju nastavak velikih borbenih operacija i rata protiv Irana.
Istodobno je naveo da je američki predsjednik Donald Trump u utorak navečer obustavio operaciju “Project Freedom”, no smatra da ona zasad neće biti ponovno pokrenuta.
Kao razlog naveo je zabrinutost Saudijske Arabije i drugih američkih saveznika iz Zaljeva, koji i dalje imaju ozbiljne rezerve prema toj misiji.
Iran je optužio Sjedinjene Američke Države za kršenje primirja nakon navodnih američkih napada na iranski naftni tanker i još jedno plovilo u Hormuškom tjesnacu.
Prema navodima iranske državne agencije Press TV, glasnogovornik iranske vojske izjavio je da je “agresivna, teroristička i piratska američka vojska” prekršila dogovoreno primirje.
Iranska vojska tvrdi da su američki zračni udari izvedeni na “civilna područja” uz obalu Bandar Khamira, Sirika i otoka Qeshma.
Teheran također navodi da su američke operacije provedene “uz suradnju pojedinih zemalja regije”, očito misleći na UAE.
Kao odgovor na napade, iranske oružane snage, prema vlastitim tvrdnjama, pokrenule su napade na američke vojne brodove te im nanijele “značajnu štetu”.
Sjedinjene Američke Države zasad se nisu službeno očitovale o tim tvrdnjama.
Tri američka ratna razarača u blizini Hormuškog tjesnaca bila su meta iranske mornarice, objavila je iranska novinska agencija Tasnim.
Ranije su iranski državni mediji izvijestili da su američke vojne pomorske jedinice koje djeluju u Hormuškom tjesnacu bile izložene iranskom raketnom napadu nakon što je američka vojska, prema tvrdnjama Teherana, napala iranski naftni tanker.
Iranski mediji navode i da su američki vojni brodovi nakon pretrpljene štete bili prisiljeni povući se iz tog područja.
Prema istim izvorima, američki borbeni zrakoplov dan ranije onesposobio je iranski tanker koji je navodno pokušao probiti američku blokadu i uploviti prema iranskoj luci.
Sjedinjene Američke Države zasad se nisu službeno očitovale o tvrdnjama da su njihovi razarači bili meta iranskog napada.
Iranska državna televizija IRIB izvijestila je da su sustavi protuzračne obrane aktivirani u zapadnom dijelu Teherana.
Istodobno je i novinska agencija Mehr objavila da iranska protuzračna obrana djeluje protiv “neprijateljskih ciljeva”. Za sada nema službenih informacija o kakvim je ciljevima riječ i tko su napadači.
Iranska državna televizija IRIB objavila je, pozivajući se na vojnog dužnosnika, da je iranska vojska ispalila rakete na “neprijateljske jedinice” nakon američkog napada na iranski tanker u Hormuškom tjesnacu.
Prema tvrdnjama iranskog dužnosnika, mete su pretrpjele štetu i nakon napada napustile područje.
Istodobno, američka televizija Fox News, pozivajući se na visokog američkog dužnosnika, izvijestila je da je američka vojska izvela udare na iranske luke Qeshm i Bandar Abbas.
Iranske protuzračne obrane djelovale su protiv nekoliko dronova iznad otoka Qeshma i grada Bandar Abbasa, nakon što su se na tom području čule eksplozije, izvijestile su iranske državne novinske agencije.
Državna agencija Mizan objavila je da su eksplozije na otoku Qeshmu bile posljedica djelovanja protuzračne obrane protiv nekoliko manjih bespilotnih letjelica.
Slične informacije objavila je i agencija Mehr, navodeći da je iranska protuzračna obrana iznad Bandar Abbasa i Qeshma srušila dvije “neprijateljske” bespilotne letjelice.
Ranije su iranski mediji izvijestili da su se eksplozije čule na području Qeshma i Bandar Abbasa.
Trump i Von der Leyen razgovarali su o Iranu i trgovini.
>> Opširnije
Njemački ministar financija okrivio je "neodgovorni rat Donalda Trumpa u Iranu" za pad poreznih prihoda.
>> Opširnije
U iranskom gradu Bandar Abasu i na obližnjem otoku Qeshmu čule su se eksplozije, javljaju iranske novinske agencije.
Agencija Fars navodi da su stanovnici Bandar Abasa čuli nekoliko snažnih detonacija nalik eksplozijama, no zasad nije poznato njihovo podrijetlo ni lokacija.
Agencija Mehr objavila je da su se zvukovi eksplozija čuli i na otoku Qeshmu.
Bandar Abas nalazi se na sjevernoj obali Hormuškog tjesnaca, dok je Qeshm otok smješten unutar tog ključnog plovnog puta.
Pokušaji Irana da prisili brodarske kompanije na poštivanje novog protokola za prolazak kroz Hormuški tjesnac neće utjecati samo na Bliski istok nego na "cijeli svijet", rekao je američki veleposlanik pri Ujedinjenim narodima Mike Waltz.
"Iranski državni mediji objavili su da je režim pokrenuo takozvanu Upravu za tjesnac Perzijskog zaljeva, putem koje želi zahtijevati da svi kapetani međunarodnih, trgovačkih i civilnih brodova praktički moraju prijaviti prolazak i platiti mito, odnosno pristojbu, kako bi koristili ove međunarodne plovne putove", rekao je Waltz novinarima.
"To ne utječe samo na ovu regiju. To utječe na cijeli svijet", dodao je. Američki predstavnik to je izjavio na konferenciji za novinare o nacrtu rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a koju podržava SAD zajedno s Bahreinom, Saudijskom Arabijom, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kuvajtom i Katarom.
Kako prenosi CNN, rezolucija "zahtijeva od Irana da prekine napade, postavljanje mina i naplatu pristojbi" u Hormuškom tjesnacu. Američki šef diplomacije Marco Rubio ranije ovog tjedna rekao je da nacrt rezolucije predstavlja "pravi test za UN".
Iranski šef diplomacije Abas Aragči usprotivio se rezoluciji te je poslao pismo glavnom tajniku UN-a Antoniju Guterresu, državama članicama UN-a i drugim adresatima u kojem nacrt naziva "jednostranim i nepotpunim".
"U tekstu se uopće ne spominje temeljni uzrok aktualne situacije u Hormuškom tjesnacu, a to su vojna agresija i nezakonita uporaba sile od strane Sjedinjenih Država i izraelskog režima protiv Islamske Republike Iran", napisao je Aragči u pismu koje je danas objavilo iransko ministarstvo vanjskih poslova.
U blizini iranskog grada Bandar Abasa čule su se eksplozije, javlja iranska agencija Fars.
Prema prvim informacijama, uzrok i lokacija eksplozija zasad nisu poznati.
Saudijska Arabija i Kuvajt ukinuli su ograničenja za korištenje svojih baza i zračnog prostora američkoj vojsci u operacijama povezanim s Hormuškim tjesnacem, piše Wall Street Journal. Time je uklonjena jedna od ključnih prepreka američkim planovima za ponovno pokretanje operacija eskortiranja trgovačkih brodova kroz taj važan plovni put.
SAD je ranije privremeno obustavio operaciju Project Freedom, nedugo nakon njezina pokretanja, jer se operacija u velikoj mjeri oslanjala na saudijske i kuvajtske baze te zračni prostor zbog velikog broja američkih zrakoplova koji štite brodove. Američki ministar obrane Pete Hegseth rekao je ranije ovog tjedna da je iznad Hormuškog tjesnaca uspostavljena "snažna crveno-bijelo-plava kupola".
"Američki razarači nalaze se na položajima, uz podršku stotina borbenih zrakoplova, helikoptera, dronova i izviđačkih letjelica koje 24 sata dnevno nadziru siguran prolaz mirnodopskih trgovačkih brodova", rekao je.
Ukidanje saudijskih i kuvajtskih ograničenja moglo bi SAD-u otvoriti i širi spektar opcija ako predsjednik SAD-a Donald Trump odluči ponovno pokrenuti bombardiranje, što je ranije najavio u slučaju da ne bude postignut dogovor s Iranom.
SAD je pozvao države da podrže njegovu rezoluciju u Ujedinjenim narodima kojom se od Irana traži prekid napada i postavljanja mina u Hormuškom tjesnacu, no diplomati tvrde da će Kina i Rusija vjerojatno uložiti veto.
Kineski veto bio bi neugodan uoči puta predsjednika SAD-a Donalda Trumpa u Kinu sljedeći tjedan, gdje će rat s Iranom vjerojatno biti jedna od glavnih tema.
Prethodna rezolucija koju je podržavao SAD, a koja je prema mišljenju dijela diplomata otvarala put legitimiranju američke vojne akcije protiv Irana, prošlog je mjeseca propala nakon što su Rusija i Kina iskoristile pravo veta u Vijeću sigurnosti UN-a koje ima 15 članica.
Američki veleposlanik pri UN-u Mike Waltz rekao je novinarima da države koje "pokušaju odbaciti takav prijedlog stvaraju vrlo, vrlo opasan presedan".
"Moramo se zapitati, ako neka država odluči biti protiv tako jednostavnog prijedloga, želi li ona doista mir?" rekao je.
Prema istom izvješću Wall Street Journala o otvaranju saudijskih i kuvajtskih baza za korištenje američkim snagama, Trumpova administracija sada želi ponovno pokrenuti operaciju Project Freedom, čiji je cilj ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca, već ovog tjedna.
Ograničenja u korištenju tih baza otežavala su SAD-u pružanje odgovarajuće zračne potpore ratnim i trgovačkim brodovima koji pokušavaju proći kroz tjesnac.
SAD i Iran blizu su privremenog sporazuma o zaustavljanju rata na Bliskom istoku, tvrde pakistanski dužnosnici, dok su diplomatske aktivnosti ponovno dobile zamah nakon gotovo potpunog raspada aktualnog primirja ranije ovog tjedna, pišu Jason Burke i Saeed Shah.
Dužnosnici u Islamabadu navode da bi vrlo osnovni "privremeni" dogovor mogao biti postignut već ovog vikenda te da Teheran razmatra američki prijedlog. No Trump i Pakistan već tjednima sugeriraju da je proboj u pregovorima blizu, dok dosadašnji pokušaji postizanja trajnog završetka sukoba nisu donijeli značajniji napredak.
Posljednjih dana situacija se naglo mijenja između nade i pesimizma dok SAD i Iran ispituju međusobnu izdržljivost i odlučnost, pokušavajući kroz ratobornu retoriku, prkos i povremeno nasilje osigurati bolju pregovaračku poziciju, piše The Guardian.
Velika većina Amerikanaca kaže da osjeća financijski pritisak zbog povijesnog rasta cijena goriva.
Prema anketi NPR-a, PBS Newsa i instituta Marist objavljenoj jučer, više od osam od deset Amerikanaca navodi da cijene goriva stvaraju velik pritisak na kućni budžet (33%) ili manji pritisak (48%).
Samo 19% ispitanika reklo je da uopće ne osjeća posljedice rasta cijena benzina.
Prosječna nacionalna cijena običnog benzina u SAD-u rasla je 15 dana zaredom te je danas dosegnula 4.56 dolara po galonu, prema podacima AAA-a.
To je velik skok u odnosu na 2.98 dolara po galonu koliko je benzin stajao prije početka rata na Bliskom istoku.
Trumpova administracija uvela je sankcije zamjeniku iračkog ministra nafte Aliju Maariju Al-Bahadlyju, objavilo je danas američko ministarstvo financija, optuživši ga da je zloupotrijebio svoj položaj kako bi omogućio preusmjeravanje nafte koja se prodavala u korist iranskog režima i njegovih savezničkih milicija u Iraku.
Sankcije su uvedene i protiv trojice visokih čelnika proiranskih milicija.
"Ministarstvo financija neće stajati po strani dok iranska vojska iskorištava iračku naftu za financiranje terorizma protiv Sjedinjenih Država i naših partnera", rekao je američki ministar financija Scott Bessent u priopćenju.
U posljednja 24 sata nisu prijavljeni novi incidenti u Hormuškom tjesnacu, objavile su pomorske vlasti, dok Iran nastavlja s pokušajima formalizacije svoje kontrole nad tim ključnim plovnim putem.
Iako sigurnosna situacija u regiji i dalje ostaje "nestabilna" te prijetnja trgovačkom brodarstvu traje, od jučer nisu zabilježeni incidenti u Perzijskom zaljevu ni Omanskom zaljevu, objavio je danas britanski centar United Kingdom Maritime Trade Operations (UKMTO).
Shell je zaradio 6.9 milijardi dolara profita otkako su SAD i Izrael krajem veljače pokrenuli rat protiv Irana, profitirajući na snažnom rastu cijena energije.
Golema zarada ponovno je potaknula pozive na veće poreze za kompanije iz sektora fosilnih goriva kako bi se financirala pomoć građanima koji su najviše pogođeni rastom troškova života.
Povjerljiva analiza američkih obavještajaca, koja je upravo stigla na stol Bijele kuće, bacio je sjenu na optimizam Donalda Trumpa oko završetka rata.
>> Opširnije
Autorica opisuje posjet dolini Jordana, svjedočeći nasilju doseljenika nad siromašnim Palestincima i naporima izraelskih aktivista koji ih štite, pozivajući na odgovornost i prestanak nasilja.
>> Opširnije
Visoki iranski dužnosnik poručio je da Iran neće dopustiti SAD-u da ponovno otvori Hormuški tjesnac "nerealnim planom", a zatim izađe iz rata bez plaćanja odštete "za svu štetu nanesenu Iranu", prenosi iranska državna televizija Press TV.
Mohsen Rezaei, dugogodišnji savjetnik pokojnog vrhovnog vođe Alija Hameneija, govorio je o američkom prijedlogu od 14 točaka koji je Washington preko posrednika dostavio Iranu. SAD se nada da će mirovni plan postaviti temelje za memorandum o razumijevanju kojim bi se ponovno otvorio strateški važan plovni put i okončao rat.
Rezaei je naglasio da zadovoljavajući ishod pregovora Teherana i Washingtona mora uključivati "opipljivu korist", a ne samo "pompoznu gestu" kakvu, prema njegovim riječima, SAD pokušava ponuditi.
Dodao je da će Islamska Republika tražiti svoja prava i ratnu odštetu čak i ako SAD povuče svoje snage iz regije.
"Trpjeli smo ih 47 godina i nastavit ćemo putem otpora", rekao je Rezaei, bivši zapovjednik Iranske revolucionarne garde, prema navodima državnih medija.
Direktor Maerska, jedne od najvećih svjetskih brodskih i logističkih kompanija sa sjedištem u Danskoj, Vincent Clerc upozorio je danas da će povećani troškovi poremećaja u globalnom pomorskom prometu morati biti prebačeni na kupce. U razgovoru za CNN rekao je da očekuje rast troškova "za pola milijarde dolara mjesečno od travnja" zbog viših cijena energije i poremećaja u prometu.
Kompanija planira "prebaciti taj trošak na kupce jer je u suprotnom situacija potpuno neodrživa", rekao je čelnik danske brodarske i logističke tvrtke. Clerc je rekao da Maersk duguje "veliku zahvalnost" američkoj vojsci zbog sigurne pratnje jednog njihova broda kroz Hormuški tjesnac u sklopu operacije "Project Freedom" ranije ovog tjedna. No naglasio je da je situacija i dalje vrlo ozbiljna.
Maersk i dalje ima 66 brodova zarobljenih u Perzijskom zaljevu, a Clerc je rekao da će ondje ostati "dok nova operacija Project Freedom ili političko rješenje" ne omoguće siguran prolazak kroz taj ključni pomorski pravac. Dodao je da je više od "6000 kolega u pogođenim zemljama", uključujući pomorce, sigurno te da su "svi dobro raspoloženi" unatoč neizvjesnosti.
"Suočavamo se s dodatnim troškom od pola milijarde dolara mjesečno, počevši od travnja i sve dok ovo traje", rekao je Clerc za CNN. "To je očito golem iznos. Nešto možemo učiniti kako bismo ublažili troškove i to ćemo napraviti, ali ostatak će se svesti na komercijalne razgovore s kupcima o tome da ćemo taj trošak morati prebaciti na njih", dodao je.
Iran je osnovao novu državnu agenciju koja će odobravati prolazak brodova i naplaćivati pristojbe za plovidbu kroz Hormuški tjesnac, objavila je tvrtka za pomorske podatke Lloyd's List Intelligence.
Osnivanje agencije izazvalo je zabrinutost zbog slobode plovidbe kroz taj ključni pomorski pravac.
Nova institucija, nazvana Uprava za tjesnac Perzijskog zaljeva, "predstavlja se kao jedino valjano tijelo za izdavanje dozvola brodovima koji prolaze tjesnacem", navodi Lloyd's.
Tvrtka tvrdi da joj je agencija poslala obrazac prijave za brodove koji žele dobiti dopuštenje za prolazak.
Stotine trgovačkih brodova i dalje su zarobljene u Perzijskom zaljevu i ne mogu izaći na otvoreno more zbog iranske blokade.
Tankeri za ukapljeni prirodni plin (LNG) prošli su kroz Hormuški tjesnac pet puta u posljednja dva tjedna, objavila je danas tvrtka za praćenje pomorskog prometa Kpler. To je porast u odnosu na samo jedan prolazak između 1. ožujka i 21. travnja, nakon što je rat na Bliskom istoku gotovo zaustavio promet kroz taj strateški važan plovni put.
U mirnodopskim uvjetima kroz Hormuški tjesnac prolazi oko 20% svjetskog pomorskog prometa ukapljenog prirodnog plina.
"Operateri LNG tankera ostali su vrlo oprezni pri prolasku kroz tjesnac zbog visoke vrijednosti brodova i relativno ograničenog broja LNG plovila u svijetu", rekla je analitičarka Kplera Laura Page za AFP.
Pet prolazaka zabilježenih od 22. travnja uključivalo je četiri LNG tankera povezana s Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Svi su tijekom prolaska kroz tjesnac imali isključene transpondere.
Rat na Bliskom istoku mijenja turističke tokove.
>> Opširnije
Trumpova politika prema Iranu podijelila je američku desnicu, uzrokujući "MAGA razvod" koji slabi Republikance pred izbore.
>> Opširnije
Oko 1500 brodova i njihovih posada zarobljeno je u Perzijskom zaljevu zbog iranske blokade Hormuškog tjesnaca, rekao je danas u Panami glavni tajnik Međunarodne pomorske organizacije UN-a.
Rat na Bliskom istoku izazvao je iranske odmazde diljem regije, uključujući i blokadu Hormuškog tjesnaca, jednog od ključnih svjetskih trgovačkih pravaca.
"Trenutačno imamo oko 20.000 članova posada i približno 1500 brodova koji su zarobljeni", rekao je Arsenio Dominguez na Pomorskoj konvenciji Amerika.
Nafta je sada jeftinija nego u bilo kojem trenutku u posljednja dva tjedna. Nakon što je Pakistan objavio da uskoro očekuje dogovor između SAD-a i Irana, cijena referentnog barela nafte pala je za 4%, na nešto više od 96 dolara. Na toj razini nije bila još od 21. travnja.
Sve ispod 100 dolara trenutačno se smatra dobrim vijestima, što pokazuje koliko se svijet naviknuo na cjenovne šokove izazvane ratom s Iranom, piše Sky News. Prije početka sukoba nafta je stajala oko 72 dolara po barelu, no od početka ožujka cijene su ostale povišene.
Rast cijena i poremećaji u opskrbi posljedica su praktične blokade Hormuškog tjesnaca pod iranskom kontrolom.Kroz taj plovni put inače prolazi oko petine svjetske trgovine naftom i ukapljenim prirodnim plinom.
Libanon i Izrael održat će novu rundu pregovora 14. i 15. svibnja u Washingtonu o mogućem mirovnom sporazumu, unatoč novom izraelskom napadu na Hezbolah, rekao je danas američki dužnosnik.
"Pregovori između Libanona i Izraela održat će se u četvrtak i petak sljedeći tjedan u Washingtonu", rekao je dužnosnik State Departmenta pod uvjetom anonimnosti.
Saudijski izvor odbacio je danas izvješće američkih medija prema kojem je predsjednik SAD-a Donald Trump naredio obustavu američke vojne operacije za provođenje nasukanih brodova kroz Hormuški tjesnac nakon intervencije Rijada.
Prema pisanju američke televizije NBC News, Trump je promijenio odluku nakon što je Saudijska Arabija, čiji je prijestolonasljednik Mohammed bin Salman izravno razgovarao s Trumpom, odbila dopustiti američkim snagama korištenje svog zračnog prostora i baza za operaciju u Hormuškom tjesnacu.
"To nije istina", rekao je za AFP izvor blizak saudijskoj vladi. Dodao je da Sjedinjene Države i dalje imaju redovit pristup saudijskim bazama i zračnom prostoru.
Američki predsjednik Trump ne uspijeva pronaći izlaz iz rata s Iranom. Uhvaćen je u zamke koje je sam stvorio, a nade se polažu u sporazum koji se čini nedovoljnim za rješenje sukoba.
>> Opširnije
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu poručio je da ne postoji "imunitet" za neprijatelje Izraela nakon što je u Bejrutu ubijen zapovjednik Hezbolaha. Izraelska vojska jučer je objavila da je u napadu na južna predgrađa Bejruta ubila Ahmeda Alija Balouta, zapovjednika jedinice Radwan proiranske militantne skupine Hezbolah.
Bio je to prvi izraelski napad na libanonsku prijestolnicu od prekida vatre proglašenog prošlog mjeseca. Netanyahu je rekao da je zapovjednik Hezbolaha "mislio da može nastaviti upravljati napadima na naše snage i naše zajednice iz svog tajnog terorističkog sjedišta u Bejrutu".
"Danas našim neprijateljima na najjasniji mogući način poručujem: Nijedan terorist nema imunitet", dodao je. Hezbolah, koji kontrolira južna predgrađa Bejruta, još se nije oglasio o napadu ni o statusu zapovjednika.
Ujedinjeni Arapski Emirati osnovat će povjerenstvo koje će dokumentirati iranske napade tijekom rata na Bliskom istoku kako bi poduprlo moguće pravne postupke, objavili su danas državni mediji, nakon ranijih zahtjeva za ratnom odštetom.
Među metama iranskih odmazdnih napada na Zaljev bili su veliki simboli zemlje, uključujući luksuzni kompleks Palm u Dubaiju, kao i zračne luke i energetska postrojenja. UAE je podnio najveći teret napada jer je bio meta više od 2800 dronova i projektila iz susjednog Irana.
Nova nacionalna komisija zadužena je za "dokumentiranje i praćenje svih incidenata napada i vojnih djelovanja povezanih s iranskom agresijom", objavila je državna agencija WAM. "Rezultati rada komisije pridonijet će pravnim naporima UAE-a na nacionalnoj i međunarodnoj razini kroz pripremu sveobuhvatne dokumentacije", dodaje se.
Iranovo blokiranje Hormuškog tjesnaca stvorilo je "presedan" i za druge važne pomorske pravce, smatra vojni analitičar Sky Newsa Michael Clarke. "Tajvanski tjesnac politički je osjetljiv. Tjesnac Malacca potencijalno je verzija Hormuškog tjesnaca, samo što politika ondje još nije toliko eskalirala", rekao je danas.
Dodao je da će Kina koristiti poteze i izjave Trumpove administracije kako bi opravdala ograničavanje pristupa Tajvanskom tjesnacu. Tjesnac Malacca nalazi se između Malezije i Indonezije te Singapura i Tajlanda. Spor između Indonezije i Malezije mogao bi taj plovni put učiniti "ranjivim".
U međuvremenu je i usko grlo na južnom ulazu u Crveno more izloženo riziku zbog jemenskih hutista. "Tjesnac Bab el-Mandeb hutisti mogu učiniti opasnim, što su već dokazali, iako u manjoj mjeri", rekao je Clarke.
Dodao je da se Sueski i Panamski kanal razlikuju od tih pomorskih pravaca jer se nalaze unutar teritorija jedne države. Osim posljedica za pomorski promet, Clarke smatra da će kaos u Hormuškom tjesnacu potaknuti zemlje Bliskog istoka da "grade naftovode kao da sutra ne postoji".
Iranski šef diplomacije Abas Aragči danas je telefonski razgovarao sa svojim pakistanskim kolegom Ishaqom Darom, stoji u priopćenju objavljenom na Aragčijevom Telegram kanalu.
Iran je ranije objavio da razmatra američki prijedlog za završetak rata te da će svoje stajalište prenijeti pakistanskim posrednicima, dok je Islamabad izrazio nadu da bi dogovor uskoro mogao biti postignut. Priopćenje objavljeno na Aragčijevom Telegramu ne otkriva mnogo o trenutačnom stanju pregovora.
"U ovom razgovoru strane su, razmatrajući najnovija događanja i aktualne trendove u regiji, naglasile važnost nastavka dijaloga i diplomacije, kao i širenja konstruktivne suradnje među državama regije radi očuvanja stabilnosti i sprječavanja stvaranja i eskalacije napetosti", stoji u njemu.
Donald Trump na svojoj platformi Truth Social pokušava uvjeriti američku javnost da je sukob s Iranom bio tek kratka, uspješna i gotovo rutinska operacija.
>> Opširnije
Zatvaranje ključnog pomorskog pravca od strane Irana pridonijelo je globalnoj energetskoj krizi jer je prije rata s Iranom kroz Hormuški tjesnac prolazilo oko petine, odnosno 20%, svjetske dnevne trgovine naftom i plinom.
Robert Peters, direktor analize rizika u tvrtki za upravljanje rizicima Ambrey, rekao je za Sky News pod kojim bi se uvjetima tjesnac mogao ponovno otvoriti.
"Prije svega, najizgledniji uvjet je politički dogovor. U bližem razdoblju čini se vjerojatnijim da će Iran i Amerikanci postići određene dogovore oko blokada", rekao je.
"Ili možda signal Amerikanaca da su spremni dopustiti suradnju s Iranom u nekom obliku", dodao je.
No, smatra, to je Amerikancima "vrlo teško" učiniti.
Iran gotovo svakodnevno potajno provodi smaknuća zatvorenika, a u nekim slučajevima odbija predati tijela pogubljenih njihovim obiteljima, tvrde organizacije za ljudska prava i izvori bliski obiteljima pogubljenih. Mnoge obitelji za smaknuća doznaju tek nakon što su već izvršena, a neke su izložene uznemiravanju i pritiscima da javno ne govore o osobnim posljedicama državnih pogubljenja, navode izvori.
Prema najnovijim podacima, Iran je od ožujka pogubio najmanje 24 osobe, uključujući šest smaknuća izvršenih tijekom samo dva dana, objavila je organizacija Iran Human Rights (IHRNGO) sa sjedištem u Norveškoj.
Ta smaknuća izazvala su strah za stotine ljudi kojima navodno prijeti smrtna kazna zbog sudjelovanja u masovnim prosvjedima protiv vlasti u siječnju, kao i za osobe optužene za špijunažu tijekom rata sa SAD-om i Izraelom.
U poruci poslanoj Guardianu bliski član obitelji Saleha Mohammadija, tinejdžera i državnog prvaka u hrvanju koji je pogubljen u ožujku, rekao je da obitelj proživljava "duboku psihološku traumu". "Nakon pogubljenja našeg brata, osobe koje podupiru vlast više su se puta okupljale ispred naše kuće, uzvikivale slogane i izlagale nas kontinuiranom uznemiravanju i psihološkom pritisku", rekao je.
"Ti postupci dodatno su povećali našu patnju i pojačali osjećaj nesigurnosti. Svake noći imam noćne more", dodao je.
"Wow. Proučite ovu tablicu!" napisao je predsjednik SAD-a Donald Trump na Truth Socialu uz tablicu koja prikazuje dužinu ratova u kojima je sudjelovao SAD, uključujući najnoviji s Iranom.
Objavljeno je više detalja o razgovorima koji su bili usmjereni na smirivanje napetosti između Bijele kuće i Vatikana, nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump kritizirao papu zbog njegova stava o ratu s Iranom.
Nakon razgovora s američkim papom, Marco Rubio sastao se i s državnim tajnikom Vatikana kardinalom Pietrom Parolinom. Glasnogovornik američkog State Departmenta Tommy Pigott rekao je da su Rubio i Lav XIV. razgovarali o situaciji na Bliskom istoku "i temama od zajedničkog interesa na zapadnoj hemisferi". "Sastanak je potvrdio snažne odnose između Sjedinjenih Država i Svete Stolice te njihovu zajedničku predanost promicanju mira i ljudskog dostojanstva", rekao je.
U zasebnom priopćenju o sastanku s Parolinom Pigott je naveo da su dvojica diplomata razgovarala o "humanitarnim naporima u zapadnoj hemisferi i nastojanjima da se postigne trajan mir na Bliskom istoku". "Razgovor je odražavao dugotrajno partnerstvo između Sjedinjenih Država i Svete Stolice u promicanju vjerskih sloboda", stoji u priopćenju.
Guverner Teherana Mohammad Sadegh Motamedian objavio je da će sva ministarstva, državne organizacije i izvršne agencije u iranskoj prijestolnici od prekosutra ponovno raditi u punom kapacitetu, prenosi poluslužbena agencija Mehr.
Državne institucije "radit će uz 100-postotnu prisutnost zaposlenika" od 9. svibnja, rekao je Motamedian, dodajući da će informacije o radu škola i sveučilišta objaviti ministarstvo obrazovanja.
Izvješće sugerira da se u Teheran vraća privid normalnog života, iako Donald Trump i izraelski dužnosnici upozoravaju na mogućnost nastavka sukoba ako Iran ne prihvati dogovor o završetku rata.
Kako piše Guardianova novinark, mnogi Iranci strahuju da bi rat mogao ponovno izbiti svakog trenutka, no to neke ipak nije spriječilo da nastave sa svakodnevnim životom, što se vidi po punim kafićima, prometnim cestama i piknicima u parkovima.
Američki šef diplomacije Marco Rubio i papa Lav XIV. razgovarali su o "situaciji na Bliskom istoku i temama od zajedničkog interesa na zapadnoj hemisferi", stoji u kratkom priopćenju američkog State Departmenta o današnjem sastanku.
"Sastanak je potvrdio snažne odnose između Sjedinjenih Država i Svete Stolice te njihovu zajedničku predanost promicanju mira i ljudskog dostojanstva", rekao je glasnogovornik State Departmenta.
Prema navodima novinara koji prate posjet, Rubio je u Apostolskoj palači proveo više od dva sata. Nije poznato koliko je trajao njegov sastanak s Papom, a tijekom posjeta očekivali su se i razgovori s drugim dužnosnicima Vatikana.
Rubio je ranije rekao da će razgovarati i o Kubi
Današnji sastanak održan je nakon razdoblja povijesnih napetosti između Washingtona i Vatikana, tijekom kojeg je predsjednik SAD-a Donald Trump više puta napadao papu rođenog u SAD-u zbog njegova protivljenja ratu s Iranom.
Rubio je prije sastanka rekao da s papom planira razgovarati i o Kubi. Trumpova administracija preko Katoličke crkve na tom je otoku distribuirala milijune dolara humanitarne pomoći.
Pakistan je tijekom rata s Iranom bio jedan od ključnih posrednika između Washingtona i Teherana. A nakon pozitivnih signala koji dolaze s obje strane, među ostalim i od predsjednika SAD-a Donalda Trumpa koji je rekao da misli da će rat "brzo završiti", pakistansko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je novo priopćenje u kojem izražava optimizam.
"Očekujemo dogovor što prije", rekao je danas glasnogovornik Tahir Andrabi. "Nadamo se da će strane postići mirno i održivo rješenje koje će pridonijeti ne samo miru u našoj regiji nego i međunarodnom miru", dodao je.
No nije želio govoriti o vremenskom okviru te je rekao da Pakistan neće otkrivati detalje diplomatskih napora koji su u tijeku. "Ono što vam mogu reći, a to sam već ranije rekao, jest da ostajemo pozitivni, ostajemo optimistični i nadamo se da će dogovor biti postignut što prije", rekao je.
To se poklapa s onime što su pakistanski pregovarači rekli uredniku međunarodnih poslova Sky Newsa Dominicu Waghornu, odnosno da je ostvaren napredak prema ideji "jednostraničnog memoranduma o dogovoru" između SAD-a i Irana, usmjerenog na nuklearno pitanje i Hormuški tjesnac.
Europska unija sprema se poručiti zrakoplovnim kompanijama da posljedice rata s Iranom za turizam još nisu dovoljno ozbiljne da bi opravdale hitne mjere za taj sektor, pokazuje nacrt smjernica EU-a u koji je Reuters imao uvid.
"Aktualna situacija ne upućuje na potrebu za posebnim mjerama za turistički sektor, za razliku od krize tijekom koronavirusa", stoji u nacrtu smjernica Europske unije koje bi Europska komisija trebala objaviti sutra.
Donald Trump tvrdi da će rat s Iranom "brzo završiti" dok pokušava osigurati sporazum koji bi okončao sukob. Svaki dogovor morat će se pozabaviti ključnim pitanjima koja su rat i pokrenula – prvenstveno iranskim obogaćivanjem uranija i zaustavljanjem puta Teherana prema razvoju nuklearnog oružja.
Trump je povukao SAD iz prethodnog sporazuma tijekom svog prvog mandata, a sada se nada da će bilo koji novi dogovor moći prikazati kao superiorniji u odnosu na onaj koji je 2015. predvodio Barack Obama. Podsjetimo, tada se Teheran obvezao ograničiti obogaćivanje uranija na 15 godina. Vojni analitičar Michael Clarke smatra da je Washington u nezavidnoj poziciji i da samo traži izlaznu strategiju.
"Mislim da smo stigli do točke u kojoj SAD sada očajnički želi izaći iz sukoba i traži način koji se može predstaviti kao nekako bolji od sporazuma iz 2015. godine", navodi Clarke za Sky News.
Dodaje kako se u Washingtonu priča o mnogim stvarima, ali da će stvarnost biti drugačija. "U stvarnosti, to će izgledati itekako slično starom sporazumu, ali u nešto lošijim uvjetima jer Iranci sada imaju puno tvrđe vodstvo nego što su imali 2015. godine", ističe analitičar.
>> Opširnije
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu u video poruci je komentirao ubojstvo zapovjednika Hezbolaha u Bejrutu. Izraelske obrambene snage (IDF) jutros su priopćile da su jučer u napadu na četvrt Dahiyeh u južnom Bejrutu ubile zapovjednika Hezbolahove elitne postrojbe Radwan, u prvom takvom napadu na glavni grad Libanona u gotovo mjesec dana. Hezbolah se o tome još nije oglasio, piše Guardian.
"Sinoć smo u srcu Bejruta eliminirali zapovjednika Hezbolahove postrojbe Radwan. Riječ je o istom visokopozicioniranom teroristu koji je vodio plan za osvajanje sjevera", rekao je Netanyahu u video izjavi.
"Mislio je da može nastaviti koordinirati napade na naše snage i naše zajednice iz svog skrovišta u Bejrutu. Vjerojatno je u tisku pročitao da je u Bejrutu siguran." "E pa, to više nije tako. U proteklih mjesec dana eliminirali smo više od 200 Hezbolahovih terorista koji su djelovali protiv izraelskih građana i vojnika IDF-a", nastavio je.
"Isto činimo i u Gazi - eliminiramo terorističke ćelije, kao što smo i jučer. Našim neprijateljima jasno poručujem: Nijedan terorist nema imunitet. Svatko tko prijeti državi Izrael - sam će snositi posljedice."
"Zahvaljujem našim junačkim borcima, našim obavještajcima i našim zračnim snagama. Vi ste najbolji na svijetu. Ja vas pozdravljam, a pozdravlja vas i narod Izraela", zaključio je Netanyahu.
Izraelska vojska objavila je da je od primirja dogovorenog sredinom travnja uz posredovanje Washingtona ubila 220 boraca Hezbollaha, stoji u izjavi glasnogovornika vojske Avichayja Adraeeja koju prenose agencije.
U priopćenju se dodaje da su izraelske snage samo tijekom proteklog tjedna ubile 85 pripadnika Hezbollaha te pogodile više od 180 vojnih objekata koji pripadaju toj skupini. S druge strane, Ministarstvo zdravstva Libanona navodi da je Izrael od 2. ožujka usmrtio više od 2700 ljudi. Među žrtvama su i deseci ubijenih od početka navodnog primirja.
Francuski ministar J-N. Barrot izjavio je da Francuska neće ukinuti sankcije Iranu dok god njegove snage blokiraju Hormuški tjesnac. Naglasio je i cilj energetske i digitalne neovisnosti Europe.
>> Opširnije
Iranski predsjednik Masoud Pezeshkian izjavio je da se nedavno sastao s vrhovnim vođom Mojtabom Hameneijem. Susret je, prema Pezeshkianovim riječima, protekao u "skromnom i vrlo srdačnom" ozračju, izvijestili su državni mediji.
Više informacija bit će objavljeno uskoro.
Američki državni tajnik Marco Rubio stigao je u Vatikan na razgovore s papom Leom XIV., prvim poglavarom Katoličke crkve iz SAD-a, u jeku oštrih napetosti između Bijele kuće i Vatikana. Do posjeta dolazi nakon što je predsjednik Donald Trump oštro kritizirao Papu, poglavara 1.4 milijarde katolika, zbog njegovog protivljenja ratu, piše AFP.
Novinari su vidjeli Rubijevu kolonu vozila kako prolazi ulicom Via della Conciliazione, koja vodi do bazilike svetog Petra, prije ulaska u Vatikan.
Američki veleposlanik pri Svetoj Stolici Brian Burch izjavio je novinarima ovog tjedna kako će to vjerojatno biti "otvoren razgovor". S vatikanske strane, Parolin je u srijedu rekao novinarima: "Saslušat ćemo ga", napomenuvši da je Washington inicirao sastanak.
Trump je prošlog mjeseca u napadu bez presedana na društvenim mrežama Papu nazvao "SLABIM po pitanju kriminala i užasnim za vanjsku politiku". Ta je izjava uslijedila nakon što je papa Leo pozvao na mir na Bliskom istoku, poslije dvomjesečnog rata koji su SAD i Izrael pokrenuli protiv Irana. Papa je Trumpovu prijetnju uništenjem iranske civilizacije osudio kao "doista neprihvatljivu".
Emirates Grupa objavila je godišnju dobit od 5.7 milijardi dolara, što je porast od 3 posto unatoč ozbiljnim poremećajima u poslovanju. Državna kompanija, koja uključuje i zrakoplovnu tvrtku Emirates, najvećeg svjetskog prijevoznika na dugim relacijama, izvijestila je i o rekordnoj dobiti prije oporezivanja od 6.6 milijardi dolara te rekordnoj gotovini od 16.2 milijarde dolara. Na poslovanje su utjecali rat, prizemljenje letova i opetovani napadi na zračnu luku u Dubaiju.
U tvrtki navode kako je ožujak, posljednji mjesec financijske godine, bio "poremećen i izazovan". "Tijekom prvih 11 mjeseci poslovne godine 2025./26. situacija je za cijelu Grupaciju bila vrlo pozitivna", izjavio je u priopćenju predsjednik Uprave i glavni izvršni direktor, šeik Ahmed bin Said Al Maktum.
"Iako i dalje poslujemo sa smanjenim putničkim kapacitetom u odnosu na razdoblje prije poremećaja, pojačali smo teretni promet kako bismo podržali kretanje osnovnih dobara u Ujedinjene Arapske Emirate i kroz njih", dodao je.
Francuski nosač zrakoplova na nuklearni pogon Charles de Gaulle plovi prema Hormuškom tjesnacu u pripremi za moguću obrambenu misiju, čiji je cilj ponovna uspostava sigurne plovidbe. Francusko ministarstvo oružanih snaga priopćilo je u srijedu da je nosač prošao Sueski kanal te ušao u Crveno more. Taj strateški plovni put blokiran je zbog rata između SAD-a, Izraela i Irana.
Inicijativu za uspostavu multinacionalne misije predvode francuski predsjednik Emmanuel Macron i britanski premijer Keir Starmer. Istaknuli su da će operacija biti isključivo obrambenog karaktera te da će biti pokrenuta tek nakon završetka trenutačnih ratnih sukoba. Glavni cilj je obnova slobode plovidbe u tjesnacu.
Hormuški tjesnac je prije izbijanja rata bio jedna od najvažnijih pomorskih ruta na svijetu. Kroz njega je prolazilo približno 20 posto ukupne svjetske trgovine naftom, što potvrđuje njegovu iznimnu ekonomsku i energetsku važnost.
Ubojstvo Azzama al-Hayye, sina Hamasovog političkog čelnika Khalila al-Hayye, pokušaj je Izraela da "utječe na volju otpora i njegove političke stavove", stoji u priopćenju palestinskog pokreta. Hamas je poručio i kako izraelski "zločini" neće natjerati palestinske pregovarače da se odreknu svojih načela ili prava palestinskog naroda.
Izraelska vojska izdala je nove naredbe za evakuaciju stanovnicima triju mjesta na jugu Libanona, pozivajući ih da napuste svoja područja radi vlastite sigurnosti. Nalozi se odnose na mjesta Deir al-Zahrani, Bafroa i Habush.
Kao razlog za takav potez vojska u priopćenju navodi kršenje prekida vatre. "U svjetlu kršenja sporazuma o prekidu vatre od strane terorističke skupine Hezbolah, vojska je prisiljena poduzeti odlučne mjere protiv nje", stoji u izjavi, uz dodatak: "Svatko tko ostane u blizini pripadnika Hezbolaha, objekata ili borbene opreme dovodi svoj život u opasnost."
Francuska vlada priprema financijsku pomoć zrakoplovnim kompanijama pogođenima poskupljenjem mlaznog goriva, potvrdio je ministar prometa Philippe Tabarot.
Ministar je na platformi X objavio da su vlada i zračni prijevoznici na sastanku u srijedu postigli napredak u vezi s mjerama pomoći. One bi uključivale odgodu plaćanja doprinosa za socijalno osiguranje, produljene rokove za plaćanje poreza i fleksibilnost po pitanju zaliha goriva. "Zračni prijevoznici trpe snažan udarac. Vlada je čvrsto odlučila podržati ih i pomoći im da prebrode ovo teško razdoblje", poručio je Tabarot.
Ova objava dolazi u vrijeme dok europske vlasti užurbano traže rješenja kako bi spriječile opsežne poremećaje u zračnom prometu ovog ljeta. Naime, europske zrakoplovne kompanije upozorile su da bi zbog rata u Iranu za nekoliko tjedana moglo doći do nestašice mlaznog goriva. Europa je o uvozu mlaznog goriva ovisnija nego o bilo kojem drugom transportnom gorivu, a oko 75 posto uvozi s Bliskog istoka.
U izraelskom napadu na Beirut ubijen je Malek Balut, visoki zapovjednik elitne jedinice Hezbolaha, unatoč primirju.
>> Opširnije
Kina je danas izrazila duboku zabrinutost zbog napada na Ujedinjene Arapske Emirate usred sukoba između SAD-a i Irana, objavili su državni mediji, prenosi Anadolu.
"Kineska strana čvrsto se protivi svim potezima koji dodatno podižu napetosti u regiji", rekao je glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Lin Jian novinarima u Pekingu.
UAE je u ponedjeljak objavio da je iranskim projektilima i dronovima ponovno napadnuta naftna industrijska zona Fujairah. Bio je to prvi takav incident otkako je 8. travnja stupilo na snagu primirje između Irana i SAD-a.
Iran odbacuje optužbe
Teheran je odbacio tvrdnje UAE-a da stoji iza raketnih i napada dronovima, nazvavši optužbe "neosnovanima".
"Kina dosljedno smatra da se suverenitet, sigurnost i teritorijalni integritet zemalja Perzijskog zaljeva moraju iskreno poštovati te da civile i nevojne ciljeve treba zaštititi", rekao je Lin.
Pozvao je na hitan i sveobuhvatan prekid vatre kako bi se spriječila daljnja eskalacija sukoba i širenje neprijateljstava.
Prekid interneta koji je uvela iranska vlada ušao je u 69. dan, a šira je javnost od početka ove godine bila odsječena od globalne mreže čak 70 posto vremena. Neki građani prijavljuju da su bez ikakvog internetskog kontakta još od prvog digitalnog gašenja tijekom prosvjeda u siječnju. "Prekid interneta i dalje uzrokuje gubitak radnih mjesta, što nerazmjerno pogađa neovisne radnike i time zapravo preraspodjeljuje bogatstvo skupinama bliskim režimu", piše servis za praćenje interneta NetBlocks.
Vlada u Teheranu, prema dostupnim izvješćima, koristi takozvanu bijelu listu internetskih stranica kojima je stanovništvu dopušten pristup. Dok se obični Iranci muče s pristupom internetu, visoki dužnosnici i čelnici redovito objavljuju sadržaje na društvenim mrežama, čime se stvara iskrivljena slika o stanju u zemlji koja se odašilje u svijet.
Istovremeno se iz Irana i dalje masovno širi propaganda prorežimskih snaga. Među sadržajima su isječci generirani umjetnom inteligencijom te videozapisi u stilu Lego kockica kojima se ismijava Trumpova administracija.
Nade u mirovni sporazum između Sjedinjenih Američkih Država i Irana i dalje pritišću cijene nafte prema dolje. Barel sirove nafte Brent za terminske isporuke tako se prodaje po cijeni nešto višoj od 100 dolara, što je za više od 20 dolara manje u odnosu na vrhunce dosegnute prošlog mjeseca. Podsjetimo, prije početka rata 28. veljače, cijena barela iznosila je 72 dolara.
Indija planira osnažiti svoj program za poticanje izvoza i produljiti ga za pet godina, nakon što je sukob na Bliskom istoku ugrozio njezine trgovinske izglede. Tim se potezom nastoji povećati konkurentnost indijske robe na svjetskom tržištu kroz veća izdvajanja za povrat poreza izvoznicima.
Postojeći program, koji vrijedi do 30. rujna i raspolaže proračunom od oko milijardu dolara, izvoznicima nadoknađuje poreze i davanja plaćene na saveznoj, državnoj i lokalnoj razini. Svrha je mjere učiniti indijsku izvoznu robu cjenovno konkurentnijom.
Ipak, ovakvi planovi u suprotnosti su s godišnjim proračunom donesenim u veljači, kojim su sredstva za ovu namjenu u fiskalnoj godini 2026./27. bila gotovo prepolovljena.
Rat na Bliskom istoku već je u ožujku negativno utjecao na trgovinu. Indijski robni izvoz pao je za 7,4 posto na godišnjoj razini, pri čemu je pad zabilježen u 24 od 30 glavnih izvoznih kategorija. Posebno su oštro smanjene isporuke ključnim trgovinskim partnerima u regiji, uključujući Ujedinjene Arapske Emirate i Saudijsku Arabiju.
Pakistansko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da pozdravlja vijesti o mogućem sporazumu između Irana i Sjedinjenih Američkih Država, dodajući kako u ovoj fazi neće otkrivati dodatne informacije. "U ulozi posrednika nećemo narušiti povjerenje obiju strana otkrivanjem detalja", stoji u priopćenju koje prenosi Al Jazeera Arabic.
Iz ministarstva su dodali kako zasad nema informacija o tome koja bi zemlja mogla ugostiti izaslanstva. "Bila bi nam čast da to bude u Islamabadu", poručili su.
Iran je objavio da su njegove luke spremne pružiti pomorske usluge, tehničku podršku, opskrbu i medicinsku pomoć brodovima u nevolji u Hormuškom tjesnacu. Obavijest je upućena kapetanima trgovačkih brodova u regiji Zaljeva, piše iranska službena novinska agencija IRNA.
U poruci Iranske organizacije za luke i pomorstvo stoji da sva plovila koja plove teritorijalnim vodama, a posebno ona u iranskim vodama i lukama, mogu koristiti usluge opskrbe gorivom, medicinsku pomoć i materijal za održavanje. Pomorska agencija priopćila je da će se poruka emitirati putem komunikacijskih mreža i sustava vrlo visoke frekvencije (VHF) u regiji, i to tri puta dnevno tijekom sljedeća tri dana.
Očekuje se da će Iran danas pakistanskim posrednicima predati svoj odgovor na američki prijedlog, za koji nije postavljen službeni rok. Da će odgovor biti poslan Amerikancima potvrdio je i zastupnik u iranskom parlamentu te bivši ministar vanjskih poslova.
Iz Teherana poručuju kako u ovoj fazi ne pregovaraju o svojem nuklearnom programu, već im je isključivi cilj okončanje rata na svim bojištima. Kao preduvjet za daljnje razgovore traže izravna jamstva Vijeća sigurnosti UN-a, ukidanje sankcija i ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca. Tek ako se ti uvjeti ispune, iranska je strana u drugoj fazi spremna razgovarati i o nuklearnom programu.
U Hormuškom tjesnacu Iran je u međuvremenu uspostavio novo tijelo pod nazivom "Uprava za tjesnac Perzijskog zaljeva". Prema njihovim navodima, pomorski režim u tjesnacu je izmijenjen te svaki brod koji njime prolazi mora uspostaviti komunikaciju s iranskim vlastima.
Hezbolah je u posljednjih nekoliko sati ispalio "nekoliko raketa" na izraelske vojnike koji djeluju na jugu Libanona, priopćila je izraelska vojska. Prema Izraelskim obrambenim snagama, rakete su pale u blizini postrojbi, no u napadu nije bilo ozlijeđenih. Ovaj incident uslijedio je nakon što je Izrael sinoć pokrenuo napad na Bejrut, što je bio prvi takav udar od postizanja dogovora o prekidu vatre s Hezbolahom 16. travnja.
Izraelska vojska također je objavila da je tijekom jučerašnjeg dana napala više od 15 Hezbolahovih položaja u Libanonu. Među metama su bila skladišta oružja, lansirna mjesta i drugi objekti koje koristi ta militantna skupina.
Pojavile su se nove ratne snimke koje prikazuju kako Korpus čuvara islamske revolucije ispaljuje balističke projektile s ravne i potpuno nezaštićene lokacije. Cijela misija, kako se vidi na snimkama, protekla je bez incidenata unatoč prijetnjama neposrednim napadom.
Visoki egipatski diplomat izjavio je da će rješavanje pitanja Irana izravno utjecati na pregovore o budućnosti Gaze te da je sukob s Teheranom privremeno zasjenio američke napore u toj regiji. Prema njegovim riječima, očekuje se da će SAD potaknuti pregovore o Gazi nakon što se sporazum s Iranom finalizira idućih dana, piše Al Jazeera.
Diplomat je dodao kako će jači američki angažman ujedno biti i odgovor na zahtjeve posrednika za povećanim pritiskom na Izrael. Svrha pritiska je osigurati da se izraelska strana obveže na provedbu prve faze sporazuma o "prekidu vatre" s Hamasom.
Izraelske snage su u zoru intenzivno granatirale područja Aita al-Shaaba i Ramyaha na jugu Libanona. Napad je bio praćen i jakom strojničkom paljbom na periferiji tih gradova, izvijestila je libanonska Nacionalna novinska agencija (NNA). U odvojenom izraelskom udaru tijekom noći na mjesto Jouaiyya ozlijeđena je jedna osoba. Tim Civilne zaštite prevezao ju je u bolnicu u Tiru, navodi isti izvor.
Bivši zapovjednik iranske Revolucionarne garde poručio je da Iran neće pregovarati o nuklearnom pitanju te da kontrola nad Hormuškim tjesnacem mora ostati u iranskim rukama radi sigurnosti regije.
>> Opširnije
Poljski predsjednik Nawrocki izjavio je da je Poljska spremna ugostiti američke vojnike povučene iz Njemačke. Premijer Tusk je oprezniji, dok vlada potvrđuje da su pregovori s Washingtonom u tijeku.
>> Opširnije
Trumpovo omalovažavanje iranskih vođa moglo bi biti ključna prepreka mirovnom sporazumu. Analitičari strahuju da njegov ego i potreba za pobjedom ne ostavljaju Iranu prostora da 'sačuva obraz'.
>> Opširnije
Iranski predsjednik Masoud Pezeškian u razgovoru s francuskim kolegom Emmanuelom Macronom izjavio je da je Washington "diplomaciju zamijenio prijetnjama, pritiskom i sankcijama" te da Teheran zbog toga ne može vjerovati Sjedinjenim Državama. Navodi se to u priopćenju ureda iranskog predsjednika, prenosi Al Jazeera.
Pezeškian je dodao kako je Iran dvaput ulazio u dijalog sa SAD-om. "U oba navrata, istovremeno s pregovorima, dogodila se vojna agresija na Iran. Takvo ponašanje je zapravo poput zabijanja noža u leđa", poručio je iranski predsjednik.
Naglasio je da bilo kakvi učinkoviti pregovori zahtijevaju prekid rata i jamstva da se neprijateljski potezi protiv Irana neće ponoviti.
Iranski predsjednik također je demantirao da je njegova zemlja poduzela vojnu akciju protiv Ujedinjenih Arapskih Emirata, navodeći da iranske oružane snage uvijek jasno objave svoje poteze ako poduzmu vojnu akciju.
Govoreći o Hormuškom tjesnacu, Pezeškian je rekao da je Iran dugo bio jamac sigurnosti na tom plovnom putu, ali da su američke akcije, uključujući pomorsku blokadu, narušile stabilnost. "Svaki pregovor o potpunom ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca zahtijeva ukidanje pomorske blokade koju su nametnule Sjedinjene Države", rekao je.
Macron je, prema priopćenju, izrazio potporu Pariza okvirnom sporazumu o prekidu vatre te je priznao da američka pomorska blokada i izraelski napadi na Libanon predstavljaju kršenje tog sporazuma. Također je poručio da je Francuska spremna pomoći u napretku pregovora i sudjelovati u procesu ukidanja sankcija Teheranu.
Iran je zanijekao bilo kakvu umiješanost u eksploziju i požar na južnokorejskom plovilu do kojih je došlo ranije ovog tjedna u Hormuškom tjesnacu. Južnokorejsko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je u utorak da će se uzrok eksplozije i požara moći utvrditi tek kada brod bude doveden u luku.
Ranije je Donald Trump na svojoj platformi Truth Social ustvrdio da je Iran pucao na južnokorejski teretni brod u tjesnacu. S druge strane, iransko veleposlanstvo u Seulu u priopćenju je poručilo: "Iran odlučno odbacuje i kategorički poriče sve navode o umiješanosti oružanih snaga Islamske Republike Iran u incident u kojem je oštećeno korejsko plovilo u Hormuškom tjesnacu".
Iransko veleposlanstvo također je navelo kako, zbog agresivnih poteza SAD-a i Izraela, Iran sada Hormuški tjesnac smatra vitalnim dijelom svoje "obrambene geografije". Istaknuli su da su se sigurnosni protokoli u tom strateškom plovnom putu promijenili uslijed pojačanih napetosti koje su uzrokovale "neprijateljske snage i njihovi saveznici".
Unatoč poricanju iranskog dužnosnika, američki mediji izvještavaju o značajnom napretku u pregovorima između SAD-a i Irana o preliminarnom nuklearnom sporazumu i prekidu neprijateljstava.
>> Opširnije
Trumpov "Projekt Sloboda" za Hormuški tjesnac pauziran je nakon što je Saudijska Arabija uskratila korištenje svojih baza i zračnog prostora, prisilivši Trumpa na pregovore s Iranom.
>> Opširnije
Govoreći na virtualnom predizbornom skupu u srijedu navečer, Trump je republikancima u Georgiji rekao kako je optimističan da će se rat uskoro završiti.
>> Opširnije
Facebook
Google
