PREMA istraživanju konzultantske tvrtke Deloitte, troškovi života su glavna briga generacije Z (Gen Z) i milenijalaca treću godinu zaredom, a otprilike šest od deset ispitanika Gen Z i milenijalaca živi od plaće do plaće.

U istraživanju su sudjelovale 23 tisuće ispitanika iz 44 zemlje, istražujući promjenjive okolnosti radnog okruženja i društvena iskustva ovih generacija diljem svijeta.

Milenijalci, također poznati kao generacija Y, demografska su skupina koja slijedi nakon generacije X te prethodi generaciji Z. Istraživači i mediji koriste rane 1980-e kao početne, a sredinu 1990-ih do ranih 2000-ih kao završne godine njihova rođenja, pa se tom generacijom obično smatraju ljudi rođeni od 1981. do 1996. godine.

Generacija Z, kolokvijalno poznata kao zoomers, demografska je skupina koja je naslijedila milenijalce i prethodila generaciji Alpha. Od sredine do kraja 1990-ih su njihove početne, a rane 2010-e završne godine njihova rođenja.

U 13. izdanju globalnoga Deloitteova istraživanja 56 posto anketiranih pripadnika Gen Z-ja i 55 posto milenijalaca reklo je da živi od plaće do plaće, što je za pet posto više za Gen Z i tri posto za milenijalce u odnosu na prošlu godinu, a uz to ih se tri od deset ne osjeća sigurno. 

No, postoji oprezni optimizam da bi se okolnosti mogle poboljšati. Malo manje od trećine Gen Z-jevaca i milenijalaca vjeruje da će se ekonomska situacija popraviti i poboljšati u njihovim zemljama u idućoj godini. To je najviši postotak od 2020. godine, kada je neposredno prije početka pandemije provedeno istraživanje.

Ono što upućuje na taj optimizam je i to što 48 posto Gen Z-jevaca i 40 posto milenijalaca očekuje poboljšanje osobnih financija u idućoj godini.

Svrha i uvjerenja

Da je svrha ključna na radnom mjestu, potvrdilo je 86 posto ispitanika Gen Z-ja i 89 posto milenijalaca. Te su generacije sve više voljne odbiti zadatke i poslodavce na temelju svojih etičkih ili vjerskih uvjerenja. Polovica generacije Z i 43 posto milenijalaca odbilo je zadatke, a 44 posto Gen Z-jevaca i 40 posto milenijalaca izjavilo je da su odbili poslodavce.

Razlozi za odbijanje poslodavca ili zadataka uključuju faktore poput negativnog utjecaja na okoliš, doprinosa nejednakosti kroz neinkluzivne prakse te osobne razloge poput nedostatka podrške za mentalno zdravlje zaposlenika i ravnoteže između posla i privatnog života.

Nesigurnosti zbog GenAI-ja

Gen Z i milenijalci vjeruju da će generativna umjetna inteligencija (GenAI) značajno utjecati na njihove karijere i način na koji rade. Da će ih rasprostranjenost GenAI-ja potaknuti da traže nova radna mjesta, koja neće biti toliko osjetljiva na automatizaciju, smatra 59 posto Gen Z-ja i 52 posto milenijalaca, a rješenje vide u stručnim zanatima i/ili fizičkom radu.

Kada ispitanici razmišljaju o GenAI-ju, najčešća ga povezuju s neizvjesnošću.

Ispitivanje također otkriva da žene osjećaju veću nesigurnost u vezi s GenAI-jem nego muškarci i manje je vjerojatno da će se osjećati ugodno radeći s njim. 

Istraživanje je pokazalo da Gen Z i milenijalci koji redovno koriste GenAI na poslu češće osjećaju povjerenje i uzbuđenost nego nesigurnost. Takvi pojedinci skloniji su vjerovati da će im GenAI osloboditi vrijeme, poboljšati način na koji rade i poboljšati ravnotežu između posla i privatnog života.

Međutim, s druge strane, česti korisnici GenAI-ja više vjeruju da će automatizacija eliminirati poslove i otežati mladima ulazak na tržište rada.

Kao odgovor na te vrste zabrinutosti, obje su generacije fokusirane na prekvalifikaciju i obuku. Međutim, 51 posto Gen Z-ja i 45 posto milenijalaca kaže da ih njihov poslodavac dovoljno obučava o mogućnostima, prednostima i vrijednosti GenAI-ja.

Ravnoteža između posla i privatnog života je prioritet

Ravnoteža između posla i privatnog života i dalje je prioritet i za Gen Z i za milenijalce pri odabiru poslodavca.

Otprilike trećina ispitanika koji se redovito osjećaju anksiozno ili pod stresom kaže da njihov posao i ravnoteža između posla i privatnog života uvelike pridonose razini stresa, što je znatno potaknuto dugim radnim vremenom.

Sposobnost održavanja pozitivne ravnoteže između posla i privatnog života također je najveća stvar kojoj se dive kod svojih vršnjaka, daleko iznad drugih tradicionalnih pokazatelja uspjeha, poput profesionalnih titula i materijalnih dobara. Ipak, mnogi ne postižu željenu ravnotežu.

Prošle godine došlo je do kontinuiranog pomaka prema više rada na licu mjesta, pri čemu su gotovo dvije trećine ispitanika rekle da su njihovi poslodavci nedavno uveli obavezan povratak na radno mjesto, vraćajući ljude u potpunosti ili prelazeći na hibridni model. Te obaveze polučile su različite rezultate, pri čemu neki izvještavaju o prednostima, poput poboljšanog angažmana, povezanosti i suradnje, dok su drugi suočeni s povećanim stresom i smanjenom produktivnošću.

Zaštita okoliša, poduzeća i generacije

Prema mišljenju Gen Z-ja i milenijalaca, zaštita okoliša je društveni izazov na koji poduzeća mogu najviše utjecati kada je u pitanju pokretanje promjena. Obje generacije koriste karijerne odluke i ponašanje potrošača kako bi potaknule akciju, jer je 62 posto Gen Z-ja i 59 posto milenijalca izjavilo da su zabrinuti zbog klimatskih promjena.

Otprilike polovica Gen Z-ja, njih 54 posto, i milenijalaca, njih 48 posto, kaže da oni i njihovi kolege vrše pritisak na svoje poslodavce da poduzmu mjere u vezi s klimatskim promjenama, što je trend koji je u stalnom porastu zadnjih godina. 

Dvoje od deset ispitanika generacije Z i milenijalaca već je promijenilo posao ili industriju zbog zabrinutosti za okoliš, dok četvrtina planira to isto u budućnosti.

Kao potrošači, oko 64 posto Gen Z-ja i 63 posto milenijalaca spremni su platiti više za kupovinu ekološki održivih proizvoda ili usluga. Velik broj njih poduzima osobne akcije, ili planiraju u budućnosti, poput izbjegavanja brze mode, smanjenja putovanja zrakoplovom, vegetarijanske ili veganske prehrane ili kupovine električnih vozila.

Stres i stigma mentalnog zdravlja

Razina stresa i mentalno zdravlje i dalje su zabrinjavajući, iako postoje neki znakovi poboljšanja, a oko polovice ispitanika ocjenjuje svoje mentalno zdravlje dobrim ili izuzetno dobrim, piše u priopćenju.

Četiri od deset ispitanika Gen Z-ja i 35 posto milenijalaca kažu da su pod stresom cijelo ili većinu vremena, što je pad s 46 posto i 39 posto u odnosu na 2023. godinu. Iako je posao velik pokretač ove nelagode, ispitanici ističu svoje financije i zdravlje te dobrobit obitelji kao glavne pokretače stresa.