Je li novi grčki premijer balkanski Trump?

Je li novi grčki premijer balkanski Trump?
Foto: EPA

ALEKSIS Cipras, dosadašnji grčki premijer i vođa ljevičarske Sirize, izgubio je jučer na izvanrednim parlamentarnim izborima. Pobijedio ga je Kiriakos Micoakis, predsjednik desničarske Nove demokracije. 

Rezultat nije bio nimalo neizvjestan - Nova demokracija (ND) je dobila 39,6% glasova, dok je Ciprasova Siriza dobila samo 31.6%. ND ima 158 od 300 zastupnika, što je prvi put u 10 godina da neka grčka stranka ima natpolovičnu većinu u parlamentu. U svakom slučaju, impresivan rezultat. 

A dok se Siriza sama deklarira kao radikalna ljevica, Nova demokracija (ND) se predstavlja kao stranka desnog centra kakve su diljem Europe vladale od kraja Drugog svjetskog rata naovamo, izmjenjujući se na vlasti sa socijaldemokratskim strankama. Sve to vrijeme razlika između njih sve se više smanjivala i ostavljala sve više razočaranih glasača pod dojmom da ustvari nemaju za koga glasati.

ND se tako na vlasti izmjenjivao s PASOK-om od obnove grčke demokracije 1974. do 2015., kad je PASOK doživio potpuni politički potop zbog dužničke krize u koju je zemlja upala pod njihovom vlašću i zbog pristanka na često brutalne mjere štednje u zamjenu za pomoć pri otplati dugova, po diktatu MMF-a, Europske komisije i Europske središnje banke - takozvane Trojke. Propast PASOK-a postala je simbol za urušavanje socijaldemokratskih stranaka u Europi, a taj trend je po grčkoj stranci dobio i naziv "pasokizacija".  

Nova demokracija i sama podržavala dogovor s Bruxellesom

No Siriza koja je na sav glas zagovarala i najavljivala da će Trojkinom "memorandumu" odgovoriti odlučnim ne i pokazati joj vrata, na kraju je i sama kapitulirala i pristala na iste mjere štednje kako bi bila spašena od bankrota. 

ND se tada nije mogao protiviti Trojkinim uvjetima jer su i sami pristali na njih dok su bili na vlasti od 2012. do 2015., na čelu s premijerom Antonisom Samarasom. Na čuvenom referendumu u lipnju 2015., ND je zagovarao "da" Trojkinim uvjetima, tvrdeći da će "ne" ustvari značiti izlazak Grčke iz eurozone i povratak na drahmu. 

Do toga ipak nije došlo. Siriza je unatoč nezadovoljstvu uvjetima, nastavila suradnju s Bruxellesom, ali ND je morao pronaći drugi način da se distancira od Sirize i predstavi kao bolji izbor glasačima. 

Tako je dok je Cipras kao premijer skretao Sirizu sve više prema centru, ND skretao sve više udesno u skladu s valom populizma koji je u posljednjih nekoliko godina preplavio zapadne zemlje, od Mađarske do SAD-a.

Kako piše portal Politico u članku zanimljivog naslova "Grčki trojanski Trump", Micotakis je i došao na čelo ND-a zahvaljujući ultradesnom krilu ove stranke koje predvode Samaras i Adonis Georgiadis, bivši ministar zdravstva u Samarasovoj vladi. Georgiadis je svoje političke boje pokazao kad je, primjerice, u televizijskom nastupu izjavio da ekstremno desna vojna hunta, koja je vladala Grčkom od 1967. do 1974., nije nikoga ubila pri gušenju prosvjeda na Politehničkom sveučilištu u Ateni. Pravi broj ubijenih prosvjednika procjenjuje se na 40. 

Nova demokracija dobila na valu nezadovoljstva zbog krize, imigracije i dogovora s Makedonijom

Unatoč tome, ili baš zahvaljujući tome, ND je pobijedio Sirizu. Osim standardnih desničarskih tema poput protivljenja daljnjoj imigraciji i davanju prava LGBT manjini, ND je kapitalizirao na sporazumu koji je Cipras potpisao s vladom Makedonije na temelju kojeg je ova zemlja bivše Jugoslavije promijenila ime u Sjeverna Makedonija. Takvo kompromisno rješenje je razriješilo dugogodišnji spor zbog kojeg je Grčka kočila ulazak susjedne zemlje u EU i NATO, ali je izazvalo ogorčenje grčkih nacionalista. 

Unatoč tome što su sporazum podržali svi, od grčke i makedonske vlade do EU-a, NATO-a i SAD-a, a protivili su mu se samo ND, makedonska oporba i Rusija - ili baš zbog toga - ND se na ovom valu nezadovoljstva vratio na vlast. 

"Budući da se nije mogao protiviti implementaciji memoranduma, (ND) se morao protiviti Sirizinim politikama vezanima za ljudska prava i takozvana nacionalna pitanja", objasnila je neovisna novinarka i članica istraživačkog tima Mnoštvo Augustine Zenakos za Politico, dodajući kako je dužnička kriza "omogućila da ekstremna, nacionalistička i reakcionarna retorika postane središnja u političkom diskursu ND-a".

"Reference na Grčki građanski rat (1946.-1949.) vrlo su zastupljene. Ljevica optužuje desnicu za 'fašizam', a EU trojku da je 'hunta', dok se desnica poziva na 'teoriju potkove' prema kojoj se Siriza i (neonacistička) Zlatna zora predstavljaju kao jednako opasne za demokraciju", dodaje Zenakos. 

Srećom, Zlatna zora koja je po demokraciju daleko opasnija nego što je Siriza ikad bila, na ovim izborima nije prošla ni izborni prag od 3%: No u međuvremenu se pojavila još jedna ekstremno desna stranka, doduše nešto blaža i umivenija, ali upadljiva po svojim proruskim i antiimigrantskim stavovima. Riječ je o Grčkom rješenju koje ima 10 zastupnika u novom sazivu grčkog parlamenta. U parlament su, uz PASOK koji je nastupao u koaliciji Pokret za promjene, ušli i Komunistička partija Grčke i stranka bivšeg Sirizinog ministra financija Janisa Varufakisa. 

Sin bivšeg premijera, diplomac Harvarda, bivši bankar i prozapadni liberal

Ciprasu, pak, nije pomoglo ni to što je treći i posljednji program financijske pomoći uvjetovane mjerama štednje završio prošle godine i što je Grčka dobila prijeko potrebno ublažavanje duga. Zemlja i dalje grca u dugu koji iznosi 180% BDP-a. A taj BDP je čak 25% manji nego prije početka financijske krize. Nezaposlenost je i dalje na 18%, najviša u cijelom EU. Stotine tisuća Grka u međuvremenu su emigrirale.

Pomalo zbunjujuće u pobjedi ND-a je što samog Micotakisa više prati reputacija prozapadnog liberala i reformatora bliskog poslovnim krugovima nego tvrdokornog nacionalista. Ovaj bivši bankar koji obećava rezanje poreza i birokracije, diplomirao je na elitnim američkim sveučilištima Harvard i Stanford, a dolazi iz gotovo dinastijske političke obitelji: sin je bivšeg premijera, brat bivše ministrice vanjskih poslova i ujak pokrajinskog guvernera. 

Stoga njegov povratak obilježava i povratak "familiokracije" u grčkoj vladi, tradicije koju je Aleksis Cipras prekinuo kada je stupio na vlast u dobi od 40 godina. Pitanje je hoće li sada Micotakis uspjeti zauzdati ekstremiste u svojim redovima ili Grčku čeka novo razdoblje polarizacije i razdora koje će ugroziti ionako krhki oporavak. 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara