CAMILLE Faith Bequio, 27-godišnjakinja iz Filipina, već je treći Božić dočekaala u Zagrebu, s prijateljima koje je upoznala protekle dvije godine radeći kao dadilja u Hrvatskoj.

Camille je nedavno postala popularna u hrvatskim medijima, i to zbog svog pozitivnog duha i osjećaja prema Hrvatskoj. Već mjesecima aktivno uči hrvatski jezik i upoznaje hrvatsku kulturu kako bi se što više uklopila u okolinu. Cilj joj je jednog dana hrvatski jezik podučavati i strance koji pristignu na rad u Hrvatsku. 

"Hrvatska se zapravo ne razlikuje toliko od Filipina kada je u pitanju Božić. Religija nas povezuje, a čak su nam i neke riječi slične", priča nam Camille.

Najduže božićno slavlje na svijetu

Filipinci imaju najduže božićno slavlje na svijetu, tumači nam Camille, koje započinje već u rujnu i traje sve do siječnja. Početkom prosinca počinju se intenzivno pripremati za Božić - kuće se ukrašavaju, organiziraju se božićne priredbe, a u trgovinama kreću blagdanski popusti.

Camille nam je ispričala i o filipinskim zornicama koje započinju devet dana prije Badnjaka. No, za razliku od hrvatskih, filipinska verzija, poznata kao "Simbang Gabi", počinje već u četiri sata ujutro. "Tri mise održavaju se svakog jutra, i tako svakoga dana sve do Badnjaka", objašnjava Camille.

Dok su Hrvatima najdraži božićni ukrasi orašari, božićne zvijezde i Djed Božićnjak, Filipincima posebnu važnost imaju parole - tradicionalne božićne svjetiljke u obliku zvijezde koje se postavljaju na kuće i po gradovima.

"Na sam Božić pripremamo stol pun hrane, a sve što pripremimo dijelimo sa svima koji nas taj dan posjete. Božićno slavlje uglavnom je namijenjeno djeci jer oni tada obilaze svoje kumove i kume i dobivaju poklone. Kumovi im najčešće daruju novac, ali i pripremaju hranu", priča Camille, misleći pritom na "Aguinaldo", tradiciju koju su Filipinci preuzeli od Kineza, a koja prema njihovom vjerovanju donosi sreću.

Camille postala kuma u Hrvatskoj

Kumske veze važne su jednako kao i u Hrvatskoj, a Božić je još samo jedan blagdan koji ih povezuje. Camille je i sama postala kuma - i to u Hrvatskoj.

"Postala sam kuma kćeri svoje prijateljice ovdje u Hrvatskoj. Imali smo filipinsko krštenje u crkvi u Vrapču", govori nam. "Slavili smo vrlo slično kao Hrvati - nakon krštenja uslijedio je ručak u njihovoj kući."

Filipinci su, baš kao i Hrvati, većinski kršćani, pa su im i blagdanske tradicije vrlo slične. "Jedino nemamo proslave svetog Nikole i ostalih svetaca kao što ih imaju Hrvati, ali božićni ukrasi i pjesme vrlo su slični", kaže Camille, dodajući kako obožava Advent, baš poput mnogih Hrvata.

Oduševio je Advent

"Kad sam prvi put posjetila Advent, iskustvo mi je bilo čarobno. To je jedan od najboljih zimskih festivala. Ovdje sam prvi put probala kuhano vino i kobasice. Obožavamo i snijeg i Sljeme, a jako nam se sviđa i klizanje, jer toga na Filipinima nema", kaže.

Dok Hrvati ovih dana obilaze domjenke i adventske kućice, Filipinci se uglavnom druže u domovima svojih prijatelja. Prije nekoliko dana organizirali su i druženje u baru u centru Zagreba, a tijekom blagdana najčešće se okupljaju po kućama.

"Božić će mi biti jako zauzet jer su me prijatelji pozvali k sebi. Kako ćemo svi zajedno slaviti, sigurna sam da ću se osjećati kao kod kuće, iako ću biti na potpuno drugom kontinentu", kaže.

Gotovo svaka filipinska kuća ima karaoke, priča Camille, jer je pjevanje važan dio njihove kulture. Na svakom druženju ili proslavi svi moraju zapjevati, a posebno joj je zabavno što na karaokama sve češće viđa i Hrvate.

Da je slađe zaspati

"Imamo hrvatske posjetitelje kojima je jako zabavno čuti kako pjevamo hrvatske pjesme. Meni je najdraža "Da je slađe zaspati" Danijele Martinović, ali volim i Magazin i Psihomodo Pop, pa čak i neke starije bendove", kaže.

Camille ističe kako je vrlo zadovoljna životom u Hrvatskoj, a prilagodba joj je lakša jer se trudi upoznati i prihvatiti hrvatsku kulturu. "Imam puno hrvatskih prijatelja, a moj dečko je iz Ujedinjenog Kraljevstva i također živi u Hrvatskoj. Jako voli povijest pa me puno naučio o hrvatskoj kulturi i povijesti Balkana", kaže.

Hrvatska je nedavno dobila i svoje prve filipinske svećenike, no još uvijek nema filipinskih učitelja jezika. Upravo zato Camille se nada da bi jednog dana mogla postati prva.

"U Njemačkoj, Italiji i drugim zemljama već postoje Filipinci koji podučavaju novopridošle sunarodnjake jeziku. Zašto nešto slično ne bi postojalo i u Hrvatskoj? Puno Hrvata i Filipinaca podržava moju ideju, tako da - zašto ne?", zaključuje.