NEKOLIKO internacionalnih slučajeva koronavirusa u Ujedinjenom Kraljevstvu i Južnoj Koreji može se pratiti unazad do Singapura, zbog čega neke zemlje savjetuju da se ne putuje međunarodnim linijama. Iako se Singapur dobro bori s krizom, on pred sobom ima jedinstvene izazove, piše BBC.

Međunarodni aerodrom Changi u Singapuru jedno je od najvećih internacionalnih čvorišta. Ovdje avioni slijeću i polijeću svakih 80 sekundi, zbog čega je on bolje povezan sa svijetom nego aerodrom John F. Kennedy i aerodromi u San Franciscu i Dubaiju. Ipak, u posljednjih nekoliko dana stanje na ovom aerodromu se promijenilo.

Na terminalima se nalazi desetak termalnih skenera, koji automatski mjere temperaturu putnika koji dolaze na aerodrom u Singapuru i odlaze s njega. Provjerava se imaju li putnici simptome groznice, prehlade ili kašlja, a osoblje aerodroma je pod stalnim oprezom tražeći znakove koronavirusa.

Otvorene granice ove zemlje i njena internacionalna povezanost, bez obzira na proaktivni pristup testiranju, doveli su do toga da ova država ima najveći broj zaraženih osoba poslije Kine - zabilježeno je čak 50 slučajeva oboljelih od koronavirusa.

"Mi smo podložni zarazi, ali moramo učiniti sve što možemo kako bismo obuzdali širenje virusa", kaže Lawrence Wong, singapurski ministar i supredsjedatelj u singapurskoj operativnoj grupi koja se bori protiv širenja koronavirusa.

Kada se virus pojavi u Singapuru, on ne pogađa samo ovaj grad, nego se može raširiti po cijelom svijetu.

Susret koji je zarazio cijeli svijet

Poslije jednog sastanka koji je sredinom siječnja održan u hotelu u Singapuru zabilježeno je nekoliko slučajeva koronavirusa širom svijeta. Više od 100 ljudi sastalo se povodom trgovačke konferencije, a među njima su bili i Kinezi.

Tjedan dana poslije tog sastanka slučajevi koronavirusa zabilježeni su širom svijeta - od Južne Koreje, preko Malezije i Ujedinjenog Kraljevstva, do Španjolske. Prvi Malezijac koji je obolio od ovog virusa je muškarac star 41 godinu koji je bio na ovoj konferenciji s kolegama iz Kine. Odmah poslije njega zarazile su se njegova sestra i punica.

Zatim su u Južnoj Koreji oboljele dvije osobe, koje su također prisustvovale konferenciji, dok se u Singapuru troje zarazilo na ovom okupljanju: dvoje Singapuraca i jedan stanovnik sa singapurskim državljanstvom.

Britanac Steve Walsh, koji je zarazio desetak ljudi, također je bio jedan od sudionika konferencije. Poslije ovog sastanka on je posjetio francusko skijalište prije nego što se vratio kući. Smatra se da je tijekom svog boravka u Francuskoj zarazio 11 ljudi - petero Engleza, petero Francuza i jednu osobu iz Majorce u Španjolskoj.

Samo jedan ovaj sastanak pokazuje da je Singapur postao "super vodič" za virus, ali spomenuta konferencija nije jedina opasnost koja vreba iz ovog grada.

Zašto je Singapur toliko ranjiv?

U Singapuru postoji veliki rizik od širenja virusa baš zato što je jedna od najpoželjnijih destinacija za poslovne sastanke i međunarodne putnike. Osim toga, ovaj grad-država privlači veliki broj kineskih biznismena zbog bliskih ekonomskih veza između ove dvije zemlje. Čak 3,62 milijuna ljudi iz Kine prošlo je kroz Singapur tijekom 2019. godine.

Kako kineski turisti izbjegavaju Hong Kong zbog antivladinih prosvjeda, mnogi su odlučili tijekom praznika u vrijeme kineske Nove godine doći u Singapur, što je također utjecalo na širenje smrtonosnog virusa.

Koje korake poduzima Singapur

U ovom gradu-državi na snazi su ekstremne mjere kojima je cilj spriječiti širenje zaraze. Vlasti su odmah shvatile rizik koji postoji zbog guste naseljenosti. Osam do 50 oboljelih stanovnika imalo je kontakt s kineskim putnicima iz Wuhana, što stvara dodatnu zabrinutost jer je moguće da su oni prenijeli zarazu i na druge, kod kojih virus još nije dijagnosticiran.

Zbog toga je u Singapuru razvijen mehanizam kojem je cilj pratiti sve ljude koji su imali bilo kakav kontakt sa zaraženima da bi ih na vrijeme poslali na promatranje ili smjestili u karantene.

Singapur je prva zemlja poslije Sjeverne Koreje i Rusije koja je svoje granice zatvorila za Kinu i u kojoj je na snagu stupila odredba o obaveznih 14 dana karantene za sve kineske građane koji se vraćaju iz svoje domovine u Singapur. Oni Kinezi koji su zaposleni u Singapuru, a koji su prekršili ovu odredbu, izgubili su svoje radne dozvole i trajno im je zabranjen rad u ovom gradu, a njihovim poslodavcima je zabranjeno zapošljavati strance u iduće dvije godine.

Singapur je također distribuirao zaštitne maske u više od milijun kućanstava, a vlada je pokrenula grupu na aplikaciji WhatsApp u kojoj svakodnevno obavještava članove o broju zaraženih i o mogućim rizicima.

Osim toga, studentski domovi su brzinski iseljeni kako bi se u njih smjestili pacijenti kojima je određena karantena.

Panična kupovina, nestašica maski

Bez obzira na sve, veliki broj građana Singapura ne pridržava se savjeta svjetskih zdravstvenih stručnjaka i ne odgovara uvijek na sugestije vlasti. Prema komentarima na društvenim mrežama, može se vidjeti da mnogi Singapurci ne prakticiraju savjet vlade da nose maske samo u slučaju ako se ne osjećaju dobro, zbog čega je došlo do njihove nestašice.

Osim toga, mnogi smatraju da Singapur nije na vrijeme zatvorio svoje granice prema Kini.

Kada su vlasti prošli tjedan priopćile da je razina zdravstvenog rizika narasla i da je opasnost od zaraze ozbiljna, veliki broj Singapuraca je pohrlio u supermarkete kako bi se opskrbili zalihama.

Panika se stišala tek kada je premijer Lee Hsien Loong objavio snimljenu poruku u kojoj je građanima priopćio da imaju sasvim dovoljno zaliha.

Ovaj stupanj kontrole u Singapuru može se postići zahvaljujući njegovoj centraliziranosti i velikoj parlamentarnoj većini vladajuće stranke. Osim toga, postoje ograničenja o tome što se u javnosti smije reći o koronavirusu, a ova zemlja ima i zakon protiv lažnih vijesti kako bi smanjila širenje dezinformacija.

Lekcije koje smo naučili od SARS-a

Glavni razlog zbog kojeg Singapur može brzo provesti mjere za borbu protiv koronavirusa je to što je malen i što je jasno da ima plan - onaj koji je usavršio tijekom epidemije SARS-a 2002. i 2003. godine. Tada je zaraženo 238 Singapuraca, od kojih je umrlo 33.

"Jednog dana biste vidjeli svog kolegu na ručku, a poslije nekoliko dana čuli biste da je na intenzivnoj njezi ili da je mrtav. Mi smo ranjiva zemlja, tako mala, a tako dobro povezana. Jednog dana je bolest u Kini, a već sljedećeg mogla bi se pojaviti u Singapuru. Nerealna su očekivanja da će se ovaj virus moći obuzdati, mislim da ga Kina neće moći kontrolirati. Najvjerojatnije će opstati njegova slabija forma, slična običnoj prehladi", tvrdi liječnik Leong Hoe Nam, stručnjak za zarazne bolesti, koji je preživio SARS.

Singapur nema drugog izbora nego biti izrazito oprezan i otvoren u svojoj borbi protiv ove smrtonosne bolesti jer ekonomija ove zemlje ovisi o ostatku svijeta.

Stroge mjere ovog grada-države pomogle su u borbi protiv SARS-a, ali u posljednjih 10 godina on je postao mnogo integriraniji u globalnu ekonomiju i ojačao je svoju povezanost s Kinom, zbog čega je sada situacija mnogo ozbiljnija.