KAKO osnažuju toplinski valovi u Europi i kako su sve jasniji znakovi globalnog zatopljenja, velik broj stručnjaka počela je brinuti infrastrukturalna sposobnost EU-a da se nosi s klimatskim promjenama.

Naime, mnogi europski gradovi, uključujući London, nisu osmišljeni da izdrže ovako visoke temperature. Klimatizacije (klima-uređaja) nema u mnogim domovima Europe koja je povijesno uvijek imala umjerenu klimu niti je rasprostranjena u sustavima javnog prijevoza, piše CNN.

Zanimljiv je podatak Međunarodne agencije za energiju (IEA) prema kojem manje od 5% svih europskih kućanstava ima klima-uređaje, u usporedbi s 90% u SAD-u. No, pretpostavlja se da će tijekom sljedeća tri desetljeća klima-uređaji postati jedan od najvećih potrošača električne energije u Europi tijekom ljetnih mjeseci.

Sve ima svoju cijenu

Takav drastičan porast uporabe klimatizacije imat će i svoju cijenu: klima-uređaji troše puno električne energije i ispuštaju, putem vanjske jedinice, vrući zrak, čineći vanjsku temperaturu još višom, a koriste pritom spojeve koji dodatno doprinose globalnom zatopljenju.

Prema istraživanju instituta Rocky Mountain, sa sadašnjih 1,6 milijardi klimatizacijskih jedinica diljem svijeta, doći ćemo do tri puta većeg broja do 2050. godine, što znači da bi klima-uređaji mogli osloboditi dovoljno emisija stakleničkih plinova do kraja ovog stoljeća za porast temperature od 0,5 stupnjeva Celzijevih.

Najgore u nerazvijenim zemljama

Manje razvijene zemlje, koje su često i najtoplije, bit će najteže pogođene učincima klimatskih promjena. Gotovo 2,8 milijardi ljudi živi u zemljama u kojima je prosječna dnevna temperatura viša od 25 stupnjeva Celzijevih, ali manje od 10% njih posjeduje klima-uređaj.

Izvješće Ujedinjenih naroda, objavljeno prošlog mjeseca, ukazuje na uznemirujuću činjenicu da se svijet suočava s "klimatskim apartheidom", odnosno na podjelu na bogate koji će se moći nositi s porastom temperatura i na siromašne koji će ostati nezbrinuti.

Održive metode hlađenja

Sve veći porast broja stanovništva, ali i broja toplinskih valova, ponukao je znanstvenike i arhitekte da osmisle alternativne, ekološki osviještene načine za hlađenje zgrada, ulica i građana.

Predlažu stvaranje većeg broja parkova, zelenih krovova i vertikalnih vrtova. Prema britanskom odboru Environmental Audit Committee, temperatura tla na području urbanih zelenih površina može biti 15 do 20 stupnjeva Celzijevih niža od one u okolnim ulicama, zbog čega je temperatura zraka 2 do 8 stupnjeva niža.

Stručnjaci preporučuju gradnju fontana, bazena i sustava hlađenja vodenom maglicom, uz sve veću uporabu tendi, sjenila, roleta, odnosno bilo čega što sprječava ulazak svjetla u prostoriju.