SJEDINJENE Države i Kina nalaze se u opasnom trgovinskom sukobu. Dvije najveće svjetske ekonomije uzajamno se kažnjavaju carinama, a Donald Trump zahtijeva da Peking sam zatraži dogovor s njegovom administracijom.

Iako Kina ovisi o SAD-u kao gotovo nezamjenjivom tržištu za izvoz industrijskih proizvoda, stručnjaci upozoravaju da Washington ne bi smio podcijeniti sposobnost Pekinga da se odupre prisilnim taktikama koje koristi Trump, piše The Financial Times u analizi situacije. 

Kineska pregovaračka moć leži u kombinaciji centralizirane političke kontrole, sve raznolikijih izvoznih tržišta te gotovo monopolističkog položaja u proizvodnji strateški važnih sirovina, uključujući rijetke metale. Pitanje je samo koliko Kina može iskoristiti tu prednost a da ne ugrozi vlastito gospodarstvo.

Kina može lakše zamijeniti američki uvoz nego Amerika kineski

Kina je prošle godine imala trgovinski suficit od gotovo 300 milijardi dolara sa SAD-om, a oko 15 posto ukupnog kineskog izvoza išlo je na američko tržište. Trumpove carine od 145 posto mogle bi Pekingu nanijeti ozbiljne gubitke.

No međunarodni ekonomisti ističu ključnu činjenicu: Kina lakše može zamijeniti američke uvozne proizvode nego što SAD može zamijeniti kineske.

Američki izvoz u Kinu pretežno se sastoji od poljoprivrednih proizvoda poput soje, pamuka, govedine i peradi, dakle robe s niskom dodanom vrijednošću. S druge strane, kineski izvoz u SAD uključuje elektroniku, strojeve i obrađene minerale, dakle znatno kompleksniju robu.

Profesorica međunarodne ekonomije Marta Bengoa sa Sveučilišta City u New Yorku kaže da su SAD i Kina i dalje snažno međusobno ovisne, ali da rizik veći dio tereta stavlja na američku stranu.

"Ovisnost SAD-a o Kini je veća jer Kina lakše može pronaći druge izvore za poljoprivredne proizvode, dok SAD teže može zamijeniti elektroniku i strojeve. Peking već kupuje soju iz Brazila, primjerice, što mu daje određenu prednost", rekla je Bengoa.

Jasno je da rat pogađa i Kinu

Uz to, slabljenje dolara poskupjelo je američki uvoz.

Ipak, trgovinski rat pogađa i Kinu, osobito uvoz visokotehnoloških proizvoda iz SAD-a, poput zrakoplovnih dijelova, lijekova i poluvodiča, iako je Washington posljednjih godina već pokušao ograničiti kineski pristup čipovima. Brojne američke tvrtke duboko su upletene u kineske opskrbne lance.

Prema procjeni analitičara Goldman Sachsa, između 10 i 20 milijuna kineskih radnika izloženo je poslovima vezanim uz izvoz u SAD. Kako su istaknuli prošlog tjedna, kombinacija izrazito visokih carina, smanjenja izvoza i usporavanja globalnog gospodarstva predstavlja ozbiljan pritisak na kinesku ekonomiju i tržište rada.

Zaobilazni putevi uvoza

Otkako je Washington tijekom Trumpova prvog mandata uveo sektorske carine na čelik, aluminij, solarne panele i perilice rublja, Kina pokušava smanjiti svoju ovisnost o američkim potrošačima. Udio kineskog izvoza u ukupnom američkom uvozu pao je s 21 posto (2016.) na 13,4 posto prošle godine, pokazuju službeni američki podaci.

Kineski proizvođači istodobno premještaju proizvodne kapacitete u zemlje jugoistočne Azije poput Vijetnama i Kambodže, gdje iskorištavaju jeftiniju radnu snagu i smanjenu izloženost američkim carinama. Kineski izvoz u Vijetnam skočio je 17 posto u ožujku, prema novim podacima.

Još se ne zna koliko će odlučan biti Trump u zatvaranju tog "stražnjeg kanala" za kineski izvoz. Vijetnam, koji trenutačno ima trgovinski suficit od 124 milijarde dolara sa SAD-om, suočen je s prijetnjom "recipročne" carine od 46 posto, iako je njezina primjena trenutačno odgođena na 90 dana.

"To oboma stranama daje 90 dana da pokušaju pronaći rješenje", kaže Alicia García Herrero, glavna ekonomistica za azijsko-pacifičku regiju u francuskoj banci Natixis i viša suradnica instituta Bruegel.

"Kina je iznimno otporna"

Čak i u slučaju da kineski izvoz u SAD bude potpuno zaustavljen, ona procjenjuje da to ne bi imalo katastrofalne posljedice za kinesko gospodarstvo. Zemlja je prošle godine rasla 5 posto, a čak 1,5 postotnih bodova tog rasta dolazi iz trgovinskog suficita od gotovo 1000 milijardi dolara.

"Kina je golema ekonomija i iznimno otporna", poručuje García Herrero.

Financijska prednost

Neki analitičari upozoravaju da bi kineski pokušaji preusmjeravanja viška kapaciteta na tržišta poput EU-a, Indije i zemalja globalnog juga mogli izazvati negativne reakcije.

"Zbog viška robe koju će Kina pokušati plasirati, možemo očekivati da će druge zemlje reagirati kako bi spriječile preplavljivanje tržišta", kaže Alex Capri, predavač na Nacionalnom sveučilištu u Singapuru.

Kina dodatnu moć crpi iz velikih količina američkog državnog duga koji posjeduje. Teoretski, Peking bi mogao prodati obveznice i tako smanjiti izloženost. Time bi se moglo dovesti u pitanje povjerenje u američka ulaganja i dodatno oboriti vrijednost dolara i američkih obveznica.

Zerlina Zeng, voditeljica strategije za kreditna tržišta Azije u CreditSightsu, upozorava da bi takav potez štetio i Kini, upravo zbog veličine njezinih ulaganja u američki dug: "Unatoč tome, očekujemo da će Kina dugoročno nastaviti diverzificirati svoje devizne rezerve denominirane u dolarima prema drugim valutama", kaže Zeng.

Važne sirovine

Osim toga, SAD uvelike ovisi o Kini za rijetke zemne metale, ključne za modernu proizvodnju, uključujući baterije za električna vozila. Kina kontrolira više od dvije trećine svjetske proizvodnje rijetkih metala i više od 90 posto preradbenih kapaciteta, što joj daje stratešku prednost.

Trump je pri uvođenju prvog paketa carina izuzeo kritične sirovine, priznajući osjetljivost američke industrije. No i to možda neće biti dovoljno ako se Kina odluči na protuudar. Prošlog je tjedna Kina uvela kontrole izvoza na još sedam rijetkih metala, uključujući disprozij i terbij, ključne komponente za mlazne motore i električna vozila.

Kina je manje podložna političkom pritisku od Amerike

Iako Komunistička partija Kine nije imuna na javno nezadovoljstvo, manje je podložna političkom pritisku od Bijele kuće, koja se već morala nositi s nestabilnošću na burzama i rastom cijena.

Alfredo Montufar-Helu, voditelj kineskog centra pri američkom think-tanku Conference Board, ističe da Peking unatoč vlastitim izazovima u ovaj trgovinski sukob ulazi s većom sposobnošću da stimulira gospodarstvo ako dođe do usporavanja.

Pritom ima i više alata za manipulaciju domaćim tržištem, koje kineske vlasti pomno prate kao indikator društvene stabilnosti i ekonomskog raspoloženja. U posljednjim tjednima država je snažno intervenirala, a tzv. "nacionalni tim" državnih institucija koordinirano je podržavao cijene dionica.

"SAD trenutačno osjeća veći pritisak"

Ipak, vlasti su iznimno osjetljive na javno nezadovoljstvo. Kraj trogodišnjih Covid ograničenja 2022. uslijedio je vrlo brzo nakon prosvjeda u velikim kineskim gradovima.

"Samo prema reakciji tržišta, rekao bih da trenutačno SAD osjeća veći pritisak", rekao je Julian Evans-Pritchard, glavni ekonomist za Kinu u Capital Economicsu. "SAD je pod većim pritiskom da sjedne za stol i pregovara."

No prvi znakovi trgovinskog rata, poput kašnjenja brodskih pošiljki iz kineskih luka, još se ne prelijevaju u otvoreno nezadovoljstvo u južnim industrijskim regijama Kine.

"Nisam sreo nijednu osobu, pa ni proizvođače koji su izravno pogođeni carinama, a da za to krive Peking", rekao je jedan strani industrijalac iz provincije Guangdong, pa dodaje: "Raspoloženje koje sam vidio više je prkosno. Mislim da kineske vlasti cijelu situaciju sad pretvaraju u pitanje nacionalnog ponosa."