POJEDINI dijelovi Hrvatske već se nekoliko dana bore s poplavama uslijed ogromnih količina kiša koje su padale tijekom vikenda. U Svetom Martinu je Mura dosegnula rekordan vodostaj pa se pokušava zaustaviti dotok vode u kuće.

Drava je imala veliki dotok vode iz Slovenije i Austrije pa je, uslijed jučerašnjih obilnih kiša, ozbiljno zaprijetila dijelu podravskih sela smještenih uz nju. Prometnice koje vode do nekih mjesta već su poplavljene, a kod Botova se Drava izlila i preplavila polja.  

U brojnim poplavljenim područjima ljudi su ozlijeđeni, grade nasipe i pokušavaju zaustaviti vodne valove, a u Sloveniji, koju su vremenske neprilike prošli tjedan prvu snašle, poginulo je šest osoba.

Klimatolog: Nekoć smo ljeti imali dva do tri toplinska vala, a sada ih imamo pet do šest  

Jesu li ovakvi vremenski uvjeti, teške suše pa ogromne poplave, posljedica klimatskih promjena i hoće li oni na našim područjima postati uobičajene pojave, upitali smo klimatologa i meteorologa iz Državnog hidrometeorološkog zavoda dr. sc. Ivana Güttlera. 

“Ono što je mjerenjima jasno je sve češća pojava toplinskih valova, što je globalno vidljiv fenomen. Zadnjih pet desetljeća imamo sve više toplih, a sve manje hladnih anomalija. Pogotovo nam se u ljetnim mjesecima događa sve više toplih valova. 

Nekoć su bila dva-tri toplinska vala ljeti, a sada ih je pet-šest. Prošlo ljeto imali smo toplinski val i sušno razdoblje na velikom dijelu Europe, a ove godine imamo nekoliko toplinskih valova i kišna razdoblja”, kaže Güttler. 

Isto tako objašnjava kako klimatolozi u skorijoj budućnosti očekuju sve kišniji sjever, područje Skandinavije i Britanskog otočja, te sve sušniji jug, područje Portugala, Španjolske, juga Italije i Grčke. Hrvatska se nalazi između ta dva područja, a Güttler objašnjava da zbog toga u budućnosti može očekivati i suše i poplave. 

“Hrvatska se nalazi u prijelaznoj zoni koja nije fiksirana, ali može se reći da ju dijeli sa sjevernom Italijom i dijelom Mađarske. Radi se o pojasu koji mogu zahvatiti pojave karakteristične i za sjever i za jug pa tako možemo imati vrlo kišna, ali i vrlo sušna razdoblja. 

Generalno, topla atmosfera donosi više vodene pare, atmosfera je toplija za jedan stupanj pa ima sedam posto više vodene pare, što znači i sedam posto više oborina, odnosno do dva puta više ekstremnih količina oborina. 

Stvari koje vidimo ovih godina u klimatskom području su prirodni fenomeni, no sve to što se događa nastaje u toplijoj atmosferi koja ima puno više dostupne vodene pare pa su svi ti procesi intenzivniji. Mjerimo promjene koje su izvan prirodnih raspona događaja”, objašnjava Güttler. 

Možemo li zaustaviti klimatske promjene? 

Pitamo ga je li moguće zaustaviti klimatske promjene pa samim time i usporiti ovakve vrste ekstrema s kojima se svijet sve češće susreće. 

“Osnovni pristup kako zaustaviti klimatske promjene na ovom nivou je smanjenje emisija stakleničkih plinova. Mi svake godine emitiramo 40 milijardi tona samo CO2 plus druge plinove poput metana i dušikovog oksida. 

Imamo velike količine plinova koji postoje u atmosferi i mi ih samo dodatno povećavamo, a povećavanjem njihove koncentracije se sve više topline zadržava u klimatskom sustavu”, kaže pa nastavlja: 

“To nije nešto što se može dogoditi u tri tjedna, tri mjeseca ili tri godine, već se procjenjuje da se radi o procesu koji traje barem tri desetljeća. Da bi do promjene došlo, emisije stakleničkih plinova moraju biti jednake nuli, što znači da ćemo u slučaju emitiranja nekog kemijskog procesa u atmosferu morati sav taj višak apsorbirati korištenjem nekakve nove tehnologije ili pošumljavanjem. 

Emisije koje sada unosimo u sustav se ne apsorbiraju, četvrtina se otopi u oceanima, četvrtinu pokupi biosfera, odnosno šume i pašnjaci, a 20 milijardi tona CO2 akumulira se u atmosferi. Ugljični dioksid je od kraja 19. stoljeća do danas uvećan za 50 posto, i to ne zbog prirodnih procesa, već zbog ljudskih aktivnosti, ponajviše štetnih tehnologija”, kaže.

“Stotine milijuna ljudi nemaju uvjete za prilagodbu i posljedice klimatskih promjena” 

Güttler objašnjava da danas velik broj zemalja posjeduje sustave koji smanjuju štete od klimatskih promjena, ali isto tako upozorava da, unatoč tomu, postoje stotine milijuna ljudi koji nisu u toj prilici. 

“Postoji puno nižih gradova koji su nadomak mora, u brojnim selima male klimatske promjene uzrokuju velike štete. Iako SAD, Europa i dio Azije posjeduju sredstva za bolju izgradnju i sustave za hlađenje, treba znati da postoje stotine milijuna ljudi s ograničenim sredstvima kojima se teško prilagoditi na današnje klimatske promjene, a pogotovo one koje će se dogoditi u ostatku 21. stoljeća, do čijeg bi kraja svijet trebao, ako nastavi ovako, biti topliji za tri stupnja Celzijeva”, kaže Güttler.

Priča kako je u Hrvatskoj situacija takva da se može dogoditi sušno razdoblje, a kada dođe do oborine, u nekoliko dana padne količine kiše dovoljne za cijelu godinu.   

“Što se tiče Hrvatske, možda se neće mijenjati ukupna količina kiše, ali će se mijenjati njezina raspodjela. Jedno je kada kroz neko vrijeme usporedno imamo oborine, a nešto sasvim drugo kada se u nekoliko dana koncentriraju veliki oborinski događaji. 

Drugi problem je i porast razine mora. Ne radi se o porastima od nekoliko metara, na primjer, prema srednjoj procjeni, Jadransko more do kraja stoljeća može narasti za nekih 50-ak centimetara. Ipak, radi se o sporim promjenama koje imaju velik utjecaj na život ljudi koji žive na obalama”, kaže. 

“Hrvatska se treba pripremiti na veći raspon ekstrema”  

Pitamo ga i je li moguće u budućnosti očekivati sve više poplava na našim područjima.  

“Hrvatska se kao sve Europske zemlje treba pripremiti za veći broj toplinskih valova i na veću promjenjivost, odnosno veći raspon ekstrema, od vrlo sušnih do vrlo kišnih razdoblja. Bit će i normalnih godina, neće svaka godina biti sušna ili poplavna, ali ta varijabilnost je dosta jaka u našem dijelu Europe i u prijelaznoj je zoni koja je podložna i sušama i poplavama. 

Treba održavati nasipe i pratiti njihovo stanje. Ne smijemo nikada zanemariti takve sustave i potrebno je angažirati stručnjake koji će znati održavati te sustave, pratiti ih i upozoravati ljude”, zaključuje Güttler.  

U narednim danima Hrvatsku ipak čeka znatno stabilnije vrijeme 

Meteorolog Tomislav Kozarić kazao nam je da se u narednih tjedan dana očekuje stabilno vrijeme, nalik onome s početka srpnja. 

“Većinom su kiše prestale padati. Još će danas na područjima sljevova Save, Drave i Mure biti nešto pljuskova no te količine neće utjecati na vodostaje rijeka koje su u najkritičnijim područjima u padu. Taj vodni val sada se kreće niz Dravu po Podravskom dijelu i Savom po Posavini, međutim, određene lokacije proglasile su izvanredno stanje obrane od poplava. Na Savi se ne očekuju veći problemi, dok je na nekim dijelovima Drave nešto riskantnija situacija. 

Što se tiče vremena i oborina, u idućim danima bit će stabilnije, već sutra neće biti kiše i pljuskova, na sjeverozapadnom dijelu mogući su kraći pljuskovi tijekom srijede i četvrtka, a onda ide stabilizacija u drugom dijelu tjedna i osobito za vikend, kada ćemo ponovno imati visoke temperature koje će se kretati oko 30 Celzijevih stupnjeva pa i više, a koje će se nastaviti i u prvim danima sljedećeg tjedna”, kazao nam je Kozarić.