Kujundžiću, dokad ćemo te trpjeti?

Kujundžiću, dokad ćemo te trpjeti?
Foto: Pixsell/Goran Stanzl

"AKO ne vidite reforme u zdravstvu, idite okulistu", rekao je ministar zdravstva Milan Kujundžić krajem prošle godine. I pri tome se nije šalio.

Naime, ovaj ministar u vladi Andreja Plenkovića uvjeren je kako se u hrvatskom zdravstvu događaju ogromni pozitivni pomaci i to u njegovom mandatu. Dok se cjelokupna hrvatska javnost otvoreno pita funkcionira li uopće hrvatsko zdravstvo, Kujundžić nas pokušava uvjeriti ne samo da funkcionira, nego da nam je "zdravstveni sustav među najboljima na svijetu".

Hrvatima je najgora štetočina, a Plenkoviću je Kujundžić jedini dostojan mjesta ministra zdravstva

Po anketi Indexa s 13,4 tisuće glasova, ministar zdravstva izabran je za najvećeg štetočinu u vladi, prosvjedi po gradovima protiv Kujundžića postali su uobičajena vijest, dok liječnici koji odlaze iz Hrvatske u svojim oproštajnim govorima pred kolegama naglašavaju Kujundžićeve "zasluge". Hrvatska je zabrinuta Kujundžićevoj svijesti o vlastitoj odgovornosti i odnosu prema tragedijama kod kojih postoji utemeljena sumnja u propuste zdravstvenog sustava, no netko ipak u njemu vidi kvalitete dostojne prvog čovjeka zdravstva. Andrej Plenković. Paralelnu stvarnost ministra zdravstva podupire vlada koja je nedavno na punih 13 stranica nabrajala sve kvalitete svog ministra protiveći se ideji da netko drugi zasjedne na njegovo mjesto. On je jednostavno najbolji.

Božje zapovjedi, molitva i svećenici kao stupovi zdravstva Hrvatske u 21. stoljeću

Što je veći broj smrti hrvatskih pacijenata, Kujundžić je pred hrvatskom javnosti sve bahatiji, poput svog stranačkog šefa Plenkovića. Tako je nedavno na pitanja o pričama žena koje su iskusile kiretažu bez anestezije odgovarao protupitanjem. Naime, Kujundžića je zanimalo znaju li novinari Božje zapovjedi. Drugi put otišao je korak dalje pa je predložio novinarima da se mole, a još prije nas je uvjeravao da jedan svećenik u bolnici vrijedi više od 20 doktora.

No, bahatost koja je u ovom HDZ-ovcu posebno izražena najmanje je što mu javnost zamjera. Riječ je o nesposobnom i opasnom ministru. Krenimo redom.

Povećao dug u zdravstvu

Dugovi u zdravstvu "vječan" su problem Hrvatske, a dug je u Kujundžićevu mandatu jednostavno - eksplodirao. Krajem 2011. godine dug je bio oko 7,4 milijarde kuna, a u vrijeme Milanovićeve vlade i sanacija bolnica je smanjen. Dolaskom ministra Daria Nakića na čelo Ministarstva zdravstva opet je rastao te je iznosio oko 5 milijardi kuna. Ministar Kujundžić objavio je da u 2017. godini dug u zdravstvu premašuje 8,2 milijarde kuna, a krajem prošle godine spominjala se cifra od 8 milijardi kuna.

Povećana lista čekanja

Činjenica je i da se u mandatu ministra Kujundžića povećala lista čekanja, broj narudžbi povećao se za otprilike 170 tisuća, a produljilo se i prosječno vrijeme čekanja na preglede - umjesto 140 dana sada se čeka 163 dana.

Do kraja siječnja ove godine najviše pacijenata naručeno je na kardiološke preglede, njih gotovo 37.000, dvostruko više nego 2016. godine. Slično je i s ultrazvukom srca - osim što je broj narudžbi veći za triput, 2016. se na red moglo doći za pet mjeseci, dok se sada čeka osam mjeseci.

"Problem čekanja za preglede u bolnicama uskoro će biti riješen, postigli smo odlične rezultate", rekao je ministar Kujundžić prije godinu i pol dana. Umjesto poboljšanja stanja, stanje je još i gore. A onda su krenule sumnjive smrti.

Sumnjive smrti

Smrt mladića u Zaprešiću koji je preminuo na cesti pokazao je potpuni kolaps i u hitnoj medicini. Dok je Davorin Gajnik, ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije, priznao da ne mogu raditi s ovim brojem timova hitne medicinske pomoći i da su svjesni toga, Kujundžić nas je uvjeravao da sustav funkcionira.

Smrt dječaka Gabrijela u Metkoviću digla je Hrvatsku na noge. Devetogodišnji dječak iz Metkovića koji je bolovao od upale pluća umro je u KBC-u Split. Dječaka su roditelji zbog pogoršanja tijekom vikenda dva puta dovodili na Hitnu u Metkoviću da bi bio vraćen kući. Tek u ponedjeljak poslan je pedijatrici i prebačen u splitski KBC.

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović, prije dva tjedna, prozvala je Ministarstvo zdravstva, Hrvatsku liječničku komoru i Hrvatsku komoru medicinskih sestara jer nisu dali jasne odgovore na brojna pitanja u vezi propusta u liječenju dječaka Gabrijela iz Metkovića. Kujundžić i dalje govori da je sustav dobar.

"Nije kriv sustav. Da nije bilo liječnika, da je Hitna bila zatvorena, onda bi bio kriv sustav. Ali ako ja kao dežurni liječnik ne prepoznam nešto, onda sam kriv ja, a ne ministar", rekao je.

Potresne priče iz hrvatskih bolnica i smrti djece

Objavili smo priču o 11-godišnjem dječaku Petru koji je bolovao od aplastične anemije i preminuo 22. siječnja na Rebru gdje mu je transplantirana koštana srž te je pritom, prema riječima majke, dobio i opasnu bolničku bakteriju. Dječakova majka Mihaela Bedić je za Index detaljno ispričala kakvu je noćnu moru njen sin proživljavao na liječenju u najvećoj hrvatskoj bolnici, gdje si je, kako kaže, na odjelu čupao nokte od bolova, bio izoliran u maloj sobi, nije ga obilazila vizita, medicinske sestre su ga ponižavale, a liječnik se derao na njega.

Kujundžić je prvo dugo šutio, a onda objavio da je KBC Zagreb osnovao povjerenstvo da sam sebi provede nadzor. No nije tu kraj.

Ima se, osim za bolesnu djecu

"Nitko na svijetu nije dovoljno bogat da liječi sve", skandalozna je izjava ministra Kujundžića. Naime, Kujundžić se osvrnuo na slučaj djece koja boluju od spinalne mišićne atrofije i koja čekaju odobrenje lijeka. Spinraza je izuzetno skupa, a jedna doza košta 125.000 dolara te je djetetu potrebna kroz cijeli život.

"Hrvatima treba dati malo istine, ne demagoško-populistički, kako rade pojedini zastupnici u saboru", rekao je Kujundžić, zaboravivši pri tome koliko ova država troši na potpuno nepotrebne stvari kako bi održala veliki i skupi birokratski aparat.

Unatoč tome vlada je nedavno donijela odluku o uplati 40 milijuna kuna za pomoć zdravstvenom sustavu BiH. Isti iznos uplatila je i lani. Istovremeno, naše zdravstvo grca u dugovima, a teško bolesna djeca ne mogu dobiti lijek. Ne treba zaboraviti da nas je Kujundžić proslavio i u inozemstvu.

Milan & Milan

"Grad Zagreb, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova i Ministarstvo zdravstva napravili su maksimalno korektnu aplikaciju za EMA-u, a kad je bilo ocjena valjanosti kandidature, bodovanja su dali djelatnicima EMA-e. Kad su počeli politički pritisci, vidjeli smo da je Hrvatska u neravnopravnom položaju i da ocjene koje se uzimaju u obzir nisu principijelne", rekao je Kujundžić o najnovijoj blamaži i pri tome preskočio mnoge činjenice.

Kada je Europska komisija objavila dokument u kojem procjenjuje podatke koje su kandidati za novo sjedište Agencije za lijekove poslali u Bruxelles, pokazalo se da Hrvatska zapravo ne zna ispuniti potrebne formulare kako treba.

U prijavi nije bilo npr. informacija o tome kada će zgrada u kojoj bi EMA trebala biti smještena biti dostupna, s kojim je gradovima zračnim linijama povezan Zagreb, a ni podataka o dječjim vrtićima, što su sve obvezni kriteriji. Prijavljivanje Zagreba za sjedište Europske agencije za lijekove prepušteno je u najvećem dijelu ministru zdravstva Kujundžiću, čije baratanje engleskim jezikom je, blago rečeno, upitno. Prezentacija koju su u Bruxellesu održali Kujundžić i Bandić pretvorila se u nevjerojatnu blamažu o kojoj su pisali europski mediji, navodeći je kao primjer kako se ne treba ponašati.

Ima i on svoju skupinu Bo(r)g

No, Kujundžić zapravo nije puno drugačiji od ostalih mu kolega u vladi ili HDZ-u. Po uzoru na potpredsjednicu Martinu Dalić osnovao je i on svoju "grupu Borg" koja je angažirana za pisanje zakona o pobačaju. Kujundžić je tako odbijao javno reći tko je dio radne skupine koja priprema novi zakon koji je ključan za prava žena u Hrvatskoj.

Vrijedi u tom kontekstu podsjetiti i da je isti ministar prije pola godina izjavio kako će i “Katolička crkva biti uključena u pripremu zakona o pobačaju”, da bi nakon oštrih kritika u javnosti ponudio ovu verbalnu muljažu kao pojašnjenje: “U demokratskom društvu kod donošenja bilo kojeg zakona u javnoj raspravi može sudjelovati svaki subjekt i pojedinac, pa tako i Crkva. To ne znači da će u povjerenstvu sjediti predstavnik Crkve, u ovom povjerenstvu sigurno neće.”

Zakon nije završio, iako je trebao biti donesen do kraja veljače ove godine.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara