Masovan večernji ruski napad. Na vježbi poginuli NATO vojnici, EU ima ratni plan
DONOSIMO najnovije informacije o ratu Rusije i Ukrajine te o mirovnim pregovorima.
Ključni podaci:
- Masovni ruski napad dronovima na Harkiv
- Estonija je zabranila ruskim državljanima glasanje na lokalnim izborima
- Zelenski je stigao u Pariz uoči sastanka europskih čelnika, Macron ga dočekao u Elizejskoj palači
- Vijeće sigurnosti UN-a raspravlja o situaciji u Ukrajini
- Šef NATO-a je poručio Rusiji da bi posljedice napada na Poljsku bile razorne
- EU: Potpuno povlačenje ruskih snaga glavni preduvjet za ukidanje sankcija
- Rusija objavila uvjet za primirje na Crnom moru. Teško da će biti ispunjen
- Procurio plan EU za slučaj rata. "Vrijeme je da popravimo krov dok sunce još sja"
- Ukrajina: Rusija izvela brutalan napad na crnomorski grad i rodni grad Zelenskog
- Rusija: Ukrajinski dronovi srušeni iznad Crnog mora nekoliko sati nakon primirja
- Zelenski: Kremlj već laže i manipulira
- Rusija i Ukrajina potvrdile dogovor o prekidu vatre na Crnom moru
Ruske snage izvele su kasno večeras masovni napad bespilotnim letjelicama na Harkiv, drugi po veličini grad u Ukrajini, pri čemu je ozlijeđeno devet osoba i prouzročena znatna materijalna šteta, objavio je Reuters.
Hitne službe, objavljujući na aplikaciji za razmjenu poruka Telegram, istaknule su da su napadi izazvali četiri požara u središtu grada i objavile slike vatrogasaca koji se bore s plamenom uz hrpe ruševina. Udari su, kako se navodi, uzrokovali ozbiljnu štetu na zgradama.
Gradonačelnik Harkiva Ihor Terekhov rekao je da je bilo najmanje 12 napada dronovima na grad, čestu metu ruske vojske, koji se nalazi nekih 30 kilometara od granice.
Harkiv se odupro zauzimanju u prvim tjednima ruske invazije punog opsega na Ukrajinu u veljači 2022., ali je učestalo gađan bespilotnim letjelicama i projektilima.
Napadnut i Dnjipro
Napad dronom također je izazvao požare u središnjem gradu Dnjipru, rekao je regionalni guverner Serhiy Lysak na Telegramu. Slike objavljene na internetu pokazuju dim i plamen kako se uzdižu prema nebu.
Trenutno nema izvještaja o poginulima.
Došlo je do velikog ruskog napada dronovima Harkiv. U gradu je čulo oko 15-ak eksplozija.
Stambena zgrada je u plamenu. Djevojčica od 14 godina je u bolnici, njezino stanje je kritično, objavio je bivši savjetnik ministra unutarnjih poslova Ukrajine Anton Geraščenko koji je objavio i snimku s nogometnog terena u trenutku napada.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je večeras da Rusija pokušava ubaciti dodatne uvjete u sporazum o pomorskoj sigurnosti u Crnom moru koji je SAD ranije ovog tjedna dogovorio s izaslanstvima Moskve i Kijeva u Saudijskoj Arabiji.
>> Opširnije
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha dao je veliki intervju za ukrajinski RBC u kojem je govorio o nedavnom susretu s američkom delegacijom u Džedi, mogućem primirju, stavovima Rusije, crvenim linijama Ukrajine, odnosu prema NATO-u i mogućim scenarijima za nastavak rata.
>> Opširnije
Volodimir Zelenski rekao je da očekuje da će SAD uspjeti osigurati da Vladimir Putin pristane na primirje.
"Vjerujemo da će Amerika biti dovoljno snažna da dovede Putina do bezuvjetnog primirja", rekao je ukrajinski predsjednik.
Također je poručio da bi zemlje trebale nastaviti vršiti pritisak na Rusiju.
Emmanuel Macron izjavio je da Rusija izvrće ono što je dogovoreno u pregovorima o primirju.
"Vidimo da je Rusija uvijek sklona reinterpretirati ono o čemu razgovaramo i što se dogovorimo", rekao je francuski predsjednik.
"Dok govori da želi mir, Rusija i dalje intenzivno napada ukrajinski teritorij, uključujući civile. Te napade osuđujemo", izjavio je.
Macron je također najavio dodatne 2 milijarde dolara vojne pomoći Ukrajini.
Dodao je da Rusija ne može diktirati uvjete za trajan mir u Ukrajini.
Novi početak Kaje Kallas na čelu diplomacije Europske unije bio je sve samo ne miran. Već prvog dana mandata, tijekom posjeta Kijevu, Kallas je objavila: "Europska unija želi da Ukrajina pobijedi u ovom ratu."
>> Opširnije
Četvorica američkih vojnika poginula su na vježbama u Litvi, rekao je u srijedu glavni tajnik NATO-a Mark Rutte tijekom posjeta Varšavi.
>> Opširnije
Estonija je donijela zakon kojim se ruskim državljanima i stanovnicima koji nisu iz EU zabranjuje glasanje na lokalnim izborima.
Estonski premijer Kristen Michal izjavio je da je ova odluka pobjeda za sve. "Odluke o našem lokalnom životu neće donositi građani država agresora, nego ćemo odlučivati sami", objavio je na X-u.
Ako predsjednica potpiše zakon, zabrana će se odnositi na sve ruske državljane i sve građane izvan EU koji žive u Estoniji.
U Estoniji, bivšoj sovjetskoj republici koja je neovisnost ponovno stekla 1991. godine, gotovo 80.000 ruskih državljana ima boravišnu dozvolu.
Volodimir Zelenski stigao je u Elizejsku palaču u Parizu, gdje ga je dočekao Emmanuel Macron.
Ukrajinski predsjednik nalazi se u Francuskoj uoči summita europskih čelnika o Ukrajini.
Dužnosnici su ranije najavili da će se na sastanku razgovarati o nizu tema, uključujući kako dodatno ojačati ukrajinske vojne kapacitete radi odvraćanja budućih napada te kako nadzirati ograničena primirja koja se odnose na ciljeve na moru i energetsku infrastrukturu.
Volodimir Zelenski stigao je u Pariz uoči europskog summita o Ukrajini, koji je zakazan za sutra, potvrdio je njegov glasnogovornik.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron sutra će ugostiti skupinu europskih čelnika kako bi razgovarali o Ukrajini i sigurnosti u Europi.
Ovaj summit nastavak je Macronovih okupljanja europskih i NATO čelnika u veljači i ožujku, na kojima su raspravljali o sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu.
Očekuje se da će Zelenski tijekom dana održati sastanak s Macronom.
Nakon što su Ukrajinci objavili da je došlo do izlijevanja goriva u nuklearnoj elektrani Zaporižji, uprava elektrane koju je postavila Rusija odbacila je te tvrdnje nazvavši ih lažnima.
Ranije je Ukrajina optužila Moskvu da nije sposobna upravljati sigurnošću elektrane, pozivajući se na navode o velikom izlijevanju goriva.
"To gorivo je bilo dovoljno da napaja hitne generatore elektrane čak 25 dana", rekao je glasnogovornik ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova Heorhij Tihij.
Nije otkrio odakle potječu ti izvještaji ni kada i kako je došlo do oštećenja, već je samo rekao da je sve to izravna posljedica neodgovorne zamjene licenciranih ukrajinskih stručnjaka ruskim osobljem.
Prošlog tjedna aktualni predsjednik SAD-a Donald Trump sugerirao je da bi SAD mogao pomoći u upravljanju, čak i s eventualnim vlasništvom nad ukrajinskim nuklearnim elektranama. No, Volodimir Zelenski rekao je da se o vlasništvu nije razgovaralo i jasno je odbacio takvu mogućnost.
U tijeku su razgovori između Rusije i Sjedinjenih Država o plinovodu Sjeverni tok koji povezuje Rusiju s Njemačkom ispod Baltičkog mora, rekao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov danas za državnu televiziju.
>> Opširnije
ČETVORICA američkih vojnika nestala su tijekom NATO-ove vojne vježbe u Litvi, a strahuje se da su poginuli.
>> Opširnije
Ukrajina je nakon izvješća o izlijevanju goriva optužila Rusiju da nije sposobna upravljati sigurnošću u nuklearnoj elektrani Zaporižji.
Glasnogovornik ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova Heorhij Tihij rekao je da Rusija nije samo ukrala elektranu već nije ni sposobna brinuti o osnovnoj sigurnosti. Kaže da je proliveno gorivo moglo napajati generatore još 25 dana.
Nuklearna elektrana Zaporižja, koju drži Rusija, najveća je nuklearna elektrana u Europi i nalazi se na jugu Ukrajine.
Elektranu su preuzeli Rusi u ožujku 2022. godine. Od tada se Kijev i Moskva međusobno optužuju za napade na elektranu, zbog čega Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA), tijelo UN-a, često izražava zabrinutost zbog mogućnosti nuklearne katastrofe.
Posebni izaslanik predsjednika SAD-a Donalda Trumpa našao se na meti kritika zbog svojih izjava o sporazumu iz 1994. godine kojim je nuklearno oružje iz Ukrajine prebačeno u Rusiju, poznatom kao Budimpeštanski memorandum.
"Budimo jasni u vezi s Budimpeštanskim memorandumom, nuklearno oružje bilo je rusko i ostatak je Sovjetskog Saveza", napisao je Richard Grenell. "Ukrajina je vratila nuklearno oružje Rusiji. Nije bilo ukrajinsko. To je neugodna činjenica", dodao je.
Budimpeštanski memorandum potpisan je nakon raspada Sovjetskog Saveza. Nuklearno oružje doista je bilo naslijeđeno od SSSR-a, ali Ukrajina je pristala odreći ga se u zamjenu za sigurnosna jamstva.
Bivši američki veleposlanik u Ukrajini Steven Pifer, koji je sudjelovao u tim pregovorima 1994., među prvima je odgovorio Grenellu, istaknuvši da Rusija nije isto što i Sovjetski Savez. "Grenell nije u pravu. Nuklearne bojeve glave u Ukrajini bile su bivše sovjetske, ne ruske", rekao je Pifer.
Politički komentator i bivši republikanski zastupnik Adam Kinzinger bio je još izravniji. "Bile su sovjetske, ti neznalice. Dakle, bile su jednako ukrajinske koliko i ruske. To je osnovno znanje", poručio mu je.
Rusija je ranije danas optužila Ukrajinu za napade na energetsku infrastrukturu u tri svoje regije unatoč dogovoru da se takvi napadi ne izvode.
Ukrajinska vojska sada je odbacila tu optužbu.
Glavni stožer objavio je na Telegramu da ukrajinske snage nisu izvele takve napade jučer ni danas.
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda sastaje se kako bi raspravljalo o Ukrajini.
Na službenim stranicama UN-a dostupan je samo sažetak dnevnog reda, u kojem stoji da će se razgovarati o očuvanju mira i sigurnosti u Ukrajini.
Vijeće sigurnosti ima 15 članica, među kojima su Kina, Francuska, Rusija, Velika Britanija i SAD.
Armenski parlament glasao je danas za pokretanje procesa pristupanja Europskoj uniji.
>> Opširnije
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte upozorio je danas Rusiju da bi svaki napad na Poljsku ili neku drugu članicu saveza izazvao "razoran" odgovor.
>> Opširnije
"Odnosi između Ukrajine i SAD-a ponovno su na pravom putu", rekao je šef ureda Volodimira Zelenskog. Prošlog mjeseca se činilo da su odnosi pali na najnižu razinu, nakon lošeg sastanka između Zelenskog i aktualnog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa u Bijeloj kući.
No, u razgovoru za agenciju Reuters, Andrij Jermak rekao je da su dva kruga razgovora u Saudijskoj Arabiji Kijevu dala priliku da američkim dužnosnicima pokaže kako je spreman surađivati s Trumpom na okončanju rata.
"Mislim da imamo odlične razgovore s Amerikancima. Vjerujem da smo ponovno na pravom putu", poručio je.
Govoreći o pregovorima u Saudijskoj Arabiji - gdje je SAD vodio razgovore i s Rusijom - Jermak je rekao da je ukrajinsko izaslanstvo pokazalo koliko je ozbiljno.
"Dragi američki prijatelji, vi razumijete da smo partneri. To nam je i bio cilj", rekao je. Dodao je da Rusija, za razliku od Ukrajine, samo igra igre.
Nakon što je Rusija optužila Ukrajinu za napade na svoje energetske objekte (vidi objavu u 11:17), Kijev sada uzvraća optužbama - tvrde da je Moskva ciljala više od osam takvih objekata. Visoki ukrajinski dužnosnik iz ureda predsjednika, Ihor Žovkva, izjavio je da su svi ti napadi izvedeni nakon 18. ožujka - dana kada je Rusija objavila da obustavlja napade na energetsku infrastrukturu.
U izjavi emitiranoj na ukrajinskoj televiziji, Žovkva je također istaknuo kako tijekom razgovora s američkim dužnosnicima o primirju u Crnom moru nije bilo govora o nikakvim preduvjetima. Kremlj je ranije izjavio da određeni uvjeti moraju biti ispunjeni prije nego što sporazum o sigurnosti u Crnom moru stupi na snagu
Dok Rusija inzistira na tome da čeka ukidanje određenih sankcija prije nego što pristane na dogovor o prekidu napada u Crnom moru, Europska unija sada se jasno oglasila.
Glasnogovornik Europske komisije poručio je da bi povlačenje svih ruskih snaga s teritorija Ukrajine bilo jedan od glavnih uvjeta za ukidanje ili izmjenu sankcija.
„Završetak ničim izazvane i neopravdane ruske agresije na Ukrajinu te bezuvjetno povlačenje svih ruskih vojnih snaga s cjelokupnog teritorija Ukrajine bili bi jedan od glavnih preduvjeta za izmjenu ili ukidanje sankcija“, poručili su iz Komisije.
Novi dokazi upućuju na to da bi lokacija u središnjoj Bjelorusiji mogla biti tajna ruska nuklearna baza.
>> Opširnije
Rusija je poručila da neće pristati na prekid vatre na Crnom moru sve dok Zapad ne ukine dio sankcija, uključujući zabranu pristupa ključnim ruskim bankama međunarodnom platnom sustavu Swift.
>> Opširnije
"Rusija, Kina i SAD nalaze se pred stvaranjem novog geopolitičkog poretka koji bi, ako Europa na vrijeme ne reagira, mogao kontinent izbaciti iz igre", upozorava bivši visoki dužnosnik ruskih tajnih službi Jevgenij Savostjanov.
>> Opširnije
Kremlj je poručio da treba ispuniti niz uvjeta prije nego sporazum o sigurnosti na Crnom moru dogovoren sa SAD-om bude aktiviran, podsjećajući da nisu ispunjeni ruski zahtjevi temeljem ranijeg sporazuma za izvoz žita preko Crnog mora. SAD je u utorak postigao odvojene sporazume s Ukrajinom i Rusijom o prekidu neprijateljstava na Crnom moru i pauzi u napadima na energetsku infrastrukturu, a Washington je pristao zauzeti se za ukidanje nekih sankcija Moskvi.
Kremlj je u srijedu objavio da je zadovoljan dijalogom sa Sjedinjenim Državama, uvjeravajući da se "intenzivni" kontakti nastavljaju i dan nakon objave dogovora, uz pomoć Washingtona, o mogućem prekidu vatre na Crnom moru. "Zadovoljni smo pragmatičnim i konstruktivnim načinom na koji se odvija taj dijalog, koji osim toga daje rezultate", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov novinarima, dodajući da se i dalje vode "zaista intenzivni" kontakti sa SAD-om.
Potvrdio je da je na snazi naredba predsjednika Vladimira Putina o moratoriju na napade na ukrajinski energetski sustav. Premda ruski izvoz prehrambenih proizvoda i gnojiva nije predmet zapadnih sankcija, Moskva ističe da ograničenja za plaćanja, logistiku i osiguranje odgovaraju zapreci za njihov izvoz.
Rusija želi da se njezinu državnu poljoprivrednu banku Rosselkhozbank ponovno poveže s međunarodnim platnim sustavom SWIFT-om. Za to i druge korake vjerojatno će biti potreban pristanak europskih zemalja. "Kad je riječ o crnomorskoj inicijativi za žito, ona može biti aktivirana nakon provedbe niza uvjeta", rekao je Peskov novinarima.
"To su isti oni uvjeti koji su bili uključeni u (originalnu) crnomorsku inicijativu, ... svi uvjeti koji su ispunjeni osim onih koji se odnose na rusku stranu. Dakle, ovaj put pravda mora prevladati i nastavit ćemo raditi s Amerikancima." Moskva se 2023. povukla iz originalnog sporazuma o izvozu žita preko Crnog mora, postignutog uz pomoć UN-a i Turske 2022., tvrdeći da nisu ublažene zapreke za izvoz njezinih prehrambenih proizvoda i gnojiva kako je bilo obećano tim sporazumom.
Europska komisija planira upozoriti građane da u slučaju krize budu spremni sami se opskrbljivati hranom i osnovnim potrepštinama najmanje 72 sata, pokazuje nacrt Strategije pripravnosti unije.
>> Opširnije
Iako je Donald Trump priznao da bi Rusija mogla "namjerno odugovlačiti" u pregovorima, istupio je pozitivno o tijeku pregovora. Sličan ton dolazi i iz Moskve, koja je jutros poručila da je zadovoljna napretkom u dijalogu.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je jutros: "Zadovoljni smo koliko se naš dijalog razvija pragmatično i konstruktivno te kakve rezultate donosi."
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je da je obnova isporuke ruske energije Europi u interesu i Moskve i Washingtona, tvrdeći da se vode razgovori o plinovodima Sjeverni tok, prenosi državna novinska agencija TASS.
"Trenutačno, naravno, postoje neslaganja. No, interes za obnovu normalne opskrbe energijom u Europi nije samo interes Sjedinjenih Država i Rusije", rekao je Lavrov. "Priča se o Sjevernom toku. Bilo bi zanimljivo kada bi Amerikanci iskoristili svoj utjecaj na Europu i natjerali je da ne odustane od ruskog plina", ustvrdio je.
Plinovodi Sjeverni tok, koji povezuju Rusiju i Njemačku ispod Baltičkog mora, bili su ključni pravci za izvoz ruskog plina u Europu. Sjeverni tok 1 počeo je s radom 2011. godine, dok je Sjeverni tok 2 dovršen, ali nikada nije pušten u pogon.
Vlatko Cvrtila, sveučilišni profesor s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, gostovao je na N1 televiziji gdje je komentirao mirovne pregovore o ratu u Ukrajini.
>> Opširnije
Ratna reporterka ruskog Kanala 1 Ana Prokofjeva poginula je u Belgorodskoj oblasti, dok je snimatelj Dmitrij Volkov, koji je bio u njenoj pratnji, ozlijeđen, prenosi ruska državna novinska agencija Tass.
>> Opširnije
Ukrajinske snage će se boriti čak i "goloruke" ako ne dobiju uvjete prihvatljive za trajni mir, poručio je direktor CIA-e John Ratcliffe tijekom saslušanja u američkom Senatu.
>> Opširnije
Francuski predsjednik Emmanuel Macron primit će ukrajinskog kolegu Volodimira Zelenskog večeras, uoči summita zemalja spremnih pomoći da se zajamči mogući mirovni sporazum između Ukrajine i Rusije.
>> Opširnije
Ovo je najveća sigurnosna kriza za Zapad od kraja Drugog svjetskog rata i - neće nestati. Kako je rekao jedan stručnjak, "trumpizam će nadživjeti njegov predsjednički mandat".
>> Opširnije
Izvješća o napretku dolaze neposredno nakon što je ukrajinski dalekometni raketni sustav HIMARS uništio četiri ruska helikoptera u Belgorodskoj oblasti.
>> Opširnije
Operacija Potok (Stream-3) koja je za cilj imala opkoljavanje položaja ukrajinskih vojnika u Kurskoj oblasti, infiltracijom kroz plinovod u Sudži, ostavila je trajne posljedice na zdravlje ruskih vojnika, prenosi u srijedu agencija NEXTA.
"Ruski vojnici koji su se plinovodom infiltrirali u Sudžu, pretrpjeli su teška oštećenja pluća. Liječnici kažu da nikada nisu vidjeli ništa slično. Pluća se možda nikada neće oporaviti", stoji u objavi na platformi X.
Ruske jedinice koje su navodno sudjelovale u infiltraciji plinovoda Sudža u regiji Kursk uključivale su kombinaciju specijalnih snaga i redovnih vojnih formacija: Specijalne snage Ahmat, 11. gardijska zračno-desantna jurišna brigada, 30. motorizirani streljački puk, PMC Veterani i jurišna brigada Vostok-V.
Prije infiltracije plinovodom Sudža početkom ožujka 2025., posljednji slučaj u kojem su ruske snage pokušale sličnu operaciju, koristeći podzemnu infrastrukturu poput cjevovoda ili tunela za infiltraciju, dogodio se u siječnju 2024. tijekom bitke za Avdijivku u ukrajinskoj regiji Doneck. Tada su ruski izviđači i inženjerci iskoristili djelomično poplavljeni tunel za odvod vode kako bi se infiltrirali u ukrajinske položaje u jugoistočnom dijelu grada.
Tražeći rješenje za okončanje rata u Ukrajini, vodeće europske vojne sile, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo (UK), početkom mjeseca inicirale su okupljanje tzv. Koalicije voljnih.
>> Opširnije
Trumpov izaslanik za specijalne misije Richard Grenell izjavio je da je nuklearno oružje koje je ostalo na ukrajinskom teritoriju nakon raspada SSSR-a pripadalo Rusiji, ustvrdivši da je to "neugodna činjenica".
>> Opširnije
Američki predsjednik Donald Trump sugerirao je u intervjuu za Newsmax da Rusija odgađa zaključenje sporazuma o prekidu vatre u Ukrajini.
>> Opširnije
Rusija je tijekom noći pokrenula napad bespilotnim letjelicama na ukrajinsku luku Mikolajiv s izlazom na Crno more i pogodila rudarski grad Krivi Rih u najvećem napadu bespilotnim letjelicama na taj grad u ovom ratu, rekli su ukrajinski dužnosnici.
Sjedinjene Države postigle su u utorak odvojene dogovore s Ukrajinom i Rusijom o pauziranju napada oko Crnog mora i međusobnih energetskih ciljeva, ali nije jasno kada i kako će dogovori stupiti na snagu. Gradonačelnik Mikolajiva rekao je da je u srijedu rano ujutro došlo do nestanaka struje u gradu, nakon izvješća guvernera regije da je tijekom noći iznad regije uništeno sedam dronova. Još nije jasno je li prekid struje iz opreza ili je rezultat noćašnjeg napada na Mikolajiv.
Rusija je također napala središnji ukrajinski grad Krivij Rih, u čemu je došlo do požara i oštećene zgrade, ali je napad prošao bez žrtava, rekao je čelnik gradske vojne uprave. "Očito okupatori ovako 'žele mir'", napisao je Oleksandr Vilkul, čelnik vojne uprave na Telegramu, opisujući to najvećim napadom dronovima na grad u ovom ratu. "Najvažnije je da nije bilo mrtvih i ozlijeđenih.
Reuters nije mogao neovisno provjeriti izvješća iz Mikolajiva i Krivog Riha. Razmjeri i mete napada Krivog Riha još nisu jasni. Vilkul je ranije izvijestio o najmanje 15 eksplozija diljem Krivog Riha, rodnog grada predsjednika Volodimira Zelenskog i čestoj meti ruskih napada. Još nije bilo komentara iz Rusije, ali je rusko ministarstvo obrane priopćilo da su njegove jedinice protuzračne obrane tijekom noći uništile devet ukrajinskih bespilotnih letjelica, uključujući dvije iznad voda Crnog mora.
"Ovo definitivno nije ono što Ukrajina treba", rekao je Sergej Vovk, direktor Centra za prometne strategije, konzultantske tvrtke u Kijevu. “Ono što nam je sada hitno potrebno je zaštita naše lučke infrastrukture od projektila i dronova, ali o tome nema niti jedne riječi u izjavi Bijele kuće.”
Postoje oprečne izjave o tome kada će primirje početi. Predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je na snazi od danas , dok Kremlj kaže da će početi kada se ukinu sankcije ruskim proizvođačima i izvoznicima hrane.
Jedinice Oružanih snaga Ukrajine aktivno koriste taktiku brzih napada praćenih povlačenjem u Belgorodskoj regiji, što je svojevremeno uveo bivši vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Ukrajine Valerij Zalužni, navode ruski mediji.
>> Opširnije
Ukrajinski dronovi srušeni su iznad Crnog mora, tvrdi rusko ministarstvo obrane - svega nekoliko sati nakon što je postignut dogovor o djelomičnom primirju.
Prema navodima državne agencije TASS, tijekom noći je uništeno ukupno devet dronova na ruskom teritoriju - pet u Belgorodskoj oblasti, dva u Kurskoj oblasti i još dva iznad Crnog mora. Ukrajina se zasad nije očitovala o tim tvrdnjama.
Ukrajina i Rusija očito se ne slažu oko točnog vremena početka primirja
Rusko ministarstvo obrane nije preciziralo jesu li dronovi bili usmjereni na ciljeve u Crnom moru ili su samo prelijetali to područje. Jučer su se Ukrajina i Rusija dogovorile o privremenom primirju koje obuhvaća Crno more i obustavu napada na energetsku infrastrukturu. Dogovor je postignut nakon što su se američki dužnosnici odvojeno sastali s ruskim i ukrajinskim izaslanstvima u Rijadu, Saudijska Arabija.
Ukrajina i Rusija vjerojatno trenutačno više naginju nastavku rata nego sklapanju nepovoljnog mirovnog sporazuma, pokazuje neklasificirana procjena američkih obavještajnih službi. Prema izvješću koje je predstavila američka direktorica nacionalne obavještajne službe Tulsi Gabbard, čelnici Ukrajine i Rusije "trenutačno vjerojatno još uvijek smatraju da su rizici dugotrajnog rata manji od posljedica nezadovoljavajućeg mirovnog dogovora", prenosi Bloomberg.
Ova se procjena razlikuje od nastojanja američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji želi što prije postići mirovni sporazum - po mogućnosti već do Uskrsa.
Izvješće navodi kako su i Zelenski i Putin svjesni rizika koje donosi dugotrajni sukob, uključujući nastavak ekonomskih teškoća za Moskvu zbog sankcija, koje bi mogle dodatno naštetiti Rusiji, osobito kroz moguću "neželjenu eskalaciju sa Zapadom". Procjenjuje se i da bi produženi rat mogao oslabiti poziciju Kijeva na bojištu, ali i u budućim pregovorima.
Loša situacija za Ukrajinu
Dok Rusija polako napreduje na istoku Ukrajine, u izvješću se upozorava da bi "ustupanje teritorija ili prihvaćanje neutralnosti bez čvrstih sigurnosnih jamstava sa Zapada moglo izazvati nezadovoljstvo među građanima i povećati dugoročnu nesigurnost".
Također se procjenjuje da će rat, bez obzira na pokušaje SAD-a i saveznika da povećaju pritisak na Moskvu, "polako, ali sigurno nagrizati ukrajinsku poziciju na bojištu". Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski više je puta naglasio da mu je cilj okončati rat tijekom 2025. godine, pa je čak poručio kako je spreman odstupiti s predsjedničke dužnosti ako bi to značilo „mir za Ukrajinu“.
U svom večernjem obraćanju ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio je Rusiju da manipulira uvjetima koje je postavila kako bi se postigao sporazum o primirju u Crnom moru.
"Vidimo kako su Rusi već počeli manipulirati. Već pokušavaju iskriviti dogovore i zapravo prevariti naše posrednike i cijeli svijet," rekao je Zelenski.
"Postoje apsolutno jasna priopćenja Bijele kuće. Svatko može vidjeti što pišu. A onda postoji nešto o čemu Kremlj ponovno laže: da navodno mir u Crnom moru ovisi o pitanju sankcija i da navodno početak mira u energetskom sektoru datira od 18. ožujka. Moskva uvijek laže," dodao je ukrajinski predsjednik.
Donald Trump poručio je da njegova administracija razmatra ruske zahtjeve za ukidanje sankcija. "Trenutačno ih sve pregledavamo. Vidjet ćemo što će biti, vodimo ozbiljne razgovore s Rusijom i Ukrajinom. Rekao bih da ide dobro", poručio je Trump.
Moskva tvrdi da dogovor o primirju na Crnom moru ovisi o ukidanju zapadnih sankcija tvrtkama koje izvoze gnojivo i hranu, no Volodimir Zelenski te tvrdnje odbacuje kao lažne. Ukrajinski predsjednik tvrdi da je primirje stupilo na snagu odmah nakon objave.
Ruski predsjednik Vladimir Putin možda pokušava odgoditi potpunu obustavu sukoba s Ukrajinom, priznao je američki predsjednik Donald Trump, ali je dodao da i dalje vjeruje kako Moskva u konačnici želi završetak rata.
Dok SAD nastoji definirati uvjete mirovnog sporazuma između Kijeva i Moskve, Ukrajina i njezini saveznici optužuju Kremlj za opstruiranje pregovora, postavljajući pritom popis uvjeta i zahtjeva koji služe samo odgađanju. Ukrajina je ranije ovog mjeseca pristala na inicijalni prijedlog o potpunom i bezuvjetnom 30-dnevnom prekidu vatre, no Putin ga je odmah odbacio.
Američka desničarska televizijska mreža Newsmax pitala je Trumpa smatra li da Kremlj namjerno odugovlači, a Trump je rekao da vjeruje kako "Rusija želi okončati" svoju invaziju punog opsega. "Ali moguće je da otežu," priznao je Trump, dodajući kako je i sam koristio istu taktiku u prošlim pregovorima kako bi dobio na vremenu. "Radio sam to tijekom godina," rekao je Trump. "Znate, ne želim odmah potpisati ugovor, želim ostati u igri, ali možda nisam sasvim siguran želim li to doista učiniti."
Rusko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je 25. ožujka da je nuklearna elektrana Zaporižja ruski objekt i da se ne može vratiti Ukrajini niti bilo kojoj drugoj zemlji. Ministarstvo je također isključilo mogućnost zajedničkog upravljanja, tvrdeći da bi bilo nemoguće zajamčiti fizičku i nuklearnu sigurnost elektrane.
Moskva tvrdi da ima kontrolu nad elektranom na temelju nezakonite aneksije četiriju ukrajinskih regija u rujnu 2022., uključujući Zaporižju (gdje Ukrajina kontrolira regionalno središte, kao i u Hersonskoj oblasti), nakon namještenih referenduma na kojima su stanovnici bili prisiljeni glasati pod prijetnjom oružjem.
Kremlj je lažno ustvrdio da je 98 posto stanovništva podržalo priključenje Rusiji, nakon čega je proglasio aneksiju bez ikakve legitimne osnove. Takozvani "referendumi" bili su u suprotnosti s ukrajinskim i ruskim zakonima, a priznale su ih samo dvije države - Rusija i Sjeverna Koreja.
Sjedinjene Države postigle su dogovor s Ukrajinom i Rusijom o prekidu vatre na Crnom moru i pauzi u napadima na energetsku infrastrukturu, a Washington je obećao također da će nastojati ukinuti neke financijske sankcije Moskvi.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da prekid vatre na Crnom moru i za napade na energetsku infrastrukturu stupa na snagu odmah u utorak te da će od američkog predsjednika Donalda Trumpa zatražiti da mu da oružje i sankcionira Rusiju ako Moskva prekrši dogovor.
"Američka strana smatra da naši dogovori stupaju na snagu nakon što ih objavi američka strana", rekao je Zelenskij na konferenciji za novinare u Kijevu, dodajući da ne vjeruje da će Rusija poštovati dogovor. Zelenski je upozorio da dogovor ne predviđa korake koje treba poduzeti u slučaju da ga Rusija prekrši i da će se on obratiti izravno SAD-u ako se to dogodi. "Nimalo ne vjerujemo Rusima, ali bit ćemo konstruktivni", rekao je.
Ukidanje sankcija Rusiji
Kremlj je objavio da je Moskva pristala osigurati sigurnu plovidbu Crnim morem, pod uvjetom da se ukine zapadne sankcije protiv tvrtki koje se bave izvozom poljoprivrednih proizvoda i gnojiva. Rusija i SAD dogovorili su se također da će razraditi mjere za obustavu napada na rusku i ukrajinsku energetsku infrastrukturu na 30 dana. Kremlj je potvrdio i da je SAD pristao pomoći da se Rusiji obnovi pristup svjetskom tržištu za izvoz poljoprivrednih proizvoda i gnojiva, ali uz niz uvjeta.
Za provedbu oba dijela dogovora morat će se ukinuti zapadne sankcije ruskoj banci Rosselkhozbank, koja posluje s poljoprivrednim poduzećima, i obnoviti joj pristup SWIFT-u. Morat će se ukinuti i sankcije uvedene ruskim izvoznicima poljoprivrednih proizvoda i gnojiva i osiguravajućim društvima, za održavanje brodova u lukama i restrikcije za brodove i trgovinska plaćanja, objavio je Kremlj.
Što je dogovoreno?
Sjedinjene Države su ranije priopćile da su sklopile odvojene sporazume s Ukrajinom i Rusijom o osiguranju sigurne plovidbu Crnim morem i o provedbi zabrane napada na energetska postrojenja u dvjema zemljama. Obje su se zemlje složile da će "na Crnome moru biti zajamčena sigurnost plovidbe, da će se suzdržati od upotrebe sile i da će spriječiti upotrebu komercijalnih brodova u vojne svrhe", objavila je američka vlada koja je bila posrednik u pregovorima.
Sjedinjene Države se, kada je posrijedi Ukrajina, obvezuju i da će "podržati napore usmjerene na razmjenu zarobljenika, oslobađanje civila i na povratak prisilno raseljene ukrajinske djece".
Rusija, koja je trenutačno pod brojnim sankcijama, može računati na potporu Bijele kuće kada su posrijedi "ruski pristup globalnom tržištu pri izvozu poljoprivrednih proizvoda i gnojiva, smanjenje troškova pomorskog osiguranja i poboljšanje pristupa lukama i sustavima plaćanja za te transakcije".
Tijekom razgovora Sjedinjene Države su "ponovile da predsjednik Donald Trump bezuvjetno želi okončati gubitke života na objema stranama". Washington će "nastaviti s organizacijom pregovora između dviju strana da bi se u konačnici realizirao miran ishod", stoji u objavama.
Američka administracija u priopćenju je zahvalila saudijskom prijestolonasljedniku Mohamedu bin Salmanu u čijoj su zemlji održani pregovori.
Ukrajina pozdravlja dogovor
Ukrajinski ministar obrane Rustem Umerov je kazao da Kijev podržava oba sporazuma o prekidu vatre s Rusijom koja su Sjedinjene Države objavile te da bi Ukrajina pozdravila i treće zemlje koje bi nadzirale primjenu sporazuma.
U objavi na X-u Umerov je napisao da će Ukrajina smatrati kršenjem sporazuma svako kretanje ruskih mornaričkih plovila izvan istočnog dijela Crnog mora te da će si, dogodi li se takvo što, dopustiti pravo na samoobranu. U nedjelju i ponedjeljak Sjedinjene Države su vodile odvojene pregovore o ratu u Ukrajini s ukrajinskim i ruskim izaslanstvom u Saudijskoj Arabiji.
Facebook
Google
