VIŠE od polovice najvećih svjetskih jezera i akumulacija izgubilo je značajne količine vode tijekom posljednja tri desetljeća, ukazuje nova studija koja krivnju uvelike pripisuje klimatskim promjenama i pretjeranom korištenju vode. Otprilike jedna četvrtina svjetske populacije živi u području jezera koja se isušuju, prema studiji međunarodnih znanstvenika, objavljenoj u četvrtak u časopisu Science.

Jezera pokrivaju samo oko 3% planeta, ali sadrže gotovo 90% globalne tekuće površinske slatke vode i ključni su izvori pitke vode, navodnjavanja i energije te pružaju vitalna staništa za životinje i biljke. Ali jezera su u problemima, piše CNN. Razine vode u jezerima variraju zbog prirodne klimatske varijacije kiše i snježnih oborina, ali na njih sve više utječu i ljudske radnje.

Diljem svijeta najznačajnija jezera bilježe nagli pad. Jezero Mead na rijeci Colorado na jugozapadu SAD-a dramatično se povuklo uslijed megasuše i desetljeća prekomjerne upotrebe. Kaspijsko more između Azije i Europe - najveća kopnena vodena površina na svijetu - već dugo opada zbog klimatskih promjena i korištenja vode.

Smanjenje vodostaja mnogih jezera dobro je dokumentirano, ali razmjeri promjena i razlozi koji stoje iza njih manje su temeljito ispitani, ističe Fangfang Yao, glavni autor studije i znanstvenik na Kooperativnom institutu za istraživanje i znanost okoliša na Sveučilištu Colorado Boulder.

Istraživači su koristili satelitska mjerenja gotovo 2000 najvećih svjetskih jezera i akumulacija koji zajedno predstavljaju 95% ukupne zalihe jezerske vode na Zemlji. Ispitujući više od 250.000 satelitskih snimaka od 1992. do 2020. godine, zajedno s klimatskim modelima, uspjeli su rekonstruirati povijest jezera koja seže desetljećima unatrag.

Klimatske promjene i ljudske aktivnosti

Rezultati su bili zapanjujući, rekli su autori studije. Otkrili su da je 53% jezera i akumulacija izgubilo značajne količine vode, s neto padom od oko 22 milijarde metričkih tona godišnje - što odgovara volumenu 17 jezera Meads.

Više od polovice neto gubitka volumena vode u prirodnim jezerima može se pripisati ljudskim aktivnostima i klimatskim promjenama, pokazala je studija. Otkriveni su gubici u rezervoarima jezerske vode posvuda, uključujući vlažne tropske krajeve i hladni Arktik. "To sugerira da su trendovi sušenja diljem svijeta opsežniji nego što se mislilo", rekao je Yao.

Na različita jezera utjecali su različiti faktori. Neodrživa potrošnja vode glavni je razlog smanjivanja Aralskog jezera u Uzbekistanu i Saltonskog mora u Kaliforniji, dok su promjene u oborinama i otjecanju dovele do propadanja Velikog slanog jezera. Na Arktiku se jezera smanjuju zbog kombinacije promjena temperature, padalina, isparavanja i otjecanja.

"Mnogi utjecaji ljudskih i klimatskih promjena na gubitke vode u jezerima dosad su bili nepoznati, kao što je isušivanje jezera Good-e-Zareh u Afganistanu i jezera Mar Chiquita u Argentini", rekao je Yao za CNN.

Klimatske promjene mogu imati niz utjecaja na jezera. Najočitiji je, rekao je Yao, povećanje isparavanja. Kako se jezera smanjuju, to također može pridonijeti isušivanju okolnog sliva, pokazalo je istraživanje, što povećava isparavanje i ubrzava njihovo smanjenje.

Za jezera u hladnijim dijelovima svijeta, zimsko isparavanje je sve veći problem jer više temperature tope led koji ih obično prekriva, ostavljajući vodu izloženu atmosferi. Te promjene mogu imati kaskadne učinke, uključujući smanjenje kvalitete vode, povećanje cvjetanja otrovnih algi i nestajanje života u vodi.

"Važan aspekt koji se često ne prepoznaje je degradacija kvalitete vode u jezerima zbog toplije klime, što opterećuje opskrbu vodom za zajednice koje se oslanjaju na njih", rekao je Yao.

Ne opadaju sva jezera

Što se tiče akumulacija, studija je pokazala da je taloženje najveći čimbenik njihovog opadanja, pri čemu sediment ulazi u vodu i smanjuje prostor. To je puzajuća katastrofa, objasnio je Yao, koja se događa tijekom godina i desetljeća. Jezero Powell, na primjer - druga najveća umjetna akumulacija u SAD-u - izgubilo je gotovo 7% svog skladišnog kapaciteta zbog nakupljanja sedimenta.

Na sedimentaciju mogu utjecati klimatske promjene. Šumski požari, na primjer, koji postaju sve intenzivniji kako se svijet zagrijava, uništavaju šume i destabiliziraju tlo, pomažući povećanju protoka sedimenta u jezera i akumulacije.

"Rezultat sedimentacije je da akumulacije prihvaćaju manje vode, čime će postati manje pouzdani za opskrbu slatkom vodom i hidroelektričnom energijom, posebno u SAD-u, s obzirom na to da su akumulacije prilično stare", rekao je Yao.

Ne opadaju sva jezera; oko trećine opadanja jezera nadoknađeno je povećanjem drugdje, pokazala je studija. Neka jezera rastu, a 24% njih bilježi značajno povećanje količine vode. To su uglavnom bila jezera u manje naseljenim regijama, pokazala je studija, poput područja u sjevernim ravnicama Sjeverne Amerike i na Tibetanskoj visoravni.

Jezerima se mora pravilno upravljati

Utjecaji klimatskih promjena vidljivi su na nekim od tih jezera jer ledenjaci koji se tope pune jezera, što predstavlja potencijalnu opasnost za ljude koji žive nizvodno od njih. Što se tiče akumulacija, dok je gotovo dvije trećine doživjelo značajan gubitak vode, ukupno je došlo do neto povećanja zbog više od 180 novih rezervoara, pokazala je studija.

Catherine O’Reilly, profesorica geologije na Državnom sveučilištu Illinois, koja nije bila uključena u studiju, rekla je da ovo novo istraživanje pruža koristan dugoročni skup podataka koji pomaže razriješiti relativnu važnost čimbenika koji pokreću propadanje jezera.

"Ova studija doista naglašava utjecaj klime na načine koji su nam bliski - koliko vode nam je dostupno i koje su opcije za povećanje skladištenja vode. Pomalo je zastrašujuće vidjeti koliko slatkovodnih sustava nije u stanju pohraniti istu količinu vode kao prije", rekla je O'Reilly za CNN.

Budući da mnogi dijelovi svijeta postaju topliji i suši, jezerima se mora pravilno upravljati. Inače klimatske promjene i ljudske aktivnosti mogu dovesti do isušivanja prije nego što mislimo, ističe Yao.