Foto: Index / Hina

IZRAVNA strana ulaganja u Hrvatsku, u prvoj polovici 2015. godine iznosila su 498 milijuna eura.
Kako navode analitičari RBA, ako se isključi učinak kružnih ulaganja koja imaju učinak povećanja izravnih ulaganja u oba smjera tj. u Republiku Hrvatsku i inozemstvo iz lipnja 2014. godine, izravna inozemna ulaganja su u prvom ovogodišnjem polugodištu za oko 400 milijuna eura niža u odnosu na isto razdoblje lani što je pad od gotovo 45% na godišnjoj razini.

Preliminarni podaci HNB-a pokazuju da je u promatranom razdoblju od prvih šest mjeseci ove godine najveći dio inozemnih stranih ulaganja došao iz vlasničkog ulaganja u nekretnine te poslovanja nekretninama (sa zajedničkim udjelom od 24,1% u ukupnim ulaganjima), zatim od ulaganja u sektor trgovine na veliko i malo (sa zajedničkim udjelom od 23,1% u ukupnim ulaganjima); od ulaganja u proizvodnju kemikalija i kemijskih proizvoda (17,8%) te u sektor financijskog posredovanja (10%), navodi se u analizi RBA.

Problemi: Loša javna uprava, porezi, korupcija, neadekvatno obrazovani radnici...

Ako promatramo strukturu stranih ulaganja prema zemljama, u prvoj polovici godine najviše izravnih ulaganja je došlo iz Luksemburga (preko 60%), zatim iz Njemačke te Nizozemske.
U razdoblju od 1993. (otkako se prati statistika izravnih stranih ulaganja) do kraja lipnja 2015. godine, Hrvatska je zabilježila 29,9 mlrd. eura vrijednosti izravnih stranih ulaganja. Isključujući prethodno spomenuti učinak tzv. kružnih ulaganja, taj iznos je niži i iznosi 27,5 mlrd. eura.

"Za snažnije poticanje stranih ulaganja (posebice u sektor razmjenjivih dobara) potrebno je odlučnije poraditi na unaprjeđenju poslovne klime. Uostalom, na to upozoravaju i rezultati posljednjeg Izvješća o globalnoj konkurentnosti čije je istraživanje pokazalo da su prema percepciji gospodarstvenika, najproblematičniji faktori poslovanja u Hrvatskoj slijedeći: neučinkovitost javne uprave, nestabilnost politika, porezne stope, pristup financiranju, restriktivno radno zakonodavstvo, kompleksnost poreznog zakonodavstva, neadekvatno obrazovana radna snaga te korupcija", zaključuju analitičari RBA.