Nova ljestvica objašnjava zašto pametni i obrazovani odlaze iz Hrvatske

Nova ljestvica objašnjava zašto pametni i obrazovani odlaze iz Hrvatske
Foto: Borna Filic/PIXSELL, Screenshot

HRVATSKA često zauzima dno raznih relevantnih ljestvica koje nam pokazuju kako u raznim segmentima stojimo u odnosu na druge zemlje, no još uvijek uspijeva iznenaditi u čemu sve možemo biti među najgorima. 

Jedna od tih ljestvica je ovogodišnja Svjetska ljestvica talenata koju izrađuje Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne.

Hrvatska pri dnu među najgorima

Hrvatska se ove godine nalazi na 54. mjestu od ukupno 63 zemlje koje su rangirane. 

Dogurali smo do ocjene 42,74 što je neznatno bolje od lanjskih 37,84, a za usporedbu, najbolja Švicarska ima ocjenu 100. 

Izvješće ocjenjuje sposobnost zemlje da izgradi, privuče i zadrži nadarene ljude kako bi stvorila bazu talentiranih osoba potrebnih za povećanje konkurentnosti i rast gospodarstva. Izvješće IMD-a bazira se na tri ključna faktora: "ulaganje i razvoj" - podizanje kvalitete obrazovnog sustava kroz javne investicije u cilju povećanja broja talentiranih osoba u zemlji, potom "faktor privlačnosti" - sposobnost zemlje da zadrži svoje nadarene osobe i privuče ih iz inozemstva, te "faktor spremnosti" – mogućnost zemlje da udovolji zahtjevima tržišta rada za potrebnom radnom snagom i stvaranjem baze talentiranih osoba.

Ta tri faktora ukupno sadrže 30 pokazatelja, pri čemu su dio statistički podaci, dok je drugi dio pokazatelja dobiven kroz istraživanje mišljenja gospodarstvenika.

Ispred nas Cipar, Kazahstan, Jordan...

Na ovogodišnjoj tablici poslije Švicarske slijede Danska, Norveška, Austrija, Nizozemska, dok se na dnu ljestvice nalaze Slovačka (59.), Kolumbija (60.), Meksiko (61.), Mongolija (62.) i Venezuela (63.). Od zemalja novih članica EU-a, najbolje su rangirane Estonija (28.), Slovenija (30.), Češka (37.), Poljska (38.) i Mađarska (49.).

Ispred nas su i Cipar, Litva, Latvija, Kazahstan, Jordan, Čile, Grčka, Indonezija, Ukrajina, Južnoafrička Republika te niz drugih zemalja.

I ove godine, ističu iz Nacionalnog vijeća za konkurentnost, europske zemlje dominiraju na ljestvici talenata. Od prvih 15 mjesta, 11 se odnosi na europske zemlje. Za to su zaslužni izvrsni obrazovni sustavi europskih zemalja koji izdvajaju Europu od ostalih regija svijeta. Većina europskih zemalja u prosjeku ima visoku razinu ulaganja u obrazovanje, i to od primarne do tercijarne razine. To im omogućuje da razvijaju lokalne talente i istodobno privlače strane, visokoobrazovane stručnjake, na koje se mnoge europske kompanije oslanjaju.

Hrvatska je najbolje pozicionirana po faktoru ulaganja i razvoja (39.). Kao prednosti pritom se ističu izdvajanje za obrazovanje po učeniku (po postotku BDP-a po glavi stanovnika nalazi se na 11. mjestu) te omjer učenika i profesora u osnovnim i srednjim školama (12. odnosno 9. mjesto). Kao nedostatak navodi se nedovoljno ulaganje kompanija u trening zaposlenika (posljednje, 63. mjesto). Prema razvijenosti zdravstvene infrastrukture, Hrvatska je na 44. mjestu, a po parametru prakse za vrijeme školovanja na 60. mjestu.

Ono na čemu smo gotovo na samom dnu objašnjava zašto pametni i obrazovani odlaze iz Hrvatske

Po faktoru sposobnosti zemlje da zadrži kvalitetnu radnu snagu i privuče strane talentirane osobe Hrvatska se nalazi gotovo na samom dnu, na 60. mjestu. Objašnjava to ne samo zašto kvalitetni kadar ne dolazi u Hrvatsku nego, još i važnije, zašto mladi, pametni i obrazovani ljudi u tolikoj mjeri napuštaju zemlju. 

Kao prednost izdvojen je indeks troškova života (14. mjesto), a nedostatak je u privlačenju i zadržavanju talentiranih osoba, gdje je posljednja, na 63. mjestu. Isto tako, prema rezultatima ocjenjivanja motivacije zaposlenika u lošoj je poziciji, na 62. mjestu. 

Kod faktora spremnosti zemlje za udovoljavanje zahtjevima tržišta za kvalificiranom radnom snagom Hrvatska se također nalazi na začelju, na 62. mjestu. Najbolje je rangirana po znanju stranih jezika (31.), a nedostaci su joj u području dostupnosti osoba s financijskim vještinama (63.), međunarodnog iskustva višeg menadžmenta (63.) te dostupnosti kompetentnog višeg menadžmenta (63.).

 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara