IMUNOLOŠKI sustavi nekih ljudi koji nisu bili izloženi koronavirusu mogli bi biti bliski s patogenom, što bi moglo smanjiti ozbiljnost bolesti ako takva osoba dobije covid-19, pokazuje nova studija o kojoj piše CNN.

Studija je u srijedu objavljena u znanstvenom časopisu Nature on Wednesday i otkrila je da u uzorku od 68 zdravih odraslih osoba u Njemačkoj, koje nisu bile izložene koronavirusu, njih 35 posto ima T-stanice u krvi koje su reaktivne na virus.

Što su T-stanice?

T-stanice su dio imunološkog sustava koji pomaže zaštititi tijelo od infekcije. Reaktivnost T-stanica sugerira da je imunološki sustav možda imao iskustva sa sličnom infekcijom i da bi mogao koristiti to pamćenje u borbi protiv nove infekcije. Kako bi njihov imunološki sustav mogao imati reaktivne T-stanice ako nikad nisu imali covid-19?

One su vjerojatno stečene u prethodnim infekcijama endemskim koronavirusima, napisali su u studiji znanstvenici s raznih institucija iz Njemačke i Velike Britanije. Korištenje ove memorije T-stanica s druge slične infekcije u odgovoru na novu infekciju naziva se "unakrsna reaktivnost".

Nova studija uključivala je analizu uzoraka krvi 18 pacijenata s covidom-19 u dobi od 21 do 81 godine te zdravih donatora u dobi od 20 do 64 godine iz Njemačke.

"Postoji značajan dio pojedinaca koji imaju imunitet"

Studija je otkrila da T-stanice reaktivne na koronavirus postoje kod 83 posto pacijenata s covidom-19. Iako su istraživači pronašli postojeće unakrsno reaktivne T-stanice kod zdravih ispitanika, u studiji su napisali kako utjecaj tih stanica na ishod covida-19 ostaje nepoznat.

Nalazi ove studije svakako ukazuju na potrebu daljeg istraživanja, rekao je dr. Amesh Adalja, viši znanstvenik Centra za zdravstvenu sigurnost Sveučilišta Johns Hopkins koji nije sudjelovao u studiji.

"Prema ovoj studiji čini se da postoji značajan dio pojedinaca koji imaju imunitet zahvaljujući unakrsno reaktivnim T-stanicama iz drugih infekcija koronavirusom, što može imati utjecaj na njihovo iskustvo s novim koronavirusom. Mislim da je najveće pitanje povezati činjenicu da oni imaju te T-stanice s razumijevanjem koja bi uloga tih stanica mogla biti", rekao je Adalja te nastavio:

"Znamo, primjerice, da su djeca i mladi relativno pošteđeni teških posljedica ove bolesti i mislim da bi jedna hipoteza mogla biti da su postojeće T-stanice brojnije ili aktivnije u mlađoj dobi nego u starijoj. A ako bismo mogli usporediti ljude s težom i blažom bolešću i analizirati njihove T-stanice, možda bismo mogli doći do zaključka da su teže posljedice povezane s manje unakrsno reaktivnih T-stanica i obrnuto. Mislim da postoji biološka vjerodostojnost u ovoj hipotezi. Jasno je da T-stanice ne štite ljude od zaraze, međutim možda moduliraju težinu bolesti. Čini se da bi to mogao biti slučaj."

Dosad je tijekom pandemije fokus bio na protutijelima na covid-19 i njihovoj ulozi u stvaranju imuniteta protiv bolesti. No, profesor preventivne medicine i infektivnih bolesti s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Vanderbilt u Nashvilleu, koji nije bio uključen u novu studiju, kaže kako se T-stanice ne smiju zanemariti.

"Imamo studiju koja sugerira da postoji određena unakrsna reaktivnost s običnim koronavirusima koji izazivaju prehladu kod ljudi i da bi mogla postojati neka unakrsna reaktivnost s virusom covida-19 koji izaziva toliko štete. To je samo po sebi intrigantno zato što smo iz perspektive protutijela mislili da nema previše križanja. To nije posve iznenađujuće zato što su svi ovi virusi članovi iste obitelji, poput rođaka. Sad moramo vidjeti ima li to utjecaja na kliničku praksu. Znači li to da zaražena osoba ima više ili manje izgleda za razvoj bolesti? I ima li to ikakvih implikacija na razvoj cjepiva", rekao je Schaffner za CNN.

"Gotovo svaka osoba na svijetu došla je u dodir s koronavirusom"

Adalja je dodao kako nije iznenađen da kod sudionika studije koji nisu bili izloženi novom koronavirusu postoji unakrsna reaktivnost T-stanica.

"SARS-CoV-2 je sedmi ljudski koronavirus koji je otkriven, a četiri ljudska koronavirusa nazivamo koronavirusima stečenima u zajednici. Ta četiri virusa zajedno odgovorna su za 25 posto naših prehlada. Gotovo svaka osoba na svijetu došla je u dodir s koronavirusom, a budući da su članovi iste obitelji, razvija se određeni unakrsni imunitet", objasnio je Adalja.

Nova studija nije jedini rad koji ukazuje na određeni stupanj prethodnog imuniteta na novi koronavirus kod nekih ljudi. Alessandro Sette i Shane Crotty, oboje s kalifornijskog sveučilišta u San Diegu, napisali su u komentarskom radu objavljenom u časopisu Nature početkom srpnja da "20 do 50 posto neizloženih sudionika studije pokazuje značajnu reaktivnost na peptidne baze antigena SARS-CoV-2".

Komentar je temeljen na drugom istraživanju, no spomenuti dvojac napisao je kako izvor i klinička važnost reaktivnosti ostaju nepoznati.

Sette i Crotty napisali su i da je "sada utvrđeno da prethodna imunološka reaktivnost na SARS-CoV-2 postoji u određenoj mjeri u općoj populaciji. Radi se o hipotezi koja još nije dokazana, ali bi do toga moglo doći zbog imuniteta na koronavirus obične prehlade", zaključuje CNN.

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.