ZDRAVLJE srca ne ovisi o jednoj namirnici niti postoji hrana koja sama može spriječiti razvoj kardiovaskularnih bolesti. Ipak, male i dugoročne promjene u prehrani mogu pomoći u smanjenju čimbenika rizika, osobito ako uključuju više cjelovitih biljnih namirnica, vlakana i nezasićenih masti.

Jedna od takvih promjena može biti i pametniji izbor međuobroka. Umjesto hrane bogate dodanim šećerom, soli i zasićenim mastima, stručnjaci preporučuju kombinacije koje sadrže proteine, vlakna i kvalitetne masnoće.

Nije važna samo količina proteina

Kardiologinja dr. Tracy Paeschke, koja se bavi prevencijom kardiovaskularnih bolesti, ističe da nije važno samo koliko proteina unosimo nego i odakle oni dolaze.

Posebno preporučuje češće uključivanje biljnih izvora proteina. Velika dugotrajna istraživanja povezuju veći udio biljnih u odnosu na životinjske proteine u prehrani s manjim rizikom od kardiovaskularnih i koronarnih bolesti.

To ne znači da za zdravlje srca treba potpuno izbaciti sve životinjske proteine. Puno je važnija cjelokupna prehrana, pri čemu se preporučuje ograničiti prerađeno meso, a češće birati mahunarke, orašaste plodove, sjemenke i druge minimalno prerađene namirnice.

Kvaliteta je važnija od visokoproteinske dijete

Nutricionistica Michelle Routhenstein, specijalizirana za preventivnu kardiologiju, ističe da dovoljan unos proteina pomaže u očuvanju mišićne mase i duljem osjećaju sitosti te može biti koristan pri održavanju zdrave tjelesne mase.

No zbog toga nije potrebno prijeći na strogu visokoproteinsku prehranu.

"Kvaliteta proteina i cjelokupne prehrambene navike važniji su od inzistiranja na visokoproteinskom režimu", istaknula je.

Među dobrim biljnim izvorima proteina nalaze se grah, leća i druge mahunarke, orašasti plodovi, sjemenke, tofu, tempeh i kvinoja.

Sedam međuobroka koje preporučuju stručnjaci

Ako želite međuobrok koji će vas zasititi, a istodobno se dobro uklapa u prehranu usmjerenu na zdravlje srca, stručnjaci izdvajaju nekoliko jednostavnih opcija:

• edamame
• humus s mrkvom, krastavcima ili drugim povrćem
• nesoljene orahe, pistacije ili bademe
• jabuku s maslacem od orašastih plodova bez puno dodanog šećera i soli
• grčki jogurt s bobičastim voćem i orašastim plodovima
• pečeni slanutak
• konzervirani losos s integralnim krekerima.

Posljednja opcija nije biljna, ali losos je dobar izvor proteina i omega-3 masnih kiselina. Kod konzerviranih proizvoda dobro je provjeriti količinu soli na deklaraciji.

Najvažnije je da se na pojedini međuobrok ne gleda kao na "lijek za srce". Zdravlju kardiovaskularnog sustava najviše koristi cjelokupan obrazac prehrane, uz redovitu tjelesnu aktivnost, nepušenje, dovoljno sna te kontrolu krvnog tlaka, kolesterola i šećera u krvi.