SUPERMARKETI na Zapadu koriste kupovnu moć kako bi prisilili dobavljače da snize cijene, čime pridonose izrabljivanju pa i prisilnom radu milijuna poljoprivrednika širom svijeta, objavila je prije par dana neprofitna organizacija Oxfam.

"Milijuni žena i muškaraca koji proizvode našu hranu zarobljeni su u siromaštvu i suočeni s okrutnim uvjetima rada dok prehrambena industrija zarađuje milijarde dolara", poručili su iz Oxfama prilikom objave izvješća "Zreli za promjene".

"Od prisilnog rada na ribaricama u jugoistočnoj Aziji do plaća koje generiraju siromaštvo na indijskim plantažama čaja i radnicima na rubu gladi u vinogradima Južnoafričke Republike, kršenje ljudskih i radničkih prava previše se ukorijenilo u lancima nabave hrane", stoji u Oxfamovom izvješću.

Prema navodima te organizacije, istraživanja provedena prošle godine u pet zemalja dokumentirala su "više vrsta nepravedne poslovne prakse" divova u segmentu supermarketa, uključujući utvrđivanje cijena ispod razine troškova održive proizvodnje.

Supermarketi također nisu spremni podići cijene koje plaćaju dobavljačima zbog uključivanja u izračun povećanja minimalnih plaća, dodaju.

Najvišu cijenu takve prakse plaćaju radnici na dnu lanca opskrbe, upozoravaju iz Oxfama.

Oxfam: Ljudi koji proizvode hranu nemaju dovoljno novaca za hranu

Na Tajlandu više od 90 posto radnika u tvornicama za preradu plodova mora navelo je da u prethodnom mjesecu nije jelo dovoljno da zadovolji svoje potrebe.

Oko 80 posto njih su žene, upozoravaju iz organizacije.

U Italiji, gdje većinu radnika u poljoprivredi čine migranti, 75 posto žena zaposlenih u proizvodnji voća i povrća kazalo je da su one same ili članovi njihovih obitelji bili prisiljeni propuštati obroke jer si nisu mogli priuštiti kupnju dovoljne količine hrane.

"Jedan je od najokrutnijih paradoksa našeg vremena što ljudi koji proizvode našu hranu i njihove obitelji često nemaju dovoljno novca za hranu", naglašavaju u Oxfamu.

Kritizirali su velike europske i američke supermarkete koji po njihovim tvrdnjama ne vode računa o dostojanstvu proizvođača hrane.

Jedan od uzroka produbljivanja nejednakosti jest želja lanaca supermarketa da tijekom cijele godine nude široki izbor prehrambenih proizvoda po niskim cijenama.

Od te želje najviše profitiraju sami supermarketi, tvrdi se u Oxfamovom izvješću, ne vodeći previše računa o uvjetima rada zaposlenih.

"Osam najvećih supermarketa u svijetu čije su dionice uvrštene u burzovne kotacije generiralo je 2016. godine nekih 1.000 milijardi dolara prihoda i gotovo 22 milijarde dolara dobiti", konstatiraju u Oxfamu.

Najavili kampanju "protiv nehumanih uvjeta rada"

Stoga namjeravaju pokrenuti kampanju kojom će od supermarketa zatražiti "borbu protiv nehumanih uvjeta rada".

"Supermarketi si mogu priuštiti da proizvođačima plaćaju poštenu cijenu, ne prosljeđujući pritom troškove kupcima", naglasila je izvršna direktorica Oxfama Winnie Byanyima.

"U mnogim slučajevima ustupanje proizvođačima tek jedan ili dva posto maloprodajne cijene - tek nekoliko centi - promijenilo bi život muškarcima i ženama koji proizvode hranu izloženu na njihovim policama", dodala je Byanyima.