Unatoč optimističnim najavama vladajućih,koji se hvale smanjivanjem proračunskog deficita i navodno revolucionarnim učincima porezne reforme, građanima RH ipak preostaje mogućnost da vlastitim očima i zdravim razumom detektiraju stanje u društvu, kao i da kroz egzaktne brojke i znanstvena istraživanja saznaju kako Hrvatska stoji u svijetu i kako se kod nas živi u odnosu na drugdje.

Trulež vlada u svim segmentima hrvatskog društva

 

Sve to je važno jer se ne može izliječiti bolesnika koji odbija priznati da je bolestan ni dozvoliti da mu se postavi dijagnoza, pa su zato brojne Eurostatove statistike i međunarodne studije u kojima je Hrvatska ili rangirana na dnu ili pri vrhu, ako je riječ o negativnim kategorijama, zapravo način da se suočimo s propašću koja se događa, a kako bismo možda jedom pokušali poduzeti mjere koje bi preokrenule trendove propadanja i nestanka.

 

Stoga smo pokušali na jednom mjestu sakupiti sve kategorije u kojima je Hrvatska u proteklih godinu dana pokazala svoje zastrašujuće zaostajanje za ostatkom Europske unije i razvijenog svijeta. Sve to pokazuje da trulež vlada u većini segmenata hrvatskog društva, od ekonomije preko ekologije pa do kulture te da su za stvaranje nade u dolazak boljih vremena potrebne korjenite promjene i napuštanje starih praksi.

Drugi najviši PDV u Europskoj uniji

 

Hrvatska ima i drugu najveću stopu PDV-a u Europskoj uniji s 25 posto (Mađarska je prva s 27 posto). Stopu PDV-a od 25 posto imaju još Švedska i Danska, no riječ je o mnogo bogatijim zemljama čiji građani mogu mnogo lakše podnijeti takvo porezne opterećenje, jer mnogo više i zarađuju, a imaju i neusporedivo bolje socijalne usluge.

>> Pogledajte koliki je PDV u EU - Hrvatska je među rekorderima
 

Za Hrvatsku nije problem samo to što je po visini stopa PDV-a u samom europskom vrhu, već što se stope i međustope PDV-a prečesto mijenjaju, smatraju porezni stručnjaci.

 

Demografska katastrofa

 

 

Prema podacima Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) Hrvatska je na začelju ljestvice 137 zemalja svijeta u kategorijama privlačenja i zadržavanja talenta u poslovnom svijetu. WEF-ovo istraživanje ukazuje na to da kompetentni i sposobni ljudi u Hrvatsku ne žele doći raditi ni u njoj ostati ako su tu rođeni i odrasli.

>> HRVATSKA NA SVJETSKOM DNU Pametni ljudi radije idu raditi u Jemen nego kod nas

 

U kategoriji kapaciteta države da privuče talentirane radnike Hrvatska je na 135. mjestu od sveukupno 137, a iza nje su posve disfunkcionalne države koje su već godinama u nekoj vrsti krize. Malo bolje od Hrvatske stoje Moldavija (134. mjesto), pa onda redom Grčka, Srbija, Rumunjska, Slovačka i Jemen, u kojemu se godinama vodi građanski rat u kombinaciji s agresijom Saudijske Arabije, dok je sljedeći na listi Haiti, koji se još nije oporavio od katastrofalnog potresa. 

>> VELIKO ISTRAŽIVANJE Hrvatska je među najkorumpiranijima u Europi

 

Prema istraživanju Eurobarometra iz ove godine, 94 posto ispitanika u Hrvatskoj smatra da je korupcija u zemlji raširena, a 58 posto ih smatra da se u posljednje tri godine povećala. Po percepciji korupcije najbolje stoji Danska, 75 posto ispitanika smatra da je korupcija rijetka u njihovoj zemlji, slijedi Finska, 74 posto, Švedska, 62 posto. S druge strane je Grčka, gdje 96 posto ispitanika smatra da je korupcija raširena, a slijede Španjolska, Cipar i Hrvatska s 94 posto. Istraživanje o percepciji korupcije provedeno je u listopadu prošle godine u 28 zemalja članica EU-a, s ukupno 28.080 ispitanika iz različitih društvenih i demografskih skupina.

 

 

Prema istraživanju Europske komisije iz 2017. po imenu "Jeste li u posljednje vrijeme posjetili kulturnu ustanovu?" Hrvatska se nalazi na donjem dijelu ljestvice kada je riječ o tome koliko građani konzumiraju kulturne sadržaje. Istraživanjem se nastojalo doznati koliki postotak građana pojedine zemlje Europske unije godišnje posjeti neku kulturnu ustanovu. Hrvati su jedan od najnekulturnijih naroda u Europskoj uniji s tek 19,2 posto građana koji su u godini dana posjetili neku kulturnu ustanovu, a gore od Hrvatske jedino su Bugarska s 14,6 posto i Grčka sa 16,9 posto.

>> Hrvatska je među najnekulturnijim zemljama Europske unije

 

Prema podacima Eurostata, trećina stanovnika EU-a, njih 32,9 posto, ne može si priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan doma. U toj situaciji je 34,6 posto kućanstava s djecom i 31,3 posto kućanstava u kojima nema djece. Hrvatska je tu opet među najgorima, predzadnja sa 62,8 posto stanovnika koji si ne mogu priuštiti tjedan godišnjeg odmora, dok je najgore u Rumunjskoj (66,6 posto stanovnika).

 

 

I hrvatska znanost je na začelju EU-a; primjerice, Hrvatska je u EU-u zadnja i po broju patenata. Imamo oko pet patenata na milijun stanovnika, Finska ima 350, dok je prosjek EU-a 110. Štoviše, naš broj patentnih prijava kontinuirano bilježi pad umjesto da raste.

 

Bloomberg je pak objavio svoj novi Indeks inovacija za 2018. godinu, odnosno rang listu zemalja po inovativnosti. Najveće iznenađenje ovogodišnjeg popisa je činjenica da su Sjedinjene Američke Države ispale iz top 10 najinovativnijih zemalja svijeta. Hrvatska je u odnosu na prošlu godinu pala za jedno mjesto i sada se nalazi na 41. mjestu. U EU-u lošiji je samo Cipar, a ispred Hrvatske nalaze se Bugarska, Latvija i Malta, a neposredno iza Hrvatske Tunis, Srbija i Tajland. 

>> BLOOMBERGOV INDEKS INOVACIJA Od zemalja EU-a od Hrvatske je lošiji samo Cipar

 

Prema ocjenama po pojedinoj kategoriji, Hrvatska najbolje stoji po broju tvrtki koje se bave visokom tehnologijom - 44 boda. Hrvatska je dobila 41 bod u kategorijama broj istraživača i patenata, 39 bodova u kategoriji istraživanje i razvoj, 35 bodova u kategoriji visoko obrazovanje te najmanje bodova, samo 30, u kategoriji dodana vrijednost proizvodnje.

 

Izdvajanja za istraživanja i razvoj (IR) u Europskoj uniji, mjerena udjelom u bruto domaćem proizvodu (BDP), zadržala su se u 2016. godini na razini nešto iznad dva posto, dok je Hrvatska bila među 10 zemalja s udjelom manjim od jedan posto, podaci su Eurostata. Najveća izdvajanja za te djelatnosti, mjerena udjelom u BDP-u, zabilježena su u Švedskoj, 3,25 posto. U skupini s izdvajanjima na IR većim od tri posto BDP-a nalazi se još samo Austrija, s udjelom 3,09 posto. U stopu ih slijedi Njemačka s udjelom 2,94 posto, Danska s 2,87 posto i Finska s 2,75 posto. U skupini zemalja s izdvajanjima nižim od jedan posto BDP-a još se nalaze Grčka s 0,99 posto, Poljska s 0,97 posto, Slovačka s 0,79 posto, Bugarska s 0,78 posto, Litva s 0,74 posto te  Malta s 0,61 posto. Na dnu su ljestvice Latvija s 0,44 posto, Rumunjska s 0,48 posto i Cipar s 0,5 posto.

 

 

Hrvatska je i u svim istraživanjima konstantno među deset zemalja sa stopama siromaštva iznad prosjeka EU28, a od početka krize uglavnom među pet zemalja s najvišim stopama siromaštva. Hrvatska je među prve četiri zemlje s najvećim udjelom dugotrajno siromašnih (koji žive u siromaštvu godinu dana i duže). Više od jedne četvrtine građana izjavilo je da vrlo teško spaja kraj s krajem, a vrlo teško i teško oko 61 posto. Više od osam posto građana živi u ekstremnom siromaštvu (s manje od 1300 kuna mjesečno za samca). Gotovo 14 posto građana suočeno je s teškom materijalnom deprivacijom.

>> Za dlaku bolja od Kazahstana: Hrvatska na Bloombergovoj listi najjadnijih ekonomija svijeta

 

Po podacima Bloomberga Indeksa bijede za 2017. godinu, Hrvatska je među 15 najbjednijih zemalja svijeta. Venezuela je treću godinu zaredom vodeća u Indeksu, što nije iznenađujuće s obzirom na ekonomski kolaps i stalna politička previranja u ovoj južnoameričkoj zemlji, a Hrvatska je u prošloj godini postala još bjednija u odnosu na pretprošlu. Od nas su po Bloombergovu Indeksu bijede unutar Europske unije gore jedino Grčka i Španjolska, a u Europski su bjednije tek Srbija i Ukrajina.

 

Prema podacima Eurostata, prosječno europsko kućanstvo u 2016. godini sastoji se od 2,3 člana, s time da je u Hrvatskoj zabilježeno najveće prosječno kućanstvo (od 2,8 članova), dok je najmanje u Švedskoj (1,9 članova), a nakon nje u Njemačkoj i Danskoj (2 člana/ice). 

 

U desetogodišnjem periodu, od 2006. do 2016. godine, Hrvatska je i jedina članica Europske unije u kojoj se povećao broj članova prosječnog kućanstva, i to s 2,7 na 2,8 članova. To ne svjedoči o porastu stanovništva, nego o činjenici da je dugogodišnja ekonomska recesija rezultirala gubitkom domicila za mnoge ljude te spajanjem različitih generacija u jedno kućanstvo. 

 

 

Četvrtina korisnika interneta u Europskoj uniji imala je tijekom prošle godine određenih sigurnosnih problema, poput virusa ili gubitka podataka, a najviše problema unutar EU-a imali su građani Hrvatske, objavio je Eurostat.

Zemlje u kojima su sigurnosni problemi na internetu najčešći su Hrvatska (41 posto), Mađarska (39 posto), Portugal (36 posto), Malta (34 posto), Francuska (33 posto). Najmanje problema imali su Česi (10 posto), Nizozemci (11 posto), Slovaci (13 posto) te Irci (14 posto).

 

Hrvati su i među pet za okoliš najštetnijih vozača u Europskoj uniji, pokazalo je istraživanje o tome gdje automobili najviše štete okolišu, a listu predvode Česi, Poljaci i Estonci, dok okoliš najmanje onečišćuju Šveđani. Britanska organizacija Eco Experts koja se bavi energetskom efikasnošću listu objavljenu sredinom veljače sastavila je na temelju podataka Europskog udruženja proizvođača automobila (EAMA) i Svjetske zdravstvene organizacije, a u svojoj računici su u obzir uzimali prosječnu starost automobila, broj vozila na tisuću stanovnika, postotak vozila na alternativna goriva te općenitu zagađenost zraka. 

>> NA DNU EUROPE Hrvati voze stare krntije koje zagađuju okoliš

 

Prosječni hrvatski automobil star je 14,1 godinu, čime se Hrvati također nalazi među onima koji voze najstarije automobile u Europskoj uniji.

 

 

Prema ovogodišnjoj ljestvici svjetskih putovnica, njemačka više nije najmoćnija na svijetu - a hrvatska je i dalje zadnja u Europskoj uniji. Moć neke putovnice odnosi se na broj država u koje možete otići bez vize ako imate dotičnu putovnicu. Njemačku su sad prestigli Južna Koreja i Singapur, a hrvatska putovnica dijeli 15. mjesto s Čileom i Brazilom, sa 148 zemalja koje možemo posjetiti bez vize. Bugarska i Rumunjska su iznad Hrvatske, na 14. mjestu, sa 149 zemalja. 

>> Njemačka više nema najmoćniju putovnicu na svijetu, Hrvatska i dalje stoji očajno

 

Hrvatska je najgora u Europi po udjelu ekonomskih gubitaka izazvanih prirodnim nepogodama u BDP-u, a uz to je zadnja po osiguranjima dobara, što te štete čini još skupljima. Po podacima Europske agencije za zaštitu okoliša (EEA) koji se temelje na izvorima NatCatServicea iz Münchena, Hrvatska je vodeća među 33 zemlje Europe po štetama koje su za razdoblje 1980.-2015. u Hrvatskoj iznosile prosječno 0,2 posto BDP-a godišnje, odnosno dvostruko više od europskog prosjeka.

Urušavanje hrvatskog zdravstvenog sustava
 

Ni hrvatsko zdravstvo nije u dobrom stanju. Prema analizi Europskog zdravstvenog potrošačkog indeksa (EHSI), naš je zdravstveni sustav zauzeo 25. mjesto od sveukupno 35, što je pad za sedam mjesta.

EHCI analizira zdravstvene sustave 35 zemalja kroz 45 indikatora, prateći područje poštovanja prava pacijenata i njihovu informiranost, dostupnost liječenja, zdravstvene skrbi i lijekova, te ishode liječenja. Lani je došlo do značajnog pada, ponajprije u dostupnosti zdravstvene usluge i ishodima liječenja.

 

Prema analizi EHCI-a, u 2017. godini povećane su liste čekanja pa su hrvatski pacijenti teže dolazili do usluga bolničkih specijalista, operativnih zahvata i pretraga CT-om. U izvješću se navodi kako je u Hrvatskoj i dalje visoka smrtnost od raka i kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara, te se ne postižu dovoljno dobri rezultati u prevenciji visokog krvnog tlaka, te posljedica pušenja i alkohola. Također, bolesnicima su i dalje teže dostupni novi lijekovi za rak, artritis i smanjenje kolesterola u krvi.

 

 

Zbog svega navedenog, a ovaj članak unatoč trudu nije uspio obuhvatiti sve Eurostatove podatke i druga istraživanja, nije iznenađujuće što je prema UN-ovu globalnom izvješću o sreći iz prošle godine kojim se pokušava utvrditi razina sreće u 155 država, Hrvatska zauzela 77. mjesto. 

>> Norveška je najsretnija zemlja na svijetu, Hrvatska pala tri mjesta niže nego lani

 

Hrvatska je na 77. mjestu s ocjenom 5,29, što je tri mjesta niže nego prošle godine i punih 15 mjesta lošije u odnosu na izvještaj objavljen 2015. kada je u Hrvatskoj indeks sreće bio 5,75. Među zemljama EU-a od Hrvata se nesretnijima smatraju samo Grci i Portugalci.