DIONICE Alphabeta, matične kompanije Googlea, jučer su zabilježile najveći jednodnevni pad u povijesti kompanije. Njihova vrijednost pala je gotovo 13 posto, čime je s tržišne vrijednosti Alphabeta izbrisano oko 500 milijardi dolara. Rasprodaju su izazvali razočaravajući poslovni rezultati, usporavanje rasta prihoda od internetskog pretraživanja i sve veća zabrinutost ulagača zbog golemih troškova razvoja umjetne inteligencije, piše Wall Street Journal.

Dionica Alphabeta završila je trgovanje na 283,82 dolara, uz pad od 12,64 posto. Bio je to drugi najveći jednodnevni gubitak tržišne vrijednosti neke kompanije u povijesti američkog tržišta dionica. Veći je zabilježila samo Nvidia u siječnju 2025., kada je izgubila oko 593 milijarde dolara vrijednosti.

Pad Googleove matične kompanije povukao je prema dolje i američke burzovne indekse, osobito tehnološki Nasdaq.

Googleov najvažniji posao počinje usporavati

Ulagače su posebno zabrinuli rezultati Googleova poslovanja s oglašavanjem, koje je desetljećima bilo glavni izvor prihoda i dobiti kompanije.

Prihodi od Googleova internetskog pretraživanja u trećem su tromjesečju porasli 12 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Iako je riječ o rastu, on je znatno sporiji nego početkom godine. U prvom tromjesečju prihodi od pretraživanja rasli su 19 posto, a u drugom 17 posto.

Odjel Google Services, koji obuhvaća internetsko pretraživanje, YouTube i pretplate, ostvario je 96,3 milijarde dolara prihoda, manje od 98,5 milijardi koliko su očekivali analitičari.

Ukupni prihodi Alphabeta iznosili su 127,6 milijardi dolara, što je 25 posto više nego godinu ranije, ali manje od očekivanja Wall Streeta. Neto dobit pala je 25 posto, na 26,17 milijardi dolara.

Slabiji rezultati otvorili su pitanje može li Google nastaviti ostvarivati dosadašnje visoke prihode od oglašavanja dok umjetna inteligencija mijenja način na koji ljudi koriste internet.

Umjetna inteligencija ugrožava Googleov poslovni model

Google se suočava s problemom koji je djelomično stvorio vlastitim razvojem umjetne inteligencije.

Njegovo tradicionalno internetsko pretraživanje funkcionira tako da korisnicima prikazuje poveznice na internetske stranice, uključujući plaćene oglase. Oglašivači plaćaju kada korisnici kliknu na njihove oglase.

No sve više korisnika informacije dobiva izravno putem odgovora koje generira umjetna inteligencija, bez potrebe za otvaranjem drugih stranica.

Google je zato počeo širiti vlastiti način pretraživanja AI Mode, koji korisnicima umjesto uobičajenog popisa rezultata nudi odgovore generirane umjetnom inteligencijom.

Problem je što kompanija od takvih pretraživanja zasad zarađuje manje nego od tradicionalnog pretraživanja.

Philipp Schindler, Googleov glavni poslovni direktor, potvrdio je tijekom razgovora s analitičarima da upiti u AI Modeu trenutačno ostvaruju manje prihoda od oglasa nego uobičajena pretraživanja.

To znači da Google može bilježiti rast korištenja svojih usluga, a istodobno se suočavati s pritiskom na prihode od oglašavanja.

Google troši goleme iznose na umjetnu inteligenciju

Istodobno s usporavanjem najvažnijeg poslovanja, Alphabet ulaže ogromne iznose u podatkovne centre, računalne čipove i razvoj novih modela umjetne inteligencije.

Kompanija je u trećem tromjesečju prijavila negativan slobodni novčani tok od 9,07 milijardi dolara. To znači da su njezini novčani izdaci za ulaganja premašili novac koji je u tom razdoblju ostvarila redovnim poslovanjem.

Analitičari su očekivali da će slobodni novčani tok biti približno na nuli.

U prethodnom tromjesečju negativan slobodni novčani tok iznosio je 5,9 milijardi dolara, što pokazuje koliko se brzo povećavaju novčane potrebe kompanije.

Financijska direktorica Alphabeta Anat Ashkenazi upozorila je da će kapitalna ulaganja u 2027. znatno porasti. Najveći dio dodatne potrošnje povezan je s infrastrukturom potrebnom za umjetnu inteligenciju.

Takvi su troškovi posljednjih godina bili prihvatljivi ulagačima jer su očekivali da će snažno poslovanje Googleova pretraživanja nastaviti financirati razvoj novih tehnologija. No najnoviji rezultati doveli su u pitanje koliko dugo taj model može funkcionirati.

Konkurencija sve snažnija

Dodatni pritisak na Google dolazi od kompanija OpenAI i Anthropic, čiji sustavi umjetne inteligencije sve češće preuzimaju dio zadataka za koje su korisnici prije koristili internetske tražilice.

OpenAI je početkom godine počeo testirati oglase u ChatGPT-u, a tijekom ljeta objavio je da je na putu prema godišnjim prihodima od oglašavanja od milijardu dolara.

Prema Wall Street Journalu, više od 100.000 oglašivača već je provodilo kampanje na ChatGPT-u, a oglasi su dostupni u 89 zemalja.

Ipak, stručnjaci za digitalno oglašavanje upozoravaju da se zasad ne vidi masovno preusmjeravanje oglašivačkih proračuna s Googlea na OpenAI.

Mnoge kompanije samo testiraju novi kanal oglašavanja, koristeći dodatna sredstva ili manje dijelove svojih postojećih proračuna.

Unatoč tome, rast konkurencije izaziva zabrinutost među ulagačima jer Google više nema neupitan položaj u načinu na koji korisnici pronalaze informacije na internetu.

Analitičari: Google mora dokazati da se ulaganja isplate

Mike O'Rourke, glavni tržišni strateg u tvrtki JonesTrading, ocijenio je da su rezultati Alphabeta pokazali ranjivost njegova poslovnog modela.

Prema njegovoj ocjeni, posebno zabrinjava to što je kompanija koja među najviše ulaže u umjetnu inteligenciju radi zaštite vlastitog poslovanja istodobno pokazala koliko je upravo to poslovanje izloženo promjenama koje donosi nova tehnologija.

Analitičari JPMorgana također su upozorili da posljednji rezultati pokazuju koliko malo prostora za pogreške imaju tehnološke kompanije koje ulažu stotine milijardi dolara u infrastrukturu za umjetnu inteligenciju.

NewStreet Research procjenjuje da će zabrinutost ulagača trajati sve dok Alphabet ne pokaže uvjerljivije rezultate u internetskom pretraživanju i veću sposobnost ostvarivanja prihoda od umjetne inteligencije. Procjenjuju da bi za to moglo biti potrebno vrijeme do prve polovice 2027. godine.

Iako je Google Cloud ostvario snažan rast prihoda, ulagače to nije uspjelo umiriti.

Povijesni pad Alphabetovih dionica tako je postao jedno od najočitijih upozorenja da Wall Street počinje sve strože procjenjivati isplativost golemih ulaganja u umjetnu inteligenciju.