TEKSAS nije oduvijek bio dio SAD-a. Njegov put do američke savezne države bio je dug, krvav i politički vrlo složen.

Do početka 19. stoljeća područje današnjeg Teksasa bilo je dio Španjolskog Carstva. Nakon što je Meksiko stekao neovisnost 1821., Teksas je postao dio meksičke države. Kako bi razvio rijetko naseljeno područje, Meksiko je poticao doseljavanje Amerikanaca, uglavnom iz južnih saveznih država SAD-a.

S vremenom su doseljenici brojčano nadmašili lokalno stanovništvo i počeli se sukobljavati s meksičkim vlastima, posebno zbog ukidanja ropstva i jačanja centralne vlasti u Mexico Cityju.

Teksaška revolucija i neovisnost

Napetosti su kulminirale Teksaškom revolucijom 1835.-1836. Pobunjenici su se suprotstavili vojsci meksičkog predsjednika Antonija Lópeza de Santa Anne. Iako su doživjeli teške poraze, uključujući pad Alama, odlučujuća pobjeda stigla je u Bitci kod San Jacinta, gdje je general Sam Houston zarobio Santa Annu.

Godine 1836. proglašena je Republika Teksas, međunarodno priznata država koja je postojala gotovo deset godina.

Pripajanje Sjedinjenim Državama

Većina Teksašana željela je priključenje SAD-u, ali pitanje ropstva činilo je aneksiju politički osjetljivom. Teksas je postao dio SAD-a 29. prosinca 1845. godine, kada je službeno primljen u Uniju kao 28. savezna država.

To je izazvalo ozbiljan sukob s Meksikom, koji nikada nije priznao neovisnost Teksasa. Spor je ubrzo prerastao u Meksičko-američki rat, nakon kojeg je SAD dodatno proširio svoj teritorij.

Zašto je Teksas poseban

Teksas je jedina američka savezna država koja je prethodno bila međunarodno priznata neovisna republika. Ta povijest i danas snažno oblikuje njegov identitet, politiku i osjećaj izdvojenosti unutar SAD-a.