ZAGREBAČKA Gradska skupština prihvatila je izvještaj o izvršenju gradskog proračuna za 2022. godinu, a vladajući su poručili da je u prošloj godini ostvaren najveći proračunski suficit u posljednju 21 godinu.

Prošlogodišnji gradski proračun iznosio je nakon rebalansa 15.8 milijardi kuna, od čega se na proračun u užem smislu odnosilo 11.1 milijarda, a na proračunske korisnike 4.7 milijardi kuna, istaknula je v.d. pročelnica Gradskog ureda za financije Danijela Juroš Pečnik na sjednici Gradske skupštine

Grad je od poreznih davanja uprihodovao ukupno 6.7 milijuna kuna, no u povratu poreza vraćeno je 556 milijuna kuna. Prihod od komunalnih doprinosa iznosio je 968 milijuna kuna. 

Na što je Grad najviše trošio 

Najznačajniji rashodi odnosili su se na redovno funkcioniranje grada i proračunskih korisnika, javni gradski prijevoz, pročišćavanje otpadnih voda, naknade roditeljima odgojiteljima i novorođenčad te na kapitalna ulaganja.

“Rezultati financijskog poslovanja za 2022. ukazuju na rukovođenje s načelima ekonomičnosti, što je prepoznato od strane rejting agencija”, poručila je Juroš Pečnik, dodavši da je u proračunu ostvaren suficit u iznosu 516 milijuna kuna, što se smatra najboljim rezultatom poslovanja Grada Zagreba u proteklu 21 godinu. 

No, istaknula je i da su kapitalna ulaganja izvršena u udjelu od 33.9 posto manje, ali i napomenula da je to slučaj i na državnoj razini, gdje je realizacija niža za 23 posto. 

“To nije rezultat nerada Gradske uprave, nego stanja na tržištu radova i mogućnosti da se izvrši sve što je planirano”, rekla je. 

Zastupnik HDZ-a Mislav Herman, međutim, smatra da je suficit kojim se vlast hvali “imaginaran”. 

“Prošlogodišnji izvještaj nije realan i ne generira nikakav suficit”, rekao je i dodao da su ekonomski stručnjaci u zagrebačkom HDZ-u izračunali manjak od najmanje 587 milijuna kuna. Pojasnio je da smatraju kako postoji problem u prikazanim rashodima, koji su “na papiru smanjeni”. 

Zastupnik Možemo! Damir Bakić na optužbe zastupnika Hermana odgovorio je pitanjem insinuira li on da je izvještaj falsificiran. 

Osvrnuo se i na plan izvršenja komunalnih djelatnosti, istaknuvši da ni vlast nije najsretnija njegovim izvršenjem i da bi bilo puno bolje da se napravilo više. No, istaknuo je da je cijeli niz okolnosti utjecao na to. 

“Problem je i s obnovom i nedovoljnom kapacitiranošću građevinske industrije u Hrvatskoj te javnom nabavom, kao i u relativnom manjku resursa u tvrtkama Holdinga”, rekao je, ali i obećao da će ove godine izvršiti više planiranih aktivnosti.