TVRTKA Franck jedan je od rijetkih industrijskih simbola Zagreba koji posluju još od 19. stoljeća. Od svog osnivanja, Franck se nalazi u prepoznatljivim zgradama na zagrebačkom Črnomercu, gdje su se u prvim desetljećima rada pravile kavovine od cikorije, da bi se od 1960-ih godina tržištu isporučivala prava kava.

Sve je krenulo od smjese osušene cikorije

"Podružnica tvrtke Heinrich Franck Söhne koja je industrijski proizvodila surogat kave od cikorije poslovala je u Zagrebu od 1892. pod kroatiziranim nazivom Hinka Francka i sinova", kaže za Index Goran Arčabić iz Muzeja grada Zagreba.

Galerija

U stručnom radu "Zagrebačka tvornica kavinih proizvoda Franck do 1945. godine", napisanom u povodu stogodišnjice poduzeća 1992. godine, povjesničarka Mila Kolar Dimitrijević piše: "Prvu vijest o Franckovoj tvornici nalazimo u Krešićevu Obrtniku: 'Doznajemo iz pouzdana izvora, da će jošte tečajem ove godine neki gosp. Frank iz Ludvigsburga, tvorničar poznate Frank-kave (smesa osušene smrvljene biljke cichorie) graditi u Zagrebu tvornicu, a uz nju podignuti sađenje i gajenje ove biljke u okolici, čim će se znatna zasluga mnogim radnikom i poljodjelcem pružati.'"

"Kao datum rođenja Franckove tvornice u Zagrebu možemo uzeti 10. listopada 1892., kada je odlukom sudbenog stola u Zagrebu, a na osnovi obrtne iskaznice gradskog poglavarstva, izdana dozvola za rad i obavljen upis. Kao vlasnici upisani su Vilhelm, Hermann, Gustav, Karl i Robert Franck, koji zajednički vode poduzeće, živeći neki u Linzu, a neki u Ludwigsburgu, gdje je i dalje bila centrala toga obiteljskog poduzeća. Odmah od početka tvornica je opravdala svoj rad. U njoj je našlo zaposlenje 200 radnika i radnica, koji su bili uredno plaćeni", navodi povjesničarka.

"Tvornica je imala vlastiti električni pogon, i njezine prostorije u Vodovodnoj ulici s dva pogonska stroja bile su za tadašnje prilike dobro uređene. Administrativno i tehničko osoblje uglavnom je bilo dovedeno iz drugih Franckovih tvornica. Zemaljska vlada bila je također izvanredno zadovoljna radom tvornice, ne samo zbog zapošljavanja velikog broja nekvalificiranih domaćih radnika, već i zbog poticanja sađenja cikorije na bjelovarskom području, gdje je zemlja bila osobito pogodna za tu kulturu, te dopušta Francku da na svoj zagrebački proizvod stavi zemaljski, hrvatski grb,", navodi Kolar Dimitrijević.

Industrijska arhitektura kao dio zagrebačke baštine

Tvornica Franck smještena je u zgrade koje su primjer industrijske arhitekture iz tog doba te se danas cijene kao industrijska baština.

"Prvom polovicom 1920-ih tvrtka je investirala u izgradnju nove zgrade za upravu i administraciju, izvedene prema nacrtu Lava Kalde iz rujna 1924. Zgrada je smještena uz sjeverni rub parcele, glavnim pročeljem orijentirana prema Prilazu baruna Filipovića. Drugom polovinom 1920-ih Kalda je za istog investitora izradio projekte pogona sladione, pržionice repe i stolarske radionice, koji su locirani na sjeveru industrijskog sklopa, dijelom kao dogradnje postojećih građevina. Pogon je dovršen u ožujku 1928., a uporabna dozvola izdana je u travnju. Pogon za proizvodnju ječmenog slada tvornice Hinka Francka sinovi reprezentativan je primjer industrijske arhitekture 1920-ih", govori za Index Goran Arčabić.

"Industrijski sklop u vlasništvu tvrtke Franck d. d. nalazi se unutar dijela Povijesne urbane cjeline Grad Zagreb na koji se primjenjuje sustav zaštite B, što podrazumijeva očuvanje osnovnih elemenata povijesne urbane strukture, pejzažnih vrijednosti te skupina i pojedinačnih povijesnih građevina. Konzervatorske propozicije usmjerene su na zaštitu najstarijih dijelova sklopa te na nove građevine i dogradnje koje datiraju do 1927", dodaje.

Pogledajte kako danas izgleda sjedište Francka u zagrebačkoj Vodovodnoj ulici.

Nijemci htjeli preseliti tvornicu, spriječili ih radnici

"Franckova priča započela je 1892. godine otvaranjem zagrebačke tvornice u Vodovodnoj ulici, na lokaciji na kojoj se i danas nalaze sjedište tvrtke i ključni proizvodni pogoni. Poslovanje je započelo preradom cikorije u napitak, a tijekom gotovo 135 godina Franck je izrastao u jednog od vodećih hrvatskih proizvođača i izvoznika", kažu za Index u Francku.

U Drugom svjetskom ratu, za vrijeme ustaško-nacističkog režima, tvrtka je dobila naziv Franck, industrija kavovine d. d. te je bila u vlasništvu njemačkoga kapitala. Prije poraza, okupatorska uprava pokušala je preseliti tvornicu u Linz, što je spriječio radnički štrajk.

Franck je pod svojim imenom postao državno vlasništvo po oslobođenju zemlje 1945., te kasnije društveno vlasništvo uvođenjem samoupravljanja 1950. godine.

Kava koja je ušla u svako kućanstvo

Proizvod pod kojim danas poznajemo Franck, kavu koju ima gotovo svako kućanstvo u Hrvatskoj, u pogonima se prerađuje od 1960. godine, nakon čega je počela i proizvodnja čajeva, dodataka jelima, praškova, prerađenog šećera, slatkiša, kikirikija i grickalica.

U mjestu Hercegovcu u Moslavini, poznatom po Danima krumpira, podignut je 1977. godine pogon za proizvodnju čipsa.

Krajem 1970-ih Franck se s poduzećima Badel, Voće i Josip Kraš te poduzećima Rivijera iz Poreča i Mediteranska plovidba iz Korčule udružio u SOUR Cibona. U 1980-ima Franck je poslovao kroz Osnovne organizacije udruženog rada (OOUR): Proizvodnja kavovina, kave i prehrambenih proizvoda u Zagrebu, Robni promet u Zagrebu i Tvornica za preradu krumpira u Hercegovcu. Zapošljavali su oko 760 radnika.

Poduzeće Franck preživjelo je pretvorbu 1992. godine i nastavilo s normalnim poslovanjem. U devedesetima su modernizirali proizvodnju te smanjili broj radnika.

Osnovali su i dva povezana trgovačka društva u regiji: Franck Celje 1997. i Franck Sarajevo 2000. godine. Godine 2015. osnovali su sa stranim partnerom Adria Snack Company d. o. o. koje je upravljalo proizvodnjom grickalica, ali su tri godine kasnije prodali svoj udio.

Franck u zadnje vrijeme okreće ozbiljan novac

"Važan dio Franckove povijesti čine proizvodi koji su tijekom desetljeća postali prepoznatljiv dio svakodnevice hrvatskih potrošača. Među njima posebno mjesto zauzima Jubilarna kava, predstavljena 1972. godine, koja je i danas jedan od najprepoznatljivijih hrvatskih brendova. Tu su i Franck čajevi te tradicionalni napitci od cikorije i žitarica poput Divke i Kneippa.

Franck je danas lider u kategorijama kave i čaja u Hrvatskoj, a snažnu prisutnost ostvaruje i na tržištima regije. Među našim važnijim recentnim poslovnim iskoracima ističe se preuzimanje tvornice za preradu kave u Posušju i lokalnih brendova čime smo dodatno ojačali prisutnost u Bosni i Hercegovini, te širenje Franckova webshopa na deset europskih tržišta", napominju u Francku.

Prema podacima Fine, Franck je prošle godine imao rast prihoda od 18,3 posto, odnosno više od 136 milijuna eura.