Putin naredio "generalu Armagedonu" da razori mostove Kijeva. Evo zašto
KAKO SE približava zima, Vladimir Putin poseže za teroriziranjem civila i udarima na gradove jer mu na ratištu ne ide, pa je vratio generala Sergeja Surovikina - "Generala Armagedona" koji je razorio sirijski Alep - kako bi isti scenarij ponovio u Kijevu, piše u analizi za britanski Telegraph Hamish de Bretton-Gordon, umirovljeni pukovnik britanske vojske i nekadašnji zapovjednik NATO-ve bojne za nuklearnu, biološku i kemijsku obranu.
Ruskom vođi, smatra autor, pod hitno treba preokret jer se ofenziva u Donbasu već mjesecima nalazi u ozbiljnim problemima. Ukrajinci uspješno uzvraćaju udarce oko Pokrovska i Limana, dok su ruski gubici i dalje ogromni. De Bretton-Gordon podsjeća na tvrdnju ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da je u samo jednom tjednu poginulo više od 10.000 ruskih vojnika.
Bila ta brojka točna ili ne, umirovljeni britanski pukovnik naglašava kako nema sumnje da Moskva plaća nevjerojatnu cijenu za minimalne pomake. Pritom Putinu ponestaje ljudi jer mu je sve teže privući dovoljno dobrovoljaca pod ugovorom koji bi nadomjestili gubitke.
Mobilizacija kao politička mina za Kremlj
U teoriji, navodi kolumnist Telegrapha, Putin bi mogao proglasiti novi val mobilizacije i dobiti masu vojnika, no svjestan je da bi to bila opasna politička mina koja bi mogla ugroziti njegov opstanak na vlasti. Zato mu hitno treba promjena vojnih odnosa snaga na terenu.
De Bretton-Gordon smatra da je ruski plan prilično jasan: ako već ne mogu poraziti ukrajinsku vojsku, pokušat će ove zime slomiti ukrajinski narod. Autor povlači paralelu sa Sirijom, gdje je svjedočio posljedicama ruskog bombardiranja bolnica, škola i naselja pod vodstvom istog režima.
Računica je bila jednostavna: nanesite civilima toliko patnje da sami od svoje vlade zatraže kapitulaciju. Ta taktika nije prošla u Siriji, a britanski vojni stručnjak vjeruje da neće uspjeti ni u Ukrajini.
Kijev pod stalnom vatrom: Mostovi na Dnjipru kao glavna meta
Kijev trpi stalne napade dronovima i projektilima, pri čemu je zabilježeno čak 18 zračnih uzbuna u jednom danu. Gađaju se zgrade i infrastruktura, a de Bretton-Gordon upozorava da je sedam kijevskih mostova preko rijeke Dnjipro očita meta. Ako bi ih Rusi srušili, presjekli bi ključno željezničko i prometno čvorište, što bi paraliziralo cijelu sjevernu Ukrajinu - baš kao što bi rušenje mostova u Londonu paraliziralo jugoistok Engleske.
Prema ocjeni autora, to nisu potezi čovjeka koji planira stati, već diktatora koji priprema naciju na dug rat. De Bretton-Gordon upozorava da je Putin prepoznao ključnu ukrajinsku ranjivost: kronični manjak protuzračnih raketa, posebno presretača za američki sustav Patriot. Zato Rusija svjesno mijenja taktiku i sve otvorenije udara na infrastrukturu nužnu za funkcioniranje gradova.
Igra na iscrpljivanje i testiranje strpljenja Zapada
Britanski analitičar ističe da Zapad mora na vrijeme shvatiti pravu prirodu ove strategije iscrpljivanja. Za Kremlj je ljudski život jeftin, a resursi i vojna ekonomija omogućuju mu uvjerenje da može trpjeti gubitke dulje nego što Ukrajina može podnositi razaranja - i, što je još važnije, dulje nego što zapadne vlade mogu održati podršku birača.
De Bretton-Gordon otvoreno kritizira vlastitu britansku vladu i premijera jer socijalnu sigurnost stavljaju ispred nacionalne obrane, naglašavajući da socijalne države nema bez temeljno sigurne zemlje.
Zapad mora povući poteze koji su donedavno bili nezamislivi
Osim drastičnog povećanja isporuka radara, dronova i protuzračnih raketa, autor smatra da bi Zapad morao razmisliti i o potezima koji su dosad smatrani nezamislivima. Ako Rusija krene u sustavno uništavanje civilnih ciljeva, NATO bi, predlaže britanski pukovnik, trebao ozbiljno razmotriti korištenje svojih borbenih zrakoplova za zaštitu civilne infrastrukture i određenih područja, a da pritom formalno ne ulazi u rat.
De Bretton-Gordon zaključuje kako Ženevske konvencije jasno zabranjuju namjerno gađanje civila te poručuje da Zapad ne smije dopustiti Putinu testiranje izdržljivosti običnih građana. Ako Moskva vidi da razaranje Kijeva prolazi bez adekvatnog odgovora, samo će pojačati udare; no pokaže li Europa odlučnost u obrani ukrajinskih gradova, Putin će morati shvatiti da pobjedu ne može osigurati bombama i slanjem stotina tisuća ljudi u stroj za mljevenje mesa.