RUSKI predsjednik Vladimir Putin upozorio je američkog predsjednika Donalda Trumpa da bi nastavak vojnih operacija protiv Irana bio “opasan i neprihvatljiv”, naglasivši ozbiljne posljedice koje bi takav potez mogao imati za globalnu sigurnost.

Prema informacijama iz Kremlja, Putin je tijekom telefonskog razgovora s Trumpom istaknuo kako bi obnova sukoba, osobito pokretanje kopnene operacije na iranskom teritoriju, predstavljala visok rizik ne samo za Iran nego i za širu međunarodnu zajednicu. Njegov savjetnik za vanjsku politiku Yuri Ushakov prenio je da Moskva upozorava na “teške posljedice” ako se borbe nastave unatoč postojećem primirju.

U tijeku krhko primirje

Napetosti su dodatno porasle nakon što je Trump ranije istog dana odbio najnoviji prijedlog Teherana o ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca, čime je blokada ostala na snazi, a sukob ušao u novu fazu zastoja.

U razgovoru dvojice čelnika dotaknuto je i pitanje pregovora. Putin je ocijenio da je produženje primirja “ispravna odluka” jer otvara prostor diplomaciji i stabilizaciji situacije. Trump je, s druge strane, iznio vlastitu procjenu dosadašnjeg tijeka vojne operacije.

Govoreći novinarima u Ovalnom uredu, Trump je rekao kako je s Putinom vodio “vrlo dobar razgovor”, dodajući da mu je ruski predsjednik čak ponudio pomoć u vezi s obogaćivanjem urana. Ipak, Trump je naglasio da bi radije vidio Rusiju angažiranu na okončanju rata u Ukrajini.

Istodobno, rat između Rusije i Ukrajine, koji traje već više od četiri godine, i dalje predstavlja jedan od ključnih globalnih sigurnosnih izazova, unatoč ranijim obećanjima američke administracije da će ga brzo okončati.

Političke napetosti u Washingtonu

Američki ministar obrane Pete Hegseth izjavio je pred Kongresom kako su iranska nuklearna postrojenja “uništena”, što je izazvalo oštre reakcije i sumnje među zastupnicima tijekom saslušanja Odbora za oružane snage.

Zajedno s predsjednikom Združenog stožera, generalom Dan Caine, Hegseth sudjeluje u raspravama o prijedlogu obrambenog proračuna za 2027. godinu, koji predviđa rekordnu potrošnju Pentagona od 1,5 bilijuna dolara.

Sukob s Iranom, pokrenut u veljači bez odobrenja Kongresa, već je procijenjen na oko 25 milijardi dolara, što dodatno pojačava političke napetosti u Washingtonu. Zastupnici iz obje stranke traže jasnije odgovore o ciljevima, rezultatima i dugoročnim posljedicama vojne intervencije.

Hegseth je odbacio kritike, tvrdeći da upravo politička nesloga slabi američke napore. “Najveći izazov s kojim se suočavamo nisu vanjski neprijatelji, već neodgovorne i defetističke izjave pojedinih političara”, poručio je tijekom napetog saslušanja.

Neizvjesna budućnost sukoba

Iako i Trump i američka administracija naglašavaju želju za brzim rješenjem sukoba s Iranom, njihove izjave sugeriraju da bi kriza mogla potrajati.

Trenutačno se čini da su Sjedinjene Države i Iran u pat-poziciji. Washington ne pokazuje spremnost prihvatiti iranski prijedlog o otvaranju Hormuškog tjesnaca u zamjenu za prekid rata, ukidanje pomorske blokade i odgodu nuklearnih pregovora.

S druge strane, Teheran ne odustaje od svojih nuklearnih ambicija, što ostaje jedno od ključnih spornih pitanja i glavna prepreka postizanju trajnog rješenja.