NAKON što se rat u Ukrajini odmaknuo od svoje prve faze u kojoj je Rusija nastojala brzo zauzeti velike gradove kao što su Kijev i Harkov te prisiliti Ukrajinu na promjenu vlasti, Rusija je promijenila taktiku. Od promjene taktike prošla su skoro tri mjeseca, a Rusija je uspjela osvajanjem Lisičanska i Sjeverodonjecka u potpunosti zauzeti Lugansku oblast.

Nakon bitke u Luganskoj oblasti jasno je da se prebacuje fokus na susjednu Donjecku oblast, čiji je teritorij podijeljen između Ukrajine i Donjecke Narodne Republike. Donjeck i Mariupolj kao dva najveća grada pod kontrolom su DNR-a, dok su od većih gradova u Donjeckoj oblasti preostali Kramatorsk i Slavjansk.

Upravo dva posljednje spomenuta grada trpe najjače topničke i zračne udare zadnjih dana, nakon što je ruska vojska zauzela Lisičansk. Također, posljednjih dana ukrajinska vojska uzvraća udare te pojačava topničke udare po Donjecku.

Ruska politika u okupiranim područjima

Nije tajna da je cilj Rusije u potpunosti odvojiti dvije istočne ukrajinske oblasti (Donjecku i Lugansku) što je i priznavanjem tzv. narodnih republika na tim teritorijima jasno dala do znanja. Ipak, postavlja se pitanje što Rusija namjerava s drugim okupiranim i djelomično okupiranim oblastima, kao što su npr. Hersonska i Zaporoška oblast.

Prateći ruske medije i izvještavanja s okupiranih područja, može se vidjeti određen smjer ruske politike u drugim ukrajinskim regijama. Nakon okupiranja Hersonske i dijela Zaporoške oblasti Rusija je uspostavila Vojno-civilnu upravu (rus. Vojno–građanska administracija, skr. VGA) u tim oblastima. Sudeći prema ruskim medijima, trenutni ciljevi Rusije ograničeni su na ove četiri ukrajinske oblasti plus dio Harkovske oblasti.

Ova procjena ruskih ciljeva temelji se na napisima koji dolaze iz medija koji su blisko vezani za rusku vlast. Iako, ponekad, službene izjave ruskih političkih aktera (najčešće ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova) idu u korak s medijskim napisima. Primjer je izjava ministra Lavrova koji je rekao da će građani Hersonske oblasti na referendumu odlučiti hoće li se pripojiti Ruskoj Federaciji. Ili kao što je 18. lipnja izjavila glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova: „Ukrajina koju ste vi i ja poznavali, u granicama koje su bile, više ne postoji i neće više nikada postojati. To je očito.“

Ipak, glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov je 23. lipnja izjavio da nema govora o ukidanju granice između južnih dijelova Ukrajine i Rusije.

Hersonska oblast

Na čelu VGA Hersonske oblasti postavljen je Vladimir Saldo. Vladimir Saldo je građevinski inženjer, rođen u Nikolajevu. Od 2002. do 2012. godine triput je izabran za gradonačelnika Hersona. Imao je vlastitu političku platformu – „Blok Vladimira Salda“, a bio je blizak Partiji Regija do 2014. godine. 

Nakon što su Rusi zauzeli Herson, prema riječima njegove pomoćnice Olge Spivakine, ruske snage prisiljavaju ga na suradnju. Tako se Saldo priključio „Komitetu spasa za mir i red“ te je surađivao s ruskom vojskom. Neposredno prije toga Saldo je izjavio kako Herson smatra dijelom Ukrajine te se protivio stvaranju još jedne „narodne republike“ na ukrajinskom teritoriju. Dana 26. travnja ruska vojska imenovala je Salda na čelo VGA Hersona, a upravo je on bio prvi u redu za dobivanje ruske putovnice na području Hersonske oblasti. Ruski predsjednik Putin potpisao je dekret koji olakšava dobivanje ruske putovnice za stanovnike Hersonske i Zaporoške oblasti. Nedavno je TASS objavio da je preko 10.000 stanovnika dobilo rusku putovnicu u Hersonskoj oblasti u jednom mjesecu.

Isto tako, u Hersonskoj oblasti uveden je ruski rubalj kao druga službena valuta, a otvorena je i poslovnica ruske banke. Umirovljenici Hersonske regije mirovine dobivaju u rubljama. Šefica odjela za obrazovanje VGA Hersona Tatjana Kuzmič najavila je integraciju u ruski školski sustav. Objavila je kako će se u Hersonskoj oblasti odbaciti bolonjski sistem te se „vratiti najboljem domaćem obrazovanju“. Svi ovi koraci su prema medijima priprema za proglašavanje „Hersonske Narodne Republike“. Ipak, referendum, koji se najavljivao nekoliko puta u medijima, nije se još dogodio, a Hersonom i dalje upravlja VGA.

Zasad se ne može znati zbog čega se trenutna uprava u Hersonskoj oblasti, kao i ruska politika, nije odlučila za proglašavanje narodne republike na tom teritoriju. Može se pretpostaviti nekoliko razloga. Prvi su svakako stalni napadi ukrajinske vojske, koja raznim diverzijama uspijeva zauzeti pojedina sela i manja mjesta u toj oblasti. Također, ovih dana je ukrajinski predsjednik Zelenskij najavio i naredio veliku ofenzivu kojom bi se oslobodio Herson.

Drugi razlog je domaće stanovništvo. Naime, upitno je koliki je postotak prihvatio rusku upravu. Upravo se u Hersonu javio izvjestan partizanski pokret, koji izvršava određene diverzije u toj oblasti. Moguće da ruska uprava ne želi riskirati jačanje tog otpora, barem dok traje otvoren sukob s ukrajinskom vojskom prema Nikolajevu i Odesi. Pretpostavka je da ruska uprava nema dovoljno kadra i kapaciteta sve dok traje rat da se uspostavi red i mir u slučaju da dođe do velikih prosvjeda.

Zaporoška oblast

Zaporoška oblast je za razliku od Hersonske podijeljena između ukrajinske i ruske strane. Najveći grad Zaporožje pod kontrolom je Ukrajine, dok su Melitopolj, Berdjansk i Energodar pod ruskom kontrolom. Ruska uprava kontrolira dvije trećine Zaporoške oblasti. Iako ne kontroliraju najveći grad u oblasti – Zaporožje, kontroliraju ključne energetske objekte, poput grada Energodara u kojem je nuklearna elektrana koja je najveća u Europi. U toj elektrani se proizvodi između 20 i 25% ukupne električne energije u Ukrajini. 

Slično kao u Hersonskoj oblasti, u dijelu koji kontrolira Rusija uspostavljena je VGA Zaporožje. Na čelu je Vladimir Rogov, koji je rođen u Indiji, ali je završio školu i fakultet u Zaporožju. Bio je glavni urednik novina i suvlasnik je web-stranice koja se bavi zapošljavanjem u Ukrajini. U politici je formalno od 2007. godine kada je postao predsjednik pokreta „Slavenska garda“ koji je bio povezan s Rusijom i ruskom politikom. Uklopio se u razne rusko-ukrajinske projekte za jačanje odnosa, no nije bio istaknuti političar. Za vrijeme Majdanskog prevrata napustio je Zaporožje i podržao je separatizam. Kada je ruska vojska zauzela Melitopolj, Rogov je postavljen za gradonačelnika tog grada. Kasnije je uspostavljena VGA Zaporožje, a Rogov je postavljen kao član glavnog vijeća. 

Upravo je Rogov za RIA Novosti rekao kako će se Zaporoška oblast priključiti Rusiji. Čak je u potpunosti odbacio stvaranje narodne republike, već je izrazio želju da oblast postane punopravni subjekt Ruske Federacije. Drugi visoki član VGA Zaporožja, Jevgenij Balickij izjavio je da preko 60% stanovništva te oblasti vidi oblast kao dio Ruske Federacije. Naravno, takve izjave treba uzeti kao spekulacije koje nisu potkrijepljene i kao retoriku ne bi li se napravio određeni pritisak na rusku politiku.

Zasad nema ozbiljne najave referenduma o stvaranju narodne republike ili pripajanja oblasti Ruskoj Federaciji, ali kao i u Hersonskoj oblasti počela se provoditi integracija u ruski sustav. Umirovljenici su počeli dobivati mirovine u ruskim rubljima, otvorena je ruska banka u Melitopolju, a stanovništvu se izdaju ruske putovnice. Prema Rogovu, preko 70.000 stanovnika Zaporoške oblasti zatražilo je rusku putovnicu. Ipak, ovaj podatak je neprovjerljiv, pa osim ove izjave nema drugog dokaza kojim bi se potkrijepio broj izdanih putovnica na ovom području.

Prema riječima postavljene gradonačelnice Melitopolja Galini Danilčenko otpisani su komunalni dugovi stanovnika Melitopolja i smanjene su tarife za stambeno-komunalne usluge. Što se tiče obrazovanja ministar obrazovanja Ruske Federacije Sergej Kravcov je nedavno donio prvu pošiljku udžbenika za djecu, a ruski je postavljen kao službeni jezik.

Harkovska oblast

Harkovska oblast u manjem je dijelu okupirana od strane ruske vojske, procjenjuje se da je oko 20% od cijele oblasti pod ruskom kontrolom. Ovdje je također uspostavljena VGA, no u ovoj oblasti je ona puno labilnija nego u druge dvije oblasti. Budući da su konstantne borbe u okolici Harkova i da ruska uprava ima sjedište u Kupjansku koji je manji gradić, puno je teže uspostaviti kontrolu. Također, 11. srpnja imenovani upravitelj Velikog Burluka, gradića od 20-ak tisuća stanovnika, ubijen je tako što mu je postavljena bomba u automobil.

Ipak, postavljeni čelnik VGA Harkovske oblasti Vitalij Gančev najavio je približavanje Rusiji. Po uzoru na druge oblasti koje su pod kontrolom ruske vojske, planira se i u Harkovskoj oblasti olakšavanje procesa dobivanja ruskog državljanstva.

Ruski mediji

Osim, dakle, LNR-a i DNR-a koji su dobili priznanje od strane Ruske Federacije, u ruskim se medijima spominju tri gore opisane oblasti. U tim oblastima se već na neki način vrši „integracija“ u ruski sistem, olakšavanjem dobivanja ruskog državljanstva, uvođenjem ruske monete, kao i postavljanje ruskog jezika za službeni. Osim toga, dijelove pod ruskom okupacijom integrira se u rusku energetsku, internetsku i radio-televizijsku mrežu.

Ipak, još uvijek je nejasno što službena Moskva želi s ovim područjima. Hoće li se proglašavati tzv. narodne republike po uzoru na LNR i DNR, hoće li se onda te republike spajati u nekakvu zajedničku konfederaciju (Novorusija?) i kakav će imati administrativni odnos s Rusijom, zasad je potpuno nejasno. Zanimljivo je i kako se u ruskim medijima malo spominju Odesa, Nikolajev i Dnjipro, tj. oblasti koje su također smatrane „ruskim“ od strane ruske politike. Odnosno, oblasti u kojima je veliki postotak ruskog govornog stanovništva te područja koja su na mapama prikazivana kao dijelovima onoga što se naziva Novorusija. 

To bi moglo značiti da bi Moskva mogla ograničiti svoje srednjoročne ciljeve na ove četiri oblasti (plus dio Harkovske) u njihovim administrativnim granicama. Naravno, to još uvijek znači nastavak rata, a  status oblasti će ovisiti o pregovorima kada (i ako) do njih dođe. Zasad prema ruskim medijima, Rusija računa na gore spomenuta područja.

Isto tako, pregovori su na dugom štapu, a Ukrajina nije otpisala ove teritorije te ima svako pravo da ih pokuša osloboditi i vratiti u ustavno-pravni poredak. Pogotovo to vidimo u učestalim napadima ukrajinske vojske na Hersonsku oblast zadnjih dana, kao i najave predsjednika Zelenskog o oslobađanju ukrajinskog primorja.