JEDNE nedavne večeri, tri ukrajinska drona pod okriljem noći približila su se ruskom položaju i samostalno odlučila o trenutku napada.

Taj incident nije bio izoliran slučaj, već primjer nove strategije u kojoj Ukrajina koristi umjetnu inteligenciju kako bi omogućila rojevima dronova međusobnu koordinaciju, najavljujući tako budućnost ratovanja, piše The Wall Street Journal.

Budućnost ratovanja

Vojni stručnjaci slažu se da takozvana tehnologija rojeva predstavlja sljedeću fazu u ratovanju bespilotnim letjelicama. Njezin potencijal leži u mogućnosti istovremene upotrebe desetaka ili stotina, pa čak i tisuća dronova, koji bi mogli preplaviti obranu bilo koje mete, od grada do pojedinog vojnog cilja.

Prema izjavama visokog ukrajinskog časnika i tvrtke koja stoji iza softvera, Ukrajina već gotovo godinu dana provodi napade rojevima na bojištu. Analitičari ističu kako su ovi, do sada nepoznati napadi, prva poznata rutinska upotreba tehnologije rojeva u borbi, što potvrđuje vodeću poziciju Ukrajine u razvoju ratovanja dronovima.

Spoj umjetne inteligencije i dronova

Tehnologija rojeva objedinjuje dvije rastuće sile modernog ratovanja: umjetnu inteligenciju (AI) i bespilotne letjelice. Tvrtke i vojske diljem svijeta utrkuju se u razvoju softvera koji koristi AI za povezivanje i upravljanje skupinama dronova, omogućujući im da međusobno komuniciraju i koordiniraju se nakon lansiranja.

Međutim, upotreba umjetne inteligencije na bojištu otvara i ozbiljna etička pitanja, prvenstveno strah da bi strojevi mogli samostalno odlučivati o sudbini vojnika i civila.

Ukrajinska primjena u praksi

Dronovi korišteni u nedavnom ukrajinskom napadu opremljeni su tehnologijom koju je razvila domaća tvrtka Swarmer. Njezin softver omogućuje dronovima da sami odluče koji će prvi napasti te da se prilagode situaciji, primjerice ako jednom od njih ponestane baterije, objasnio je izvršni direktor Serhii Kupriienko.

"Vi postavite metu, a dronovi rade ostalo. Rade zajedno, prilagođavaju se", rekao je Kupriienko. Tehnologija tvrtke Swarmer prvi put je korištena prije otprilike godinu dana za postavljanje mina, a od tada se primjenjuje za napade na ruske vojnike, opremu i infrastrukturu.

Jedan ukrajinski časnik potvrdio je da je njegova jedinica koristila ovu tehnologiju više od stotinu puta te da i druge postrojbe imaju dronove s istim softverom. Iako najčešće koriste tri drona istovremeno, zabilježeni su i napadi s osam letjelica, dok je Kupriienko naveo da je softver testiran s grupom od čak 25 dronova.

Učinkovitost koja štedi resurse

Tipična operacija uključuje jedan izviđački dron i dvije letjelice koje nose bombe za napad na ruske rovove. Operater zadaje metu i izdaje naredbu za napad, a izviđački dron mapira rutu. Nakon toga, dronovi bombarderi sami odlučuju kada i koji će od njih ispustiti bombe.

Za ovakve misije potrebne su tri osobe: planer, operater i navigator. Bez softvera za rojeve, bilo bi potrebno devet ljudi, ističe časnik. Ova tehnologija štedi vrijeme i oslobađa osoblje za druge zadatke, što je ključna prednost za Ukrajinu koja se bori protiv brojčano nadmoćnijeg neprijatelja.

"Ne trebate zasebnog pilota za svaki dron, jedan pilot može raditi s mnogo dronova", dodao je Kupriienko. Manji broj operatera pojednostavljuje koordinaciju, a međusobna komunikacija dronova smanjuje rizik od neprijateljskog ometanja signala.

Globalna utrka i tehnički izazovi

Ipak, ukrajinske operacije još ne dosežu razinu onoga što bi se smatralo punim rojem, koji bi uključivao stotine dronova, smatra Bob Tollast, istraživač iz utjecanog britanskog obrambenog think tanka Royal United Services Institutea. No, kako dodaje, "čak i mala razina autonomnog timskog rada bila bi impresivna". Iz Swarmera su najavili da se pripremaju testirati roj s više od 100 dronova.

SAD, Kina, Francuska, Rusija i Južna Koreja samo su neke od zemalja koje razvijaju sličnu tehnologiju, no analitičari ističu da do sada nije bila poznata njezina redovita borbena primjena. Održavanje stabilne komunikacije među dronovima ostaje velik izazov, napominje Zak Kallenborn, stručnjak s King’s Collegea u Londonu.

Ukrajinski časnik priznao je da je Swarmerova tehnologija u početku imala problema, poput preopterećenja mreže zbog prevelike razmjene podataka. Dodatni problem je i cijena, jer ova tehnologija poskupljuje dronove, što je nedostatak za Ukrajinu koja ih troši u velikom broju.

Pitanje ljudskog nadzora

Rastuća primjena umjetne inteligencije u ratovanju, iako uglavnom za analizu podataka i navigaciju, potiče etičke rasprave. Ujedinjeni narodi pozvali su na regulaciju smrtonosnog autonomnog oružja, a SAD i saveznici inzistiraju na prisutnosti čovjeka u "lancu odlučivanja".

Iz tvrtke Swarmer poručuju da u njihovom sustavu konačnu odluku o napadu uvijek donosi čovjek. "Ljudi desetljećima govore o potencijalu rojeva dronova da promijene ratovanje. Ali do sada su bili više proročanstvo nego stvarnost", zaključio je Kallenborn.