IZMJENAMA Zakona o hrvatskom državljanstvu kojim se olakšava stjecanje hrvatskog državljanstva za hrvatske iseljenike šaljemo poruku iseljenicima da su im vrata otvorena i da im pružamo ruku, isticali su u četvrtak navečer u saborskoj raspravi zastupnici HDZ-a, iako je dio ukazao na potrebu šire definicije pojma hrvatskog iseljenika.

"Ovo je mali korak za Hrvatsku, ali veliki za hrvatsko iseljeništvo", istaknuo je Milijan Brkić (HDZ), naglašavajući golem potencijal i značaj hrvatskih iseljenika.

"Vrata su im otvorena"

"Ovime šaljemo poruku iseljenicima da su im vrata otvorena i da im pružamo ruku za eventualni povratak, a prvi korak je prijem u hrvatsko državljanstvo, i da im pružamo ruku za investiranje u Hrvatsku", kazao je Brkić.

Davor Ivo Stier (HDZ) kaže da zakon treba promatrati u kontekstu negativnih demografskih trendova u Hrvatskoj, a Ivan Šuker (HDZ) dodaje i u kontekstu 65000 radnih dozvola odobrenih u ovoj godini koje će uvjetovati dodatni priljev zahtjeva za državljanstvom.

"Možda će nekome zakon izgledati kao preveliki stupanj liberalizacije postupka dobivanja državljanstva za potomke iseljenika, međutim pogledajmo tu situaciju iz perspektive potencijala tih iseljenika", kazao je Stier.

S njim se slaže i Miro Kovač (HDZ) koji na liberalizaciju primanja u hrvatsko državljanstvo gleda kao na važnu gestu kojom se šalje poruka da je Hrvatska emancipirana i da brine o svojim interesima i da želi moderan zakon o državljanstvu.

Kovač međutim ukazuje na potrebu proširivanje definicije pojma iseljenika. "Zašto za nekoga reći tko je iselio s područja današnje Republike Hrvatske, a nije imao državljanstvo, da se on ne smatra iseljenikom?", upitao je. Ne treba ni onemogućavati dobivanja hrvatskog državljanstva ljudima koji su ga se u nekom trenutku odrekli, smatra.

SDP neće podržati zakon u prvom čitanju

Za fleksibilniju definiciju pojma iseljenika i pojma pripadnika hrvatskog naroda založili su se i Željko Raguž (HDZ) i Božo Ljubić (HDZ) koji smatraju da je potrebno zakonom obuhvatiti i Hrvate s drugih etničkih hrvatskih prostora, posebice u BiH i susjednim državama

"Što je s potomcima hrvatskih iseljenika koji su se u različitim razdobljima povijesti iseljavali s etničkih prostora BiH, Srbije, Crne Gore. Stavljamo li u neravnopravan položaj i dijelimo li naše iseljeništvo? ", upitao je Ljubić.

Boris Milošević (SDSS) ocijenio je da se zakonom propustilo urediti pitanje stjecanja državljanstva djece hrvatskih državljana koja su rođena u bivšoj državi na području BiH ili Srbije ukazujući na situaciju osoba koje su stekle republičko državljanstvo temeljem mjesta rođenja iako su oba roditelja imala hrvatsko državljanstvo.

"Mi ovim zakonom liberaliziramo primjerice da netko od sedme generacije Hrvata u Južnoj Americi postane hrvatski državljanin, a netko tko je ovdje blizu rođen, prva generacija, ne može steći hrvatsko državljanstvo, mislim da to nije u redu", kazao je.

Iako nema ništa protiv olakšavanja dobivanja državljanstva, Arsen Bauk kazao je da Klub SDP ne može podržati zakon u prvom čitanju jer u njemu ima puno etnocentrizma i ne rješava probleme ljudi koji birokratskom greškom upisani u krivo republičko državljanstvo.

Nezavisni zastupnik Vlaho Orepić smatra da zakon o državljanstvo ne donosi liberalizaciju već generira nered te banalizira hrvatsko državljanstvo.

Državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Žarko Katić završno je odbacio kritike da osobe rođene u BiH ili Srbiji ne mogu dobiti državljanstvo.