OD POČETKA pandemije neki su se znanstvenici posvetili razvoju cjepiva, a drugi otkrivanju lijekova koji bi mogli pomoći u suzbijanju virusa ili u ublažavanju simptoma covida-19.

Cjepiva, koja su najbolji način za sprječavanje zaraze, razvijena su u rekordnom roku. No učinkovitih lijekova za sada još uvijek nema. Budući da razvoj novih lijekova uobičajeno traje godinama, a toliko vremena nemamo, neki znanstvenici ispituju mogu li neki postojeći lijekovi ili dodaci prehrani biti efikasni u borbi s covidom-19. Takvi lijekovi već su prošli provjere sigurnosti i već su dobili sva odobrenja, pa bi se mogao izbjeći najveći dio mukotrpnog posla i troškova.

Jedno novo istraživanje, objavljeno u časopisu Proceedings of the National Academy of Science, pokazalo je da postoje neki odobreni lijekovi i jedan dodatak prehrani koji blokiraju ili smanjuju količine virusa SARS-CoV-2 u stanicama.

Lijekove traži umjetna inteligencija

U istraživanju je korištena umjetna inteligencija koja omogućuje analizu snimaka linija ljudskih stanica tijekom infekcije.

Stanice su prije ili nakon virusne infekcije tretirane s više od 1400 pojedinačnih lijekova i spojeva koje je odobrila američka Agencija za hranu i lijekove (FDA), a analiza rezultata otkrila je 17 mogućih kandidata. Deset među njima odobreno je nedavno, od kojih je sedam već identificirano u prethodnim studijama o prenamjeni lijekova. Među njima se našao i remdesivir koji je već dobio odobrenje kao jedan od rijetkih lijekova za covid-19 kod hospitaliziranih pacijenata.

"Tradicionalno, proces razvoja lijekova traje desetljeće, a mi jednostavno nemamo desetljeće", rekao je dr. Jonathan Sexton, docent interne medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Michigan, jedan od viših autora na radu.

"Terapije koje smo otkrili dobro su pozicionirane za klinička ispitivanja 2. faze jer je njihova sigurnost već utvrđena", dodao je.

Najdjelotvornije je majčino mlijeko

Tim je potvrdio 17 spojeva kandidata u nekoliko tipova stanica, uključujući ljudske plućne stanice dobivene iz matičnih stanica, u kojima je nastojao oponašati infekciju respiratornog trakta virusom SARS-CoV2. Devet spojeva pokazalo je antivirusno djelovanje kada je korišteno u razumnim dozama, uključujući laktoferin, protein koji je prisutan u majčinom mlijeku sisavaca, a dostupan je bez recepta kao dodatak prehrani dobiven iz kravljeg mlijeka.

"Utvrdili smo da laktoferin ima izuzetnu učinkovitost u sprječavanju infekcije; djeluje bolje od svega što smo istražili", rekao je Sexton.

Dodao je kako rani podaci ukazuju na to da učinkovitost postoji čak i kod infekcija novijim varijantama SARS-CoV2, uključujući visoko prenosivu varijantu delta.

Tim planira uskoro započeti klinička istraživanja spoja kako bi ispitao njegovu sposobnost smanjenja virusnog opterećenja i upale kod stvarnih pacijenata s infekcijom SARS-CoV2.

Ova ispitivanja proširila su listu studija mogućih prenamjena lijekova koje se trenutno provode u svijetu. Sexton je primijetio da su tijekom pandemije neke druge studije prenamjene lijekova identificirale neke druge spojeve s potencijalnom učinkovitošću protiv SARS-CoV2.

"Čini se da rezultati ovise o tome koji se stanični sustavi koriste", rekao je.

"Ali postoji sve veći konsenzus o podskupu lijekova koji obećavaju i to su oni koji imaju najveći prioritet za kliničku prenamjenu. Očekujemo da većina njih neće djelovati na ljudska bića, no smatramo da postoje neki koji hoće", dodao je.

Neki lijekovi pogoršavaju covid

Posebno je zanimljivo to što je nova studija također identificirala klasu spojeva zvanih MEK-inhibitori, koji se uobičajeno propisuju za liječenje raka, a za koje se čini da pogoršavaju infekciju SARS-CoV2. Ovo otkriće baca novo svjetlo na to kako se virus širi među stanicama.

"Ljudi koji idu na kemoterapiju već su u opasnosti zbog smanjenog imunološkog odgovora. Moramo istražiti pogoršavaju li neki od ovih lijekova napredovanje bolesti", rekao je Sexton.

Sljedeći korak, napomenuo je, bit će korištenje elektroničkih zdravstvenih kartona kako bi se utvrdilo imaju li pacijenti na ovim lijekovima lošije ishode covida-19.

Ovo istraživanje jedno je od prvih velikih otkrića koja su izišla iz novog Centra za prenamjenu lijekova (CDR), koji je osnovan u studenom 2019., na početku pandemije, na Sveučilištu Michigan.

"Prenamjena postojećih terapijskih intervencija u kliničkom okruženju ima mnoge prednosti koje rezultiraju znatno kraćim utrošenim vremenom od otkrića do kliničke uporabe, uključujući dokumentirane sigurnosne profile, smanjeno regulatorno opterećenje i znatnu uštedu", rekao je George A. Mashour, osnivač i izvršni sponzor CDR-a.