EUROPSKI sud za ljudska prava jednoglasno je presudio da je Srbija nije provela učinkovitu istragu o ubojstvu oca Vilka Đakovića tijekom rata u Hrvatskoj. Prema presudi, Srbija je podnositelju tužbe prekršila pravo kojeg jamči Europska konvencija o zaštiti ljudskih prava.

Ova odluka suda stiže u jeku javnih optužbi na račun Srbije zbog neučinkovite istrage u slučaju ubojstva Jean-Michela Nicoliera, vukovarskog heroja čiju smrt istražuju i Hrvatska i Francuska. Sumnja se da ga je ubio vojnik JNA, državljanin Srbije koji, međutim, nije dostupan ni hrvatskim ni francuskim vlastima. 

Velika odšteta sinu ubijenog

Sada je Europski sud za ljudska prava odbacio prigovor srpske vlade da je Đaković zloupotrijebio pravo na pojedinačnu predstavku te je potvrdio da istraga nije vođena uz potrebnu hitnost i razumnu brzinu, tim više što ni 35 godina nakon događaja kazneni postupak još nije pravomoćno okončan.

Đakoviću je dosuđeno čak 12.000 eura neimovinske štete te 1.730 eura za troškove postupka.

Ubojstvo tijekom napada na Lovas

Riječ je o slučaju od  10. listopada 1991., kada su JNA, teritorijalna obrana, lokalna policija i dobrovoljci granatirali i zauzeli selo Lovas. Tijekom napada ubijen je otac Vilka Đakovića, Petar Đaković.
Napad je, prema navodima iz postupka, izveden pod zapovjedništvom Dušana Lončar, tadašnji zapovjednik 2. proleterske gardijske motorizirane brigade JNA

Dva kaznena postupka, ali nema krivca

Prvi kazneni postupak pokrenut je 2007. protiv 14 osoba. Viši sud u Beogradu 2019. osudio je osam optuženika, no Apelacijski sud 2020. oslobodio je jedinog optuženog u vezi s ubojstvom Đakovićeva oca. Nitko na kraju nije osuđen za to konkretno ubojstvo.

Drugi postupak započeo je nakon što je Fond za humanitarno pravo 2016. podnio kaznenu prijavu protiv zapovjednika Lončara. Iako su sam Đaković i organizacija više puta upozoravali na nepostupanje, optužnica je podignuta tek u rujnu 2022., šest godina nakon prijave. Suđenje je i dalje u tijeku u prvom stupnju.

Ustavni sud Srbije 2022. odbio je Đakovićevu ustavnu tužbu.

Sud: Kašnjenja nisu opravdana

Europski sud je podsjetio da države imaju obvezu same, bez prebacivanja odgovornosti na obitelj žrtve, provesti učinkovitu istragu kada je riječ o sumnji na protupravno oduzimanje života.

Istraga u ovom slučaju započela je 2007., šesnaest godina nakon ubojstva i gotovo četiri godine nakon što je Konvencija stupila na snagu za Srbiju. Prvi postupak trajao je 13 godina bez osude za smrt Petra Đakovića. Drugi postupak još traje, devet godina nakon podnošenja kaznene prijave.

Sud je posebno istaknuo šestogodišnje razdoblje između prijave 2016. i podizanja optužnice 2022., navodeći da je tužiteljstvo još 2007. raspolagalo indicijama o kaznenoj odgovornosti Dušana Lončara, ali je odgađalo postupanje.

Predstavnici Vlade Srbije tvrdili su da je riječ o složenom predmetu ratnih zločina, no Sud je zaključio da složenost sama po sebi ne može opravdati dugogodišnju neaktivnost, osobito desetljećima nakon završetka sukoba. Nisu utvrđene ni konkretne sigurnosne prepreke koje bi opravdale takvo kašnjenje.

"Sud nije uvjeren da je Vlada Srbije pružila uvjerljive i prihvatljive razloge koji bi opravdali ukupno trajanje istrage […]. Pozivanje na složenost predmeta nije uvjerljivo u odsutnosti konkretnih rezultata u istrazi protiv osoba koje su počinile ili naredile ubojstvo", zaključio je sud.

Nadležnost unatoč proteku vremena

Iako se ubojstvo dogodilo 1991., prije nego što je Konvencija stupila na snagu za Srbiju 2004., Sud je utvrdio da je nadležan primjenom testa "vrijednosti Konvencije". Ključno je bilo to što je djelo kvalificirano kao ratni zločin protiv civila te što je istraga vođena nakon stupanja Konvencije na snagu.

Presudom u predmetu Đaković protiv Srbije Sud je ponovno naglasio da države imaju obvezu učinkovito istražiti ratne zločine te da se dugotrajna neaktivnost tužiteljstva, uključujući strateško odgađanje kaznenog progona, može smatrati povredom članka 2. Konvencije.