DEMOGRAFSKA slika najmnogoljudnije države na svijetu naglo postaje sve gora. Broj radnika se smanjuje, sve je više umirovljenika, a broj rođenih se prepolovio u nekoliko godina i najmanji je u povijesti. Te promjene su nagle, a njihov utjecaj osjetit će se i izvan Kine.

Podaci o ukupnom broju rođenih prošle godine otkrivaju alarmantnu situaciju. Demografski problemi Kine naglo su se pogoršali i mogla bi ostarjeti prije nego što se obogati. U nekim segmentima demografska slika nalikuje onoj Japana i Južne Koreje, zemljama koje su puno bogatije.

Broj rođenih službeno se prepolovio od 2016., a pravi podaci možda su još gori

Ukupno je prošle godine u Kini rođeno 9.02 milijuna ljudi, 8.84 milijuna manje nego 2016., kada je ukupan broj rođenih bio 17.86 milijuna. Ugrubo je broj rođene djece u Kini prepolovljen u samo sedam godina.

Iste godine broj umrlih iznosio je 11.1 milijun pa je Kina samo na račun razlike između broja rođenih i umrlih izgubila više od dva milijuna stanovnika.

Postoje sumnje u službene statistike broja rođenih jer manipulacija podacima u Kini nije rijetka. Državni cenzori izbrisali su članak objavljen u jednom specijaliziranom mediju za majke koji je iznio preliminarne podatke o broju rođenih, koji su navodno procurili iz Nacionalnog zavoda za statistiku Kine, a prema njima je u 2023. bilo samo 7.88 milijuna rođenih ljudi.

To daje naslutiti da su službeni podaci frizirani za dodatnih 1.14 milijuna rođenih, što bi značilo da je broj stanovnika Kine opao za 3.3 milijuna. Može se samo nagađati o tome jesu li točni službeni brojevi ili oni koji su procurjeli, ali u svakom je slučaju situacija alarmantna.

Kina demografski počinje nalikovati Japanu i Južnoj Koreji

Nije pomoglo ni ukidanje politike jednog djeteta i uvođenje politike dva djeteta 2016. Štoviše, otkako je uvedena politika dva djeteta, jer je i Komunistička partija bila primijetila da će u budućnosti demografija postati jedan od većih problema, broj rođenih je u padu.

Sa 17.86 milijuna rođenih i 13.57 rođenih na 1000 stanovnika 2016. godine Kina je pala na 9.02 milijuna rođenih i 6.39 rođenih na 1000 stanovnika 2023. To je jedan od najbržih padova broja rođenih neke države u povijesti, uz iznimku ratova i velikih katastrofa.

To je u rangu Japana (6.3 rođene osobe na 1000 stanovnika), ali bolje od Južne Koreje (4.9 rođenih na 1000 stanovnika). Uz to, puno je manje rođenih nego u SAD-u (12.02 rođenih na 1000 stanovnika), pa čak i EU (9.8 rođenih na 1000 stanovnika).

Nizak broj rođenih standardni je problem razvijenih država, ali Kina se još nije potpuno priključila tom "klubu". Radi se o golemoj državi s razvijenom ekonomijom, ali s obzirom na broj stanovnika (1.4 milijarde) i socio-ekonomske pokazatelje, još se ne može govoriti o visoko razvijenoj zemlji, bar ne u rangu Japana, Južne Koreje, SAD-a i EU.

Politika jednog djeteta najefikasnije se provodila u Kini

Popularno se smatra da je politika jednog djeteta dovela do pada broja rođenih u Kini, što je omogućilo zemlji da se ekonomski razvije. Previše mladih je uteg ekonomskom razvoju jer se ograničeni resursi u određenom trenutku moraju trošiti na veći broj djece i mladih, čime se smanjuje pojedinačni iznos koji dobiva svako dijete.

Ta mantra je toliko puta ponavljana u javnom prostoru da se više i ne propitkuje. Zapravo su na provođenje politike jednog djeteta Kinu nagovarali članovi Rimskog kluba, neformalne organizacije znanstvenika, političara, poslovnih ljudi, diplomata i ekonomista.

U prvim desetljećima komunističke Kine podržavao se rast stanovništva i smatralo se da su velike obitelji poželjne. Ali 70-ih taj se stav mijenja, među ostalim, i pod utjecajem Rimskog kluba, pa Kina 1979. uvodi politiku jednog djeteta i druge demografske politike pod sloganom "kasnije - dulje - manje" ("wan, xi, shao").

Politika jednog djeteta možda nije imala značajan utjecaj na pad broja rođenih, ali je stvorila velike probleme

No ako se pogleda kretanje broja rođenih na 1000 stanovnika, ta politika nije imala velik utjecaj na učestalost rađanja. Dapače, sve do 1987. broj rođenih na 1000 stanovnika je rastao, a broj rođenih je ionako oštro padao do godine kada je ta politika uvedena.

Da se državnim naredbama ne može bitno utjecati na broj rođenih, pokazalo je i ukidanje politike jednog djeteta, odnosno uvođenje politike dva djeteta 2016. Iako je politika jednog djeteta ukinuta, broj rođenih oštro pada i praktički se prepolovio između 2016. i 2023.

Nažalost, višedesetljetna politika jednog djeteta ostavila je negativne posljedice, ponajprije zbog planiranja spola djeteta abortusom. Kako su obitelji smjele imati samo jedno dijete, a u tradicionalnom društvu Kine preferiraju se muška djeca, počeli su se vršiti abortusi ako bi prvo (i jedino) dijete bilo djevojčica.

To je dovelo do toga da je odnos između broja rođenih djevojčica i dječaka neprirodno iskrivljen pa se 2017. rađalo 117 muške djece na 100 ženske (prirodni omjer je 105 muške na 100 ženske). Procjenjuje se da danas u Kini ima između 20 i 30 milijuna muškaraca "viška" zbog politike jednog djeteta.

Kina jako brzo stari, brže od Europe i SAD-a

Zbog drastičnog pada broja rođenih Kina stari jako brzo, puno brže od SAD-a, EU, Japana i ostalih zemalja koje prolaze sličan proces. Medijalna dob, od koje pola stanovnika ima manje, a pola više godina, u Kini iznosi 38.4 godine (2020.). To je više nego u SAD-u, ali i dalje manje nego u Europi.

Starenje stanovništva uzrokuje probleme jer se stvara opterećenje za mirovinski sustav, a smanjuje broj onih koji rade. U Kini muškarci odlaze u mirovinu sa 60 godina, a žene s 55.

2020. još je bilo 5 radnika na jednog umirovljenika, do 2035. taj će se omjer smanjiti na 2.4 radnika na jednog umirovljenika, a 2050. na 1.6 radnika na jednog umirovljenika. To će stvoriti velik pritisak na mirovinski sustav, koji je u Kini manje razvijen nego u Europi i SAD-u.

Tako će Kina demografski postati vrlo slična Japanu, s velikim brojem starijih i umirovljenika te sve manjim brojem mladih, koji moraju financirati zdravstveni i mirovinski sustav.

Postaje prestara prije nego što je postala bogata

No Kina će to puno teže podnijeti od Japana jer još nije bogata država. BDP po stanovniku korigiran za razliku u cijenama (u dolarima 2015.) 2022. u Kini je iznosio 11.56 tisuća dolara, Japanu 36 tisuća dolara, EU 34.16 tisuća dolara, a SAD-u 72.79 tisuća dolara.

Sličan je odnos Kine i ostalih država u gotovo svim makroekonomskim pokazateljima kada se brojevi pogledaju u odnosu na broj stanovnika. Izvoz po stanovniku, produktivnost po radniku, neto bogatstvo po odraslom građaninu...Kina u svemu zaostaje.

To ukratko znači da je Kina u velikoj opasnosti da postane prestara prije nego što postane bogata. S obzirom na njenu veličinu i važnost, to ima ogromne implikacije na cijeli svijet.

Promjene u Kini nužno utječu na cijeli svijet zbog njene veličine i važnosti

Kina je neformalna tvornica svijeta, najveći izvoznik i jako velik uvoznik. Ogroman broj radnika u Kini još obavlja poslove koje radnici u EU i SAD-u ne žele raditi, barem ne za istu plaću, a radnici u Africi, Srednjoj Aziji i Južnoj Americi to ne znaju raditi.

Kako se Kina bogatila, tako se bogatila i njena srednja klasa, koja je postala velik potrošač proizvoda sa Zapada, a Kinezi su i najčešći turisti u svijetu. Uz to, kinesko gospodarstvo od nerazvijenih zemalja kupuje velike količine sirovina, koje koristi za proizvodnju finalnih proizvoda za Zapad. Golemo stanovništvo zahtijeva i puno hrane, a Kina je jedan od najvećih uvoznika hrane na svijetu.

Za Kinu nije velik problem gubitak 2 milijuna stanovnika u godinu dana, nego činjenica da zbog naglog pada broja rođenih stanovništvo stari sve brže i sve veći dio ukupnog stanovništva činit će stariji od 65 godina.

Davno je završilo doba kada je ekonomija Kine rasla po dvoznamenkastim stopama. Sada se bori za godišnji rast BDP-a od 5 posto, što je i dalje puno, ali je definitivno pokazatelj usporavanja. Nekretninska kriza, visoka nezaposlenost mladih i deflacija trenutni su problemi koji će se riješiti, a demografija je dugoročni problem koji je jako teško popraviti.