KORONAVIRUS

Što će se dogoditi ako koronavirus ne zaustavimo na vrijeme?

Što će se dogoditi ako koronavirus ne zaustavimo na vrijeme?
Foto: EPA

ZNANSTVENICI predviđaju da bi se širenje koronavirusa, koji je do petka ujutro potvrđeno zarazio 31.510 ljudi u 29 zemalja i potvrđeno odnio 638 života, moglo imati dva scenarija – da se uskoro zaustavi ili da se nastavi širiti kao sezonske gripe i prehlade.

>>Kako zaustaviti koronavirus?

Prvi scenarij: Svijet strogim mjerama uspijeva zaustaviti virus

Prema prvom scenariju, širenje bi se moglo zaustaviti ograničenjima putovanja, ranim dijagnosticiranjem i izolacijama da bi se potom patogen iskorijenio, kao što je zaustavljen i iskorijenjen SARS 2004.

Takvu mogućnost predstavio je prošli četvrtak za STAT Mike Ryan, čelnik Hitnog programa Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

„Sve dok zadržavanje virusa ne postane nemoguće, trebamo nastaviti pokušavati“, rekao je Ryan pohvalivši goleme napore koje je u zadržavanje širenja epidemije uložila Kina, čime je ostatku svijeta kupila vrijeme.

„Moramo zahvaliti Kini na toj prilici. To ipak ne znači da bolest neće potpuno izmaknuti kontroli kineskih vlasti ili drugih zemalja koje je pokušavaju zaustaviti. No imamo dovoljno dokaza koji sugeriraju da se virus još može zaustaviti“, rekao je Ryan.

Jesu li kineske vlasti pogriješile?

Pohvalne poruke koje su čelni ljudi WHO-a posljednjih dana uputili Kini pokazuju da su mjere izolacije i ograničavanja kretanja u presudnom trenutku – tijekom razdoblja u kojem Kinezi obilježavaju svoju Novu godinu i puno putuju – urodili plodom. One idu kontra raznih kritičara koji su stroge mjere osudili kao neopravdano kršenje ljudskih prava.

No postoje i određene kritike prema kojima kineski dužnosnici na samom početku izbijanja epidemije nisu postupali kako treba.

Primjerice, državni mediji početkom godine nisu posvećivali ni približno dovoljno prostora i važnosti infekcijama virusom. Vlasti su također optužene da su u početku umanjivale razmjere opasnosti koju predstavlja koronavirus te da su prve slučajeve čak pokušavale prikriti.

Primjerice, jedan liječnik iz Wuhana otkrio je da je krajem 2019. pokušao upozoriti svoje kolege, no policija mu je ubrzo zaprijetila zatraživši da prekine svoje „ilegalne aktivnosti“.

Drugi scenarij: Virus postaje raširena sezonska bolest

Mnogi stručnjaci danas smatraju da prva opcija – zaustavljanje virusa - postaje sve manje vjerojatna, odnosno da je mnogo vjerojatniji drugi scenarij. Prema njemu će virus 2019-nCoV postati još jedan u nizu virusa koji iz godine u godinu cirkuliraju svijetom poput gripe ili prehlada uzrokovanih drugim koronavirusima.

„Neovisna, samoodrživa žarišta u većim gradovima svijeta mogla bi postati neizbježna zbog značajnog broja slučajeva prijenosa bez simptoma“, objavili su nedavno u svojem radu u časopisu Lancet znanstvenici sa Sveučilišta u Hong Kongu.  

Mnogi se pitaju kako će izgledati život ako se ostvari ovaj drugi scenarij. Stručnjaci tu vide dva moguća ishoda.

>>Što točno koronavirus čini ljudskom tijelu?

Prvi ishod: Virus postaje poput sezonske gripe

Prvi ishod, koji je manje optimističan, ali je vjerojatniji, podrazumijevao bi da virus 2019-nCoV postane nalik na sezonske gripe i prehlade. Kako smo već pisali na Indexu, virusi koji se prenose među ljudima uglavnom ne vole vlagu i visoke temperature. Zbog toga su manje u opticaju tijekom ljetnih mjeseci, a mnogo više tijekom zimskih. Ako se 2019-nCoV bude ponašao na sličan način, onda će posustati već tijekom ovog ljeta. No to ne znači da će potpuno nestati. On bi mogao proći fazu pandemije da bi konačno postao respiratorna bolest, koja će iz sezone u sezonu uzrokovati upale pluća.

Pritom treba imati na umu neka važna svojstva novog koronavirusa. Prije svega, očito je da, za razliku od običnih prehlada, 2019-nCoV zahvaća donje dijelove dišnog sustava. Stručnjaci također procjenjuju da uzrokuje nešto teže simptome od virusa sezonske gripe koji su posljednjih godina u opticaju. Na to ukazuje i trenutni broj potvrđenih smrtnih slučajeva u odnosu na broj potvrđeno zaraženih, što se službeno naziva case fatality ratio (CFR). On je procijenjen na oko 2,5%, što je značajno više od sezonske gripe kod koje je CFR ispod 0,1% (trenutno je od sezonske gripe 0,05%), ali je s druge strane mnogo manje nego kod SARS-a kod kojeg je bio oko 11%. Ipak, za očekivati je da bi CFR novog virusa s vremenom mogao pasti.

Ovdje je važno istaknuti da nije moguće pouzdano utvrditi koliko ljudi točno oboli i koliko umre od posljedica infekcije virusom. Brojni slučajevi oboljenja prolaze s blagim simptomima i bez prijavljivanja. No istovremeno se mnoge smrti ne bilježe kao posljedice gripe jer su oboljeli umrli od nekih drugih komorbiditeta koje je gripa pogoršala. Neka ideja o ukupnim brojkama u slučaju sezonskih gripa dobiva se kada sezone završe tako što se utvrdi razlika između uobičajenih brojeva smrtnosti i smrtnosti tijekom sezone gripe. Uspoređivanje broja potvrđenih smrti trenutno u Kini - kada bolest još nije postala pandemija i proširila se svijetom i u samo mjesec dana od početka širenja - s procjenama koje pokazuju da gripa godišnje u svijetu odnese više od 500.000 života potpuno je pogrešno. To je miješanje krušaka i jabuka.

Konačan broj žrtava ovisit će o više čimbenika, među ostalim, o zaraznosti virusa koja se izražava brojem R0 koji pokazuje koliko jedna bolesna osoba u prosjeku zarazi zdravih osoba. R0 novog koronavirusa nedavno je u studiji objavljenoj u časopisu New England Journal of Medicine procijenjen na 2,2. To je nešto manje nego kod SARS-a u njegovoj ranoj fazi širenja, no značajno više nego u kasnijoj u travnju 2003., kada je pao na 0,4. Pritom treba znati da se virus širi kada je R0 veći od 1, a posustaje kada je manji od 1. S padom R0, SARS je konačno bio zaustavljen. R0 ovisi o brojnim čimbenicima, među ostalim, o vremenskim uvjetima koji odgovaraju virusu, o gustoći naseljenosti i bliskim kontaktima populacije u kojoj se širi te o kvaliteti otkrivanja i mjera izolacije. To, pak, znači da bi on i dalje mogao nastaviti padati.

R0 za sezonsku gripu koja se trenutno širi na sjevernoj hemisferi je 1,3. No budući da je vrlo raširena, ona je s relativno malom smrtnošću od 0,05% i s malim R0 od 1,3, prema procjenama Centers for Disease Control and Preventiona (CDC), samo u SAD-u i samo u ovoj sezoni uzrokovala 19 milijuna bolesti, 180.000 hospitalizacija te oko 10.000 smrti.

>>Ovo je karta koja u realnom vremenu prati širenje ubojitog virusa

Velika nepoznanica

Što će uzrokovati novi koronavirus ako postane pandemski i nakon toga sezonski, za sada je velika nepoznanica.

Jedan od važnih čimbenika u razvoju stvari bit će i brzina kojom će virus mutirati. Poznato je da virusi koji sadrže RNK imaju značajno veću sposobnost mutacije od onih koji sadrže DNK. Kineski znanstvenici objavili su nedavno u časopisu National Science Review kako su otkrili da je virus iznenađujuće brzo mutirao unutar samo jedne obitelji. Naravno, to ne znači da su sve te mutacije ili bilo koja od njih virus učinile opasnijim. Za očekivati je da će on mutirati tako da se uspješnije razmnožava, što pak znači da će vjerojatno postajati manje opasan i smrtonosan jer mrtvi i bolesni ljudi nisu najbolji prijenosnici virusa.

Broj žrtava sezonskog širenja koronavirusa također će ovisiti o imunitetu koji će se stjecati prirodno ili cijepljenjem kada cjepivo bude razvijeno. Imunitet koji se stječe na četiri druga ljudska koronavirusa trajniji je od imuniteta na viruse gripe, međutim, nije trajan. To znači da se osoba koja je preboljela infekciju nekim koronavirusom u djetinjstvu ponovno može zaraziti kasnije u životu. No takve kasnije infekcije uglavnom imaju slabije posljedice. Za očekivati je da će posljedice kasnijih valova širenja koronavirusa biti manje nego ovog prvog vala zato što će u kasnijim širenjima velik broj ljudi već imati razvijen imunitet. No to će ovisiti o tome koliko će ljudi biti zaraženo i preboljeti infekciju u ovom prvom valu.

Drugi ishod: Virus postaje samo još jedan koronavirus

U drugom optimističnijem, ali manje vjerojatnom ishodu koronavirus bi se mogao pridružiti skupini od četiri postojeća koronavirusa koji redovno cirkuliraju u svijetu tijekom hladnije sezone i uzrokuju obične prehlade. Neki od njih kod nekih neotpornijih osoba također mogu uzrokovati upale pluća, pa i smrt, no ne naročito često.

Dva od ta četiri, koronavirusi OC43 i 229E, otkriveni su 1960-ih, no oni su stoljećima cirkulirali među šišmišima i kravama. Druga dva, HKU1 i NL63, otkrivena su nakon izbijanja SARS-a. Ova četiri virusa zajedno odgovorna su za oko 25% svih prehlada.

Prva dva, OC43 i 229E su rašireniji, osobito kod osoba sa slabijim imunitetom – kod djece i starijih. Istraživanja tih dvaju virusa provedena u Rochesteru u SAD-u od 1999. do 2003. pokazala su da njihova zaraznost nepredvidljivo raste i pada, slično kao kod sezonske gripe, te da oni mogu uzrokovati različite posljedice od asimptomatskih, preko blagih do ozbiljnih bolesti. Od 96 bolesnika koji su primljeni u bolnicu s koronavirusom, jedna trećina razvila je upalu pluća, a 15% trebalo je intenzivnu skrb. Tri osobe su umrle.    

Dakle, ako ne uspijemo zaustaviti novi koronavirus, što god da bude ishod drugog scenarija, jasno je da neće biti dobro. Imat ćemo još jedan ljudski koronavirus koji će širom svijeta redovno svake godine uzrokovati blažu ili težu bolest i odnositi živote.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara