RAST cijena je stvarnost, vidljiva i u državnim statističkim podacima i u stvarnom životu. Pitanje je samo koliko će rast cijena trajati i koliko će biti velik. To će ovisiti o mnogo faktora, među kojima je volja središnjih banaka država da se protiv inflacije aktivno bore.

Ekonomski stručnjaci raspravljaju o izvorima inflacije, jesu li to energenti, tiskanje novca, problemi u svjetskoj logističkoj mreži ili nešto treće. Svima ostalima je manje bitno koji su izvori inflacije, a više kako se od nje zaštititi, kako limitirati njen utjecaj na plaću, imovinu, štednju i potrošnju.

Tehnički, inflacija je pad vrijednosti novca kojeg treba nominalno više za kupiti istu količinu proizvoda i usluga prije nego što je nastupila inflacija. Stoga se od inflacije ne može pobjeći izbjegavanjem potrošnje, jer i novac položen na štednju gubi svoju vrijednost.

Plaće su ugrožene

Plaće su prve na udaru jer inflacija umanjuje realnu vrijednost plaće. To znači da se za isti novčani iznos može kupiti sve manje proizvoda i usluga kako raste inflacija. Ljudi imaju i fiksne troškove koje ne mogu smanjiti izbjegavanjem kupnje. Komunalije se donekle mogu smanjiti kontrolom ponašanja, ali stvari kao struja, plin, odvoz smeća i voda su nužni troškovi.

Kada njihova cijena raste, onda se smanjuje udio plaće koji se može koristiti na ostalu potrošnju jer je njihovo plaćanje prioritet. A rastu i cijene ostalih stvari pa ljudi tako mogu kupiti sve manje stvari, iako su im plaće ostale iste. Središnja banka Europske unije čak računa na taj efekt da smanji inflaciju.

Kako oni koji su nakon nekoliko godina teškog rada stekli određeni novčani iznos mogu sačuvati vrijednost svoje štednje od inflacije? Držali novac u banci ili "ispod jastuka", razlike nema. Inflacija je tehnički pad vrijednosti novca, bez obzira na to u kojem obliku on bio.

Zaštitite se od inflacije

Mogu li radnici nešto učiniti da zaustave, uspore ili barem djelomično limitiraju pad realne vrijednosti svojih plaća?

Za odgovore na ta pitanja smo se obratili osobnim financijskim savjetnicima.

Direktorica Progresso grupe, članica uprave i kreditni specijalist Yetunde Kristina Škorić, savjetuje da se prvo odredi iznos koji se može izdvajati, pa tek onda planiraju sljedeći koraci.

"Svaki građanin koji ima određeni iznos novca najprije treba odrediti koliko dugo mu taj novac neće biti potreban te koliko je spreman riskirati prilikom odabira gdje želi štedjeti, odnosno ulagati svoj novac", objašnjava Škorić osnovni korak u dugoročnom programu osobnog planiranja štednje i investiranja.

Nezaustavljiv rast cijena širi se na Hrvatsku. Kako se zaštititi?

U doba visoke inflacije standardni oblici štednje su neisplativi i njima se ustvari gubi vrijednost. Zbog toga najsigurniji oblici štednje i investiranja nisu isplativi, a da bi se realna vrijednost novca sačuvala i oplodila potrebno je preuzimati veći rizik.

 "Građani koji preferiraju sigurnije oblike štednje i ulaganja uglavnom se odlučuju za manje rizične proizvode - oročenu štednju u banci, novčane investicijske fondove, police osiguranja života i dobrovoljni mirovinski fond. Međutim, dobit kod ovih oblika štednje manji su od stope inflacije pa tako novac gubi na vrijednosti", objašnjava Škorić i dodaje:

"Ulaganja u investicijske fondove, dionice, zlato ili druge oblike financijskih instrumenata mogu donijeti prinos koji je veći od stope inflacije. Važno je naglasiti da je ovo znatno rizičniji oblik ulaganja sredstava."

"Građanima se nudi velik broj mogućnosti za štednju ili ulaganje, a konačan odabir ovisi o sklonosti riziku, roku štednje ili ulaganja, ali i o poznavanju proizvoda koji im se nude", zaključuje. 

Inflacija poništava rast plaća

U Hrvatskoj se još nije dogodilo da inflacija sasvim poništi nominalni godišnji rast plaća, ali je kroz prošlu godinu "pojela" većinu rasta. Radnici u Hrvatskoj su po odnosu nominalnog rasta plaća i inflacije još uvijek u plusu.

No primjerice u SAD-u je inflacija već toliko narasla da unatoč rastu plaća u zadnje vrijeme one zbog inflacije manje vrijede i njima se može kupiti manje proizvoda, platiti manje komunalija i usluga.

Da bi takva situacija mogla uskoro nastati i u Hrvatskoj, svjesna je i Škorić. "Već sada se borimo s rastom cijena i neće biti lako održati ravnotežu prihoda nad rashodima u osobnom budžetu. Ako inflaciju ne poprati i rast plaća, čeka nas nepopularno stezanje remena", upozorava.

"Mnogim građanima dio izdataka odnosi se i na plaćanje rata po karticama, velikim anuitetima po kreditima i kamatama na prekoračenja. Kako bi se te mjesečne obveze smanjile, dobro je razmisliti i o refinanciranju svojih obveza", kaže i predlaže da koliko je to moguće da se "zatvore" sva dugovanja i time smanji mjesečni dio plaće koji otpada na njihovo vraćanje.

I poduzetnici su ugroženi

Rast cijena nije isključivo udar na radnike i plaće, njemu će se morati prilagoditi poduzetnici. Oni imaju nešto više prostora za manevriranje od radnika jer mogu prilagoditi svoje cijene, ali i taj pristup ima svoje opasnosti. Kupci uslijed poskupljenja smanjuju potrošnju, traže zamjenski proizvod ili sasvim odustaju od kupnje. Poduzetnici će morati balansirati između poskupljenja i zadržavanja kupaca.

O tome koliki će udar inflacije biti na standard građana i poslovanje poduzetnika pitali smo financijskog analitičara Hrvoja Japunčića.

Drastično poskupljenje kave je neopravdano. To je samo iskorištavanje panike

"Nažalost, već su prisutna poskupljenja kod dijela poduzetnika, a i ono što dolazi kod kućanstava će imati popriličan udarac na financijske okvire, jer s druge strane povećanje cijena koje će poduzetnici ugraditi u svoje proizvode ili usluge ne znači da će potražnjom biti nadoknađen takav udarac. Kod kućanstava je pitanje hoće li povećanje raspoloživih dohodaka biti dovoljno za namirenje povećanih troškova, a i hoće li doći do znatnog povećanja dohodaka", objašnjava Japunčić razlike kako će se inflacija reflektirati na poduzetnike i radnike.

Država profitira od rasta cijena

Inflacija će automatski podignuti osnovicu na koju se računa PDV pa će rasti državni prihodi. Time država postaje jedini subjekt koji ima koristi od inflacije jer rastom državnih prihoda olakšava svoju fiskalnu poziciju. Porezi su zadani kao postotci koji se dodaju na osnovicu te rastom osnovnice, što se događa u inflaciji, raste i iznos poreza koji se naplaćuje.

Država nam može pomoći s divljanjem cijena tako da nam se makne iz novčanika

PDV od 25% na računu od 100 kuna znači da od konačnih 100 kuna koje je kupac platio, 20 kuna ide u državni proračun na račun PDV-a, tj. osnovica je 80 kn. Rastom cijena raste i osnovica, pa tako konačna cijena od 110 kuna znači da će država naplatiti 22 kune PDV-a, što je rast državnih prihoda za 10%.

Država direktno profitira od rasta cijena, ali samo do određene razine. Dovede li rast cijena do smanjivanja gospodarske aktivnosti, onda će trpjeti i državni proračun.

Štednja se građanima više ne isplati

U kontekstu toga kako bi građani trebali ulagati, Japunčić smatra da je bolje ulagati u dionice i obveznice nego da novci stoje na štednji, posebno u trenutnoj situaciji kada su kamate na štednju praktički nepostojeće, a stopa inflacije relativno velika. 

"U uvjetima više inflacije, dok centralne banke ne podižu jako ili brzo kamatne stope, povijest razvijenih tržišta, ali i ekonomske formule govore o svrsishodnosti ulaganja u dionička tržišta, jer u konačnici kompanije temeljem povećanih cijena svojih proizvoda povećavaju svoje prihode, dobiti i drugo te njihov rast nadilazi rast troškova financiranja ili kapitala", objašnjava i napominje:

"Naravno, sve dok porast kamatnih stopa ne utječe na smanjenje potražnje; da, u trenutku kada tržišta ocijene da su centralne banke pretjerale, često zna doći do znatnijih korekcija, posebice na dioničkim tržištima, pa se u tim trenucima fokus prebacuje na obveznička tržišta, no u konačnici je vrijeme za dugoročna ulaganje na razvijenim tržištima takoreći svakodnevno. Razvijenost vrsta naloga i oblika trgovanja omogućuje da se ostvare pozitivni rezultati i kada tržišta padaju, neovisno o klasama imovine."

Isplativost ulaganja u nekretnine

Pitali smo ga i što misli o ulaganju u nekretnine, s obzirom na to što se događa na tom tržištu. APN subvencionira kupnju prve nekretnine, prije nekoliko godina je prije subvencija ukinuto oslobođenje od poreza za one koji kupuju prvu nekretninu, POS stanovi su obilježeni korupcijom i malverzacijama te općenito vlada kaos na nekretninskom tržištu Hrvatske.

Uz to su kupci čak trećine nekretnina u Hrvatskoj stranci, a u nekim regijama na obali i do pola. Cijene rastu iz godine u godinu te nema znakova da će se taj trend prekinuti.

Golema šteta koju država radi tržištu nekretnina postaje sve veća

"U odnosu naspram ulaganja nekretnine, moguće je da će povećanje kamatnih stopa dovesti do smanjenja potražnje, što će imati za posljedicu pritisak na tražene/realizirane cijene, a znatniji problem nedostatnosti razine dohodaka mogu dovesti i dovode do prisilnih prodaja, pa štedno gledajući, za ulaganja u nekretnine treba pratiti trendove ponude i potražnje", kaže Japunčić i nastavlja;

"Valja istaknuti da u dugoročnoj matematici na razvijenim tržištima efikasnost je određena uzimanjem u obzir i porezna davanja, troškove održavanja, a tendencije na takvim tržištima su da ti segmenti postaju viši i skuplji."

Kriptovalute, da ili ne?

Kriptovalute imaju velike oscilacije u vrijednosti pa nije preporučljivo za one slabog srca. Veliki padovi vrijednosti, kao što se dogodilo nedavno, inherentni su tržištu kriptovaluta. Dugoročno investiranje je najsigurnija strategija, ali treba imati na umu da kriptovalute spadaju u visokorizična ulaganja.

Japunčić zbog toga napominje: "Što se tiče ulaganja u kriptovalutni svijet, dok ne postoji viša razina regulacije, svako ulaganje ili štednja moraju biti vođeni premisama da sutra postoji mogućnost da se ostane bez početnih ulagačkih sredstava, što u konačnici znači da treba ulagati, ali obazrivo i ne sa životno važnim sredstvima."

Zašto je došlo do ogromnog pada vrijednosti bitcoina?

Inflacija je sveobuhvatna i njeni efekti se ne mogu sasvim izbjeći. Kupovna moć plaća pada, štednja se topi bez obzira nalazila se u banci ili "ispod jastuka", fiksni troškovi održavanja kućanstva rastu. Tvrtke do određene razine mogu kompenzirati opći rast cijena tako da ih ugrade u rast cijena svojih proizvoda, ali s vremenom će sve manje ljudi kupovati njihove proizvode pa to ne mogu raditi vječno.

Građani su najviše na udaru, ali postoje načini na koje mogu ublažiti udar inflacije. Ipak, svaka osoba je specifičan slučaj i općeniti savjeti nisu dovoljni za adekvatan plan i program štednje i investiranja. Najbolje se obratiti stručnjacima.