PREMA najnovijoj studiji, spor hod u srednjoj životnoj dobi mogao bi biti indikator nekog značajnog nedostatka u fizičkom i kognitivnom zdravlju, piše Science Alert.

U istraživanju koje je započeto u 1970-ima i u kojem su promatrani zdravlje i navike više od 900 Novozelanđana uočena je povezanost između ispitanika koji u svojim četrdesetim godinama života sporije hodaju i znakova ubrzanog biološkog starenja te ugroženog integriteta mozga.

“Spor hod je znak problematičnog zdravlja“

Liječnica Line J. H. Rasmussen sa Sveučilišta Duke i njeni kolege promatrali su sudionike Dunedinove studije koja je započela prije gotovo pet desetljeća i utvrdili da brzina hoda u srednjoj životnoj dobi nudi jedinstven uvid u cjeloživotni proces starenja, koji seže sve do djetinjstva.

"U ovoj studiji obuhvaćeno je razdoblje od predškolske pa sve do srednje životne dobi i primijećeno je kako je spor hod znak problematičnog zdravlja“, rekla je psihologinja i neuroznanstvenica Terrie E. Moffitt.

Manji volumen mozga

Mada u početnom stadiju Dunedinove studije nisu izvedena mjerenja moždanih aktivnosti, na temelju današnjih testova kod sporih je šetača u prosjeku uočen manji volumen mozga i smanjena debljina moždane kore.

"Ono što je važno je da je u našem istraživanju primijećeno kako je brzina hodanja istodobno povezana s neurokognitivnim funkcioniranjem u odrasloj, ali i u dječjoj dobi“,  piše u znanstvenom radu.

Istraživanje naziva Association of Neurocognitive and Physical Function With Gait Speed in Midlife objavljeno je u medicinskom zborniku JAMA.