TRGOVAČKI sud u Pazinu je otvorio stečaj nad Uljanik Brodogradilištem koje trenutno ima 1.118 radnika. S današnjom je odlukom i jedna od najvažnijih članica Uljanik Grupe završila u stečaju, nakon što su u proteklih oko mjesec dana stečajevi otvoreni nad četiri članice grupe. Ostaje još petak kada se treba održati i ročište na kojem će se odlučivati hoće li se pokrenuti stečaj i krovne tvrtke grupe, Uljanika d.d.

Kada su se brodogradilišta Uljanik Grupe našla pred kolapsom, u ljeto 2018. godine, imala su aktivnih državnih jamstava u iznosu od 4,3 milijarde kuna koja su, očito bez previše pitanja, odobravale sve vlade još od 2010. godine. S druge strane kriminalističko istraživanje koje je policija provela u Uljaniku potvrdilo je ono što se praktički znalo i ranije - da su brodovi ugovarani ispod cijene, da je bilo muljaža s novcem od državnih potpora, pa čak i da je Uljanik plaćao nekakve kredite za naručitelje brodova.

Aktere hrvatske političke scene upitali smo tko je zapravo kriv za kraj priče o Uljaniku, odnosno treba li netko zbog ovog odgovarati. Odazvali su se gotovo svi, osim HDZ-a Andreja Plenkovića, a koji po naputku vrha stranke izbjegavaju odgovarati na novinarka pitanja koja bi mogla eventualno toj stranci ugroziti rejting. Stranka rada i solidarnosti Milana Bandića se ispričala zbog toga što danas nemaju izjavu o Uljaniku, već će o tome govoriti na konferenciji za novinare za pet dana, u subotu.

Pa krenimo redom, kako smo i dobivali odgovore na naša pitanja.

Goran Beus Richembergh (GLAS): Uljanik im nije Agrokor

"Za poslovne rezultate koji su doveli do blokade i sloma Uljanika odgovorna je, naravno, Uprava. No vlada je u ime države nesumnjivo odgovorna za to što nije kontrolirala izvršenje poslova za koje je izdala državna jamstva", kaže za Index Beus Richembergh koji je povukao i paralelu s nedavnim "spašavanjem" Agrokora.

"Izgleda da je ova vlada više brinula o stanju u Agrokoru, dakle privatnoj tvrtki u vlasništvu Ivice Todorića, nego o tvrtki u kojoj je država s 25% najveći pojedinačni suvlasnik. Ta nonšalantnost je neoprostiva", kaže Beus Richembergh. Za njega dileme nema, kada je riječ o odgovornostima bivših vlada za propast Uljanika.

"To je odgovornost svih vlada koje su izdavale, a nisu kontrolirale izdana državna jamstva", kaže na kraju ovaj saborski zastupnik.

Peđa Grbin (SDP): Nije vrijeme za utvrđivanje krivnje

"Više puta sam to rekao, ponovit ću i danas - nije vrijeme za utvrđivanje krivnje, već je vrijeme za donošenje odluka koje bi mogle očuvati brodogradnju, sačuvati radna mjesta i zaštititi potraživanja države", kaže Peđa Grbin saborski zastupnik SDP-a, dodajući da se plaćanjem jamstava država, osim najvećeg pojedinačnog vlasnika, pretvorila i u jednog od najvećih, ako ne najvećeg vjerovnika Uljanik grupe.

"Država tu svoju poziciju mora iskoristiti kako bi stečajni postupak usmjerila put preustroja, po uzoru na uspješno provedene stečajne postupke kao što su Pevec, Jadran Crikvenica ili Viktor Lenac", kaže Grbin dodajući na kraju kako bi se u ovom trenutku trebalo koncentrirati na to kako spasiti Uljanik, a ne političku poziciju

Ines Strenja Linić (Most): Pratite trag novca i sve je jasno

"Tko je kriv pokazat će trag novca. To je stvar istrage i suđenja. U svakom slučaju, nikakva Uprava ili bilo tko treći nije mogao organizirati isisavanje novaca u ovakvim razmjerima bez podrške politike ili da je politika zažmirila na oba oka. Ljudi u Istri i Rijeci znaju jako dobro koje je to društvo. Most trenutno radi na Odluci o osnivanju istražnog povjerenstva koju ćemo uputiti u proceduru čim se razriješi pitanje strateškog partnera jer smo odgovorna politička opcija i ne želimo ugroziti taj proces o kojem ovisi daljnja sudbina Uljanika i Trećeg Maja", kaže Strenja Linić koja je posebno izdvojila aktualnog koalicijskog partnera HDZ-a, HNS. Točnije njihova šefa Ivana Vrdoljaka.

"Trebalo bi pronaći gdje se skriva Vrdoljak pa njega pitati tko je kriv. On se hvalio kako je uspješno spojio Uljanik i 3. maj. Uostalom, on je dio svih vlada. I one s SDP-om i ove aktualne s HDZ-om. Vrdoljak je ljepilo stabilnosti svih vlada. Njega pitajte, je li više kriv Milanović ili Plenković?", kaže Strenja Linić za Index.

Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid): Ništa se nije moglo bez politike

"Za urušavanje Uljanika krive su sve vlade, od Ive Sanadera na ovamo. Zadnji i ključni obol dala je Plenkovićeva vlada zato što je propustila kritičnu 2018. godinu. Dozvolila je da se iz dana u dan rasipa radništvo i da napušta firmu, gledala je bešćutno kako oni koji ostaju gladuju. Gledala je kako se brodovi ne grade i kako je knjiga narudžbi svaki dan sve tanja", kaže Vilibor Sinčić, šef Živog zida za Index.

Kako kaže, ministri financija i gospodarstva te premijer bi trebali odgovarati i za Brodosplit, a ne samo za Uljanik.

"Gledali su kako se milijarde kredita, potpora i jamstava daju uz vrlo slabe rezultate. Ključno je reći kako Uprave brodogradilišta oko, recimo, Rossande ili Debeljaka ne bi mogle raditi što su radile bez političkog sponzorstva i zaštite", kaže Sinčić na kraju.

Boris Miletić (IDS): Kriva je Uprava, ali i vlada

"Uz Upravu Uljanika koja snosi odgovornost za poslovanje društva, glavni krivac je vlada Republike Hrvatske. Država je najveći pojedinačni suvlasnik Uljanika s 25 posto udjela i svojom nebrigom i ignorancijom zapečatili su sudbinu brodogradilišta i brodogradnje u Hrvatskoj", kaže Boris Miletić, čelnik IDS-a. Naime, njegova je stranka danas proglasila Dan žalosti u Istri i to zbog stečaja Uljanik Brodogradnje.

"Stečaj Uljanika imat će dramatične posljedice za cijelu hrvatsku industriju. Uljanik je stoljetni gospodarski i kulturni simbol Istre koji je opstao pune 163 godine, ali nije uspio preživjeti nesposobnost i aroganciju ove vlade", kaže Miletić dodajući da su uz Upravu koja je odgovorna za poslovanje odgovorni i svi oni koji nisu reagirali dok su još mogli, oni koji su otjerali radnike u štrajk i potjerali posljednje naručitelje iz Uljanika.

"To je premijer i to su ministri. Gori od samog stečaja je način na koji su učinili, kukavički, bez trunke državničke hrabrosti i elementarne ljudske pristojnosti prema radnicima i njihovim obiteljima", kaže Miletić na kraju.

Dalija Orešković (START): Nedostatak kontrole i nečinjenje

"Uprava Uljanika kao izvršna vlast, Nadzorni odbor kao kontrolno tijelo, država kao najveći pojedinačni vlasnik i isporučilac javnog novca kroz subvencije, te lokalna samouprava kao svjedok događanja i faktor nečinjenja", kaže Dalija Orešković iz START-a govoreći o stečaju Uljanik Brodogradnje. Kako je istaknula, sve su dosadašnje vlade odgovorne zbog stanja u Uljaniku.

"Hrvatska država nikad nije kontrolirala brodogradnju, iako je najveći pojedinačni vlasnik. Predstavnici države u Nadzornom odboru Uljanika bili su dužni vidjeti i reagirati na negativne trendove i događanja. Deseci milijarda javnog novca uplaćeni su u brodogradilište, bez da je država tražila za to odgovarajuće polaganje računa od strane Uprave. Dakle, krivi su premijeri, ministri gospodarstva i ministri financija", jasna je Orešković koja dodaje i kako postoji krimen lokalne vlasti.

"Odgovornost za nečinjenje ima lokalna vlast iako nije vlasnički uključena. S obzirom na to da nestankom brodogradnje posao gube tisuće radnika, te nestaje prihod od poreza na dohodak koji se slijeva u lokalne blagajne, IDS-ovi predstavnici lokalne vlasti su morali voditi računa o poslovanju Uljanika. Tim više to što je IDS, u dva navrata, ukupno osam godina, suobnašao izvršnu vlast u državi", kaže Orešković dodajući da je kriva i aktualna državna vlast za čijeg vremena je problem eskalirao, jer se propustilo povlačiti učinkovite i pravovremene poteze i tako maksimalno sačuvati ljudske resurse i poslovne prilike.

"Agonija radnika koji su mjesecima bez plaće sramota je ove vlasti", zaključila je na kraju Orešković.

Katarina Peović (Radnička fronta): Sluganska politika prema EU

"Krive su sve dosadašnje vlade i lokalni političari svojom sluganskom politikom prema EU. Sanader je pripremao privatizaciju Uljanika koju i provodi Milanovićeva vlada, a u kojoj su sjedili i IDS-ovci i HNS-ovci. Prije gotovo 20 godina je Jakovčić 'usnuo san' o premještanju Uljanika, koji se danas ostvaruje, a zbog čega je vrh cinizma Miletićevo proglašenje Dana žalosti u Puli. Svi su oni grobari Uljanika, jer su njihove politike slijedile 'savjete' EU o zabrani državnog intervencionizma. EU je prije svega ekonomska zajednica u kojoj logika kapitala nalaže da se on koncentrira u centru dok periferiju tretira samo kao izvor jeftine radne snage i kao tržište za svoje proizvode. Europi ne treba razvijena Hrvatska, to je ta famozna 'Europa dvije brzine' u kojoj nam EU birokrati sasvim otvoreno pokazuju gdje nam je mjesto", objašnjava Katarina Peović iz Radničke fronte dodajući kako oni nisu odgovorni samo za gašenje brodogradnje u Uljaniku, već će slična sudbina izgleda zadesiti i 3. maj, Brodotrogir i Brodosplit.

"Osim ako se radnici ne pobune. Gašenjem tisuća stalnih radnih mjesta gubimo zadnje poluge za zaokret prema ekonomiji koja služi zadovoljenju potreba svih ljudi, a ne stvaranju profita za elite. Turizam ne može ni po čemu zamijeniti brodogradnju u kojoj imamo know-how, koja proizvodi složeni proizvod, koja uz sebe vuče druge industrije, a u kojoj su, što isto nije zanemarivo, ljudi zaposleni na neodređeno. 67 godina za umirovljenje koji ova vlada predlaže u skladu je s politikom zatvaranja tisuća stalnih radnih mjesta", kaže Peović naglasivši da je krivnja na svim dosadašnjim političkim garniturama i Upravama.

"No, iako krivnja u personalnom smislu neosporno postoji, ona je sporedna jer čak i uz najstručnije i najodgovornije ljude bez adekvatnog institucionalnog okvira industrijskih politika i postojanja specijalizirane banke za praćenje brodogradnje, kakva je postojala u Jugoslaviji, brodogradnja u nas ne može opstati. Uspješna brodogradnja nigdje u svijetu ne postoji bez državnog intervencionizma, sve uspješne velesile u brodogradnji pomažu svojim brodogradilištima. Kada je talijanski Fincantieri 2011. bio u problemima, država je priskočila u pomoć", kaže na kraju Peović.

Tomislav Tomašević (Možemo): I HDZ i SDP su podbacili u ekonomskoj politici

"Za poslovanje svakog poduzeća je prije svih odgovorna Uprava pa tako i u slučaju Uljanika. Budući da je država zapravo suvlasnik Uljanika, odgovorne su vlade koje su posredno postavljale Uprave koje su Uljanik i brodogradnju odvele u propast", jasan je Tomislav Tomašević iz političke platforme Možemo. Za Tomaševića nema dvojbe tko su krivci za događanja u Uljaniku.

"Prvenstveno su to sadašnji i bivši premijeri te ministri gospodarstva koji su pridonijeli deindustrijalizaciji obale i monokulturi turizma u kombinaciji s građevinskim špekulacijama. Isto tako je neprihvatljivo da u strateškom poduzeću kojem je suvlasnik država radnici osam mjeseci ne dobiju plaću, a na kraju dobiju otkaz. Dokaz da su zadnje HDZ-ove i SDP-ove vlade podbacile u ekonomskoj politici je da danas imamo čak 100.000 radnih mjesta manje nego 2008. godine kad je počela kriza", zaključuje na kraju Tomašević.

Stav stranke HNS: Stečaj je realna opcija

"Za poslovanje svakog poduzeća najveću odgovornost nosi Uprava društva, a prirodu odgovornosti Uprave u Uljaniku će utvrditi nadležna policijska i pravosudna tijela", stoji u odgovoru HNS-a. Iako smo tražili sugovornika iz te stranke koji bi mogao pojasniti situaciju u Uljaniku dobili smo stav HNS-a.

"HNS ne misli biti dio inflacije političara koji se sada međusobno nabacuju blatom tko je više ili manje odgovoran za stanje u Uljaniku. Mi smatramo da je stečaj realna opcija, da više ne možemo novcem poreznih obveznika pokrivati poslovanje Uljanika, ali isto tako smatramo da stečaj nije definitivan kraj poduzeća", stoji na kraju stava stranke.

Krešimir Kartelo (NZH): Našim novcem kupovao se socijalni mir

"Kriva je prije svega lokalna vlast, odnosno ljudi su postavljeni u Upravu tog društva. Na kraju je tu i odgovornost države koja je raspolagajući našim novcem davala jamstva za te ljude, odnosno takve Uprave", kaže Krešimir Kartelo iz stranke Neovisni za Hrvatsku. Kako nam je rekao, ne može biti sudac ako bi se tražila kaznena odgovornost, a politička odgovornost iako u Hrvatskoj ne funkcionira.

"Ne mogu biti sudac. Kako to već ide u Hrvatskoj, neka institucije rade svoj posao, no zapravo je stvar u tome da je sam mehanizam doveo do ove situacije. Našim novcem kupovao se socijalni mir i davani su naši novci ovakvim upravama u Uljaniku. Sjetite se kako aktualni premijer Andrej Plenković voli reći da je on protiv populizma, a što je bilo veće od njegova populizma kada je prošle godine radnicima Uljanika isplatio jednu plaću? Pa dobro, gdje su ostale plaće? To je on plaćao iz našeg džepa. O nekakvoj političkoj odgovornosti ne možemo govoriti jer ipak je ovo Hrvatska", kaže Kartelo za Index. No jedna stvar, za Kartela, posebno je iritantna.

"No jedna je stvar iritantna u cijelom ovom slučaju, a to je ponašanje IDS-a. Oni sada proglašavaju nekakav Dan žalost za Uljanik. No znali su što će se dogoditi, uostalom napravili su prostorni plan iz kojeg je bilo jasno kamo ide situacija s Uljanikom. Zna se kako se upravlja Istrom, da je to država u državi. Nije samo to priča o IDS-u, to je odgovornost svake vlade koja je davala jamstva, odnosno naš novac. Nitko nas nije pitao, samo su uzimali. E to je prevara birača", kaže Kartelo na kraju.

Marijana Puljak (Pametno): Uljanik je žrtva politike koja nas je prikovala za dno Europe

"Uljanik je žrtva iste loše politike koja je Hrvatsku dovela na dno Europe. Svi problemi oko Uljanika su se mogli odavno prepoznati i riješiti na vrijeme, da je politika bila odgovorna. Kako to da uprave Uljanika, koje su godinama gomilale gubitke, nisu ranije smijenjene i nisu i ranije odgovarale za izuzetno loše rezultate poslovanja? Umjesto toga lokalna politika se bavila svojim interesima i gledala kako će kao strateške partnere u brodogradilište uvaliti svoje prijatelje, a sve Vlade do sada su kupovale socijalni mir, sipale veliki novac i garantirale za poslove za koje se unaprijed znalo da neće biti uspješni", kaže Marijana Puljak iz stranke Pametno. Kako je naglasila nitko nije ni kontrolirao korištenje državnih jamstava.  

"Državno odvjetništvo treba istražiti sve unatrag i sve odgovorne, imenom i prezimenom, dovesti pred lice pravde, i političare, premijere, ministre, članove uprava", ističe Puljak dodajući da je brodogradnja uvijek politici bila zahvalna jer pumpa brojeve kao što su izvoz i zaposlenost, no pumpa i državne subvencije, sanacije, kupovinu socijalnog mira.

"To naravno ide iz naših džepova pa nikoga naizgled ne boli", naglašava Puljak. No, ono što je bitnije je da vlada i dalje na radi prave stvari kako bi se ovakve stvari zaustavile.

"Ova vlada, kao i sve prije nje, i dalje ne radi aktivno na strategiji industrijske politike. Industrija se ne razvija gaseći požare tu i tamo, tu je potrebna dugoročna vizija i razvoj. Uljanik je, nažalost, još jedna od tvrtki koja će platiti cijenu nečinjenja", zaključuje na kraju Puljak.