U SAZIVU Ustavnog suda, čiji je predsjednik Miroslav Šeparović, već je donekle postalo predvidljivo kako će se u nizu bitnih predmeta rasporediti glasovi trinaest sudaca i sutkinja. Većina od deset glasova, čiji je predvodnik sam Šeparović, donijet će odluku koja manje-više odgovara onima na vlasti, ponekad se služeći birokratsko-pravnim jezikom teško razumljivim običnim građanima, dok će manjina od troje sudaca pisati svoja izdvojena mišljenja.

Desetorka uz vlast, trojka uz pravo i pravdu

Tako je bilo i u vezi s odlukom o radu Nacionalnog stožera civilne zaštite RH u kontekstu pandemije koronavirusa, o čemu je danas konferenciju za medije održao predsjednik Ustavnog suda Šeparović.

>> Šef Ustavnog suda: Bilo je opravdanije zabraniti rad petkom nego nedjeljom

Desetorka je podržala rad Stožera, s iznimkom odluke o privremenoj zabrani rada nedjeljom, ponajviše tako što je uopće odbila razmatrati pritužbe građana, dok je trojka izašla s dugim izdvojenim mišljenjem u kojem oštro kritiziraju i svoje kolege s Ustavnog suda, kao i vlast premijera Andreja Plenkovića.

>> Ovih troje sudaca Ustavnog suda glasalo je protiv većine, pročitajte zašto

Ustavni sud pun isluženih političara i stranačkih uhljeba

Desetorka koju predvodi Šeparović sastoji se od isluženih političara, poput Davorina Mlakara, Josipa Leke, Ingrid Antičević Marinović i, uostalom, samog Šeparovića, kojima se priklanjaju i ustavni suci čije su karijere prije izbora u Ustavni sud bile usko vezane uz politiku i političke stranke, poput Snježane Bagić, svojedobno državne tajnice u Sanaderovoj vladi. Za njih se teško može reći da su pravni ili intelektualni kapaciteti, kao i da slijede neku konkretnu pravnu filozofiju, već se ponajviše drže toga da se ne zamjere onima koji su ih izabrali - vladajućem HDZ-u i donekle SDP-u.

>> Tko su ljudi koji su odlučili da nam Stožer nije kršio nikakva prava?

Pobunjenički trojac pak čine Andrej Abramović (rođen 1966.), Lovorka Kušan (rođena 1968.) i Goran Selanec (rođen 1976.), koji su ujedno i troje najmlađih ustavnih sudaca, ali i suci čija znanstvena, odvjetnička i sudačka karijera nije nikada ovisila o tome da budu stranački poslušnici.

Tko su troje pobunjenika?

Abramović je diplomirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1993. godine, a dvije godine kasnije položio je pravosudni ispit. Radio je u odvjetničkim uredima Jurja Vedrine i Milorada Čađenovića, a 1996. je izabran za suca Općinskog suda u Zagrebu. Od 2007. bio je sudac Općinskog građanskog suda u Zagrebu, gdje je određeno vrijeme bio i voditelj grupe za medijske sporove. Od 2012. do izbora za suca Ustavnog suda Republike Hrvatske bio je sudac i predsjednik Upravnog suda u Zagrebu.

Autor je niza stručnih članaka iz područja građanskog, građanskog postupovnog, upravnog i ustavnog prava, a baš je njegov stručni članak na početku pandemije izazvao veliki interes javnosti jer je Abramović bio jedan od prvih koji su se usudili kritizirati ustavno-pravno utemeljenje ovlasti Stožera.

>> Ustavni sudac: Stožer nije smio donijeti odluku o zabrani napuštanja prebivališta

Lovorka Kušan je pak poznata ljudskopravaška odvjetnica, koja je od 2000. zastupala stranke pred Europskim sudom za ljudska prava, a bavila se posebno strateškom litigacijom u području zločina iz mržnje, prava na dom, diskriminacije, prava na obrazovanje i prava osoba s invaliditetom. U više slučajeva pred ESLJP-om Kušan je - pobijedila Hrvatsku. Devedesetih je bila aktivistica HHO-a, borila se za prava Roma, bila članica Europske mreže pravnih eksperata u području nediskriminacije itd.

Goran Selanec je pak doktorirao pravo na Sveučilištu Michigan u SAD-u s temom "A Betrayed Ideal: The Problem of Enforcement of EU Sex Equality Guarantees in the CEE Post-socialist Legal Systems". Bio je i gostujući predavač na Europäische Rechtsakademie (Akademija europskog prava - ERA) te zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.

>> Ustavni sudac o masakru u Zagrebu: "Ništa od toga nije slučajno. Sustavno je"

>> Selanec odgovorio sucima koji brane sud koji je dozvolio Thompsonu da urla ZDS

Biografije i karijere koje ne ovise o politici

Riječ je o biografijama bitno drugačijim od onih bivših ministara, saborskih zastupnika i stranačkih uhljeba koji čine ostatak Ustavnog suda, pa i ne čudi što spomenuta trojka odbija igrati po starim pravilima jednoglasnog odlučivanja, donošenja pravno upitnih odluka i zatvaranja od javnosti.

Otkako su u Ustavnom sudu, a to je od 2016. u slučaju Abramović i Kušan te od 2017. u slučaju Selaneca, ova je trojka više puta zauzimala bitno drugačije stavove od ostalih kolega, koje su znali otvoreno i oštro kritizirati.

Zauzeli se za prava Srba, pravo na štrajk, Lex Agrokor ocijenili neustavnim...

Primjerice, nasuprot većini su smatrali da javnost ima pravo znati koliko je RH platila obranu generala Gotovine i Markača, branili su pravo na štrajk na Hrvatskim studijima, kao i prava Srba u Vukovaru. Također su i Lex Agrokor ocijenili neustavnim i ugrožavanjem poduzetničkih sloboda.

>> Troje sudaca misli da je Lex Agrokor neustavan. Ovo su njihovi argumenti

Abramović, Kušan i Selanec su ostali u manjini i kada je riječ o slučaju afganistanske djevojčice Madine Hussiny, koju je pregazio vlak na granici između Hrvatske i Srbije nakon što je njena obitelj protupravno vraćena s hrvatske granice. Većina je prihvatila argumente DORH-a da nema osnove za kazneni progon zbog smrti male Madine, dok je pobunjenička trojka istaknula da čak ni istraga tog slučaja nije provedena kako treba.

Sada znamo kako bi Ustavni sud trebao raditi

U svakom slučaju, iako su u velikoj manjini, ustavni suci Abramović, Kušan i Selanec su već ostavili velik i pozitivan trag na Ustavnom sudu, pokazujući hrvatskoj javnosti kako bi ustavno sudovanje doista trebalo izgledati u Hrvatskoj da smo normalna država.

Ne bi bilo iznenađujuće da im se vladajući zbog toga osvete kada dođe vrijeme za reizbor sudaca Ustavnog suda.