IAKO je ranije obećala, Vlada radnicima i tvrtkama, kojima su talijanski izvođači ostali dužni, neće isplatiti 40 milijuna kuna. Odbijen je prijedlog HAC-a da se bivšim kooperantima omogući da putem cesije prebiju potraživanja prema propalom talijanskom izvođaču Coopcostruttoriju.

Iako bi tristotinjak radnika, koji su preko talijanke tvrtke bili angažirani na izgradnji tunela Mala Kapela, trebali biti zadovoljni jer su radovi okončani, za njih je ovih dana neizvjesnost veća nego ranijih mjeseci kada su živjeli u nadi da će im Vlada pomoći.

Većina tvrtki koje su za Talijane radile kao kooperanti, zbog duga od 40 milijuna kuna završit će u stečaju, a preživjet će samo veće tvrtke koje mogu pretrpjeti nekoliko milijuna kuna gubitka.

HAC je cijelo vrijeme prevaranim tvrtkama obećavao kako će sve biti u redu zbog čega su one nastavile isporučivati rad i materijal na gradilište tunela. Međutim, prije dva tjedna Vlada je odbila prijedlog HAC-a da se putem cesije "prebiju" potraživanja prema Coopcostruttoriju, piše Jutarnji list. 

Visoki Vladini dužnici ranije su neslužbeno izjavljivali da će radnike namiriti sa 48 milijuna kuna, koje je HAC putem bankovne garancije trebao naplatiti od Coopa, a riječ je o ranije uplaćenom avansu. To na žalost radnika nije učinjeno. HAC je preko suda uspio naplatiti taj novac, ali ga je Vlada odbila uplatiti tvrtkama i radnicima koje su radile za Coop.

Kad su ogorčeni radnici prije tri mjeseca blokirali radove na Maloj Kapeli ministar prometa Božidar Kalmeta obećao im je da će se problem riješiti, a početkom ovog mjeseca obećao im je i zaposlenje u domaćim građevinskim tvrtkama. Do sada su zaposlena samo dvojica radnika iz štrajkaškog odbora, i to oba u HAC-u.

Neki od kooperanata sretni su što ih vjerovnici iz prijateljskih razloga do sada nisu tužili, a svoje će obveze namiriti prodajom automobila i drugih stvari. Pitaju se kako Vlada ima obraza u nedjelju svečano otvoriti auto-cestu Zagreb - Split, nakon što su im lagali i izvana doveli tvrtku koja ih je, tvrde, pokrala.

Danas, kada je svečeno otvoren tunel, izvođači radova su sasvim sigurni da su prevareni, djelomično i svojom krivnjom jer su bili naivni i od države nisu tražili bankovna i druga osiguranja. Posve je jasno da se obećavalo samo kako bi se tunel završio na vijeme, a političari mogli prerezati vrpcu.

"Izbori su prošli, tunel se otvara pa nema više razloga da nam pomognu, iako su dobili novac natrag. Sve je to politika." - razočaran je predstavnik radnika.

Najdulji hrvatski tunel

Tunel Mala Kapela najznačajniji je objekt na autocesti Zagreb - Split, jer je sa svojih 5761 metara duljine najdulji tunel u Hrvatskoj. Projektiran je s dvije cijevi sa po dvije prometne trake - svaka širine 3,5 metra. Povezuje dvije dionice autoceste Zagreb (Bosiljevo) - Split, dionicu Josipdol-Tunel Mala Kapela i dionicu Tunel Mala Kapela - Žuta Lokva. Sjeverni portal tunela je na 562 metra nadmorske visine, a južni na 573 metra nadmorske visine.

Dozvoljena brzina vožnje kroz tunel je 80 kilometara na sat.

U prvo će vrijeme, kako se doznaje, u prometu biti desna tunelska cijev kroz koju se odvija dvosmjerni promet jednako kao i u tunelu Sveti Rok.

Lijeva tunelska cijev služit će kao servisni tunel, za sigurnosne intervencije.

U drugoj fazi, koja će ovisiti o porastu prometa, planira se u potpunosti dovršiti i lijeva tunelska cijev čime će se omogućiti odvojeni promet za svaki smjer.

Gradnja tunela stajala je oko 550 milijuna kuna.