Majka koja je lani trogodišnju kćer bacila u Savu dobila 15 godina zatvora
GODINU dana nakon strašne tragedije, kada je 34-godišnjakinja bacila svoju kćerkicu u rijeku Savu, Županijski sud u Zagrebu objavio je nepravomoćnu presudu optuženoj majci.
Proglašena je krivom te je osuđena na 15 godina zatvora. Dobila je i mjeru psihijatrijskog liječenja, a i nakon izlaska iz zatvora bit će pod pojačanim nadzorom. Odlukom suda produljen joj je istražni zatvor. Danas nije dovedena na izricanje presude.
Priznala da je ubila kćer
Ubila je dijete koje joj je vjerovalo kao majci, ali više nema podmuklog načina izvršenja, stoji u obrazloženju presude. Obrazlažući presudu sutkinja je kazala da je majka priznala da je ubila kćer. Opisala je kako je autom došla do korita Save, ušla s djetetom u rijeku i ispustila ju. Utvrđeno je da dijete ima teškoća u razvoju, no dijagnozu nije imalo.
Tijekom postupka provjeravano je je li majka uopće bila ubrojiva, odnosno je li razumjela svoje postupke. Psihijatri su potvrdili da je bila smanjeno ubrojiva, zbog teške depresivne reakcije na bolest djeteta te neuspješno liječenje.
Uključivala se u brojne programe, no na kraju se suočila s činjenicom da ima autistično dijete. To je utjecalo na njezinu svijest, ali je i dalje razumjela što radi, odnosno da ubija svoje dijete. Ključan je bio jedan posjet igraonici gdje malena nije reagirala na njezine pozive.
Tijekom postupka svjedočio je suprug, sestra, roditelji i osobe iz igraonice. Analizirane su i snimke iz igraonice.
Bila je uvjerena da nije dobra majka
Utvrđeno je da je imala rizičnu trudnoću, a kada je dijete imalo 18 mjeseci primijetila je da zaostaje u razvoju. Na kraju je dala otkaz i posvetila se brizi za dijete. Vodila je dijete na brojne programe, a i sama je kao terapeut radila s djetetom. Uz sve to, zaključio je sud na osnovi izjava svjedoka, dijete je čak nazadovalo. A majka se stalno preispitivala i sve se lošije osjećala.
Postala je anksiozna, zatvorena, izrazito negativna. Bila je uvjerena da nije dobra majka, zapustila je sebe, ali je stalno tražila savjete. Istovremeno se zatvarala u svoj svijet. Imala je i svojih problema sa zdravljem, no iako su joj liječnici rekli da treba pomoć psihijatra, ništa nije poduzela. Na kraju je postala i suicidalna.
Dan nakon ubojstva djeteta trebala je kod psihijatra
Obitelj je pokušavala doprijeti do nje. Čak su joj za 16. siječnja, dakle dan nakon što se dogodilo ubojstvo, dogovorili psihijatra. Sestri je 14. siječnja rekla da uzme njezinog sina k sebi, jer ona ne može skrbiti o njemu. Kako je imala dogovoren termin kod liječnika s članovima obitelji, zaključila je da će se strpiti do tada.
Tog 15. siječnja bila je u Centru za socijalnu skrb kako bi dobila pomoć. Raspitivala se ima li dijete autizam. U 11.30 otišla je iz centra. Otišla je u igraonicu i bila tamo do 15 sati.
Djelatnice su opisivale da im se činila malodušnom. Na snimkama se vidjelo kako dijete cijelo vrijeme prati u stopu. U 15.14 otišla je do rijeke Save i ispustila dijete. Zatim je u 16.11 nazvala policiju i rekla da je ubila dijete.
Otegotne okolnosti
Vještaci su potvrdili da je imala problem s prihvaćanjem djeteta s teškoćama, jer do tada nije imala problema u životu. Željela je otkloniti patnju koje je dijete imalo, ali i ona kao roditelj takvog djeteta.
Sve to utjecalo je na visinu kazne majci. Otegotnom je ocijenjena činjenica da je ubila dijete s posebnim potrebama, zatim da je bila strašno prisebna jer je nazvala policiju i obitelj, a također i svog sina lišila je normalnog odrastanja uz sestru i majku.
Olakotne okolnosti
Olakotnim je cijenjeno priznanje, kao i ranija neosuđivanost. Tu je i nevjerojatna bol s kojom će morati živjeti zbog onoga što je učinila vlastitom djetetu.
Bila je i bitno smanjeno ubrojiva, no to nije utjecalo na dodatno ublažavanje kazne. Zakon propisuje od 10 do 40 godina zatvora, sud je zaključio da je upravo 15 godina primjerena kazna.
Mjeru obveznog psihijatrijskog liječenja dobila je kako ne bi ponovno zapala u duševne smetnje i opet ponovila neko kazneno djelo.
"Ova tragedija snažno je potresla našu zajednicu. Jesu li svi koji su bili u kontaktu s ovom majkom mogli poduzeti više? I u današnjem svijetu mnogi su roditelji s djecom s teškoćama u razvoju usamljeni. Ova tragedija obvezuje da sustav učini sve kako bi pomoć bila dostupna svima kako se ovako nešto ne bi ponovilo", poručila je sutkinja.
Suđenje počelo prije četiri mjeseca
Svega četiri mjeseca prošla su od početka ovog suđenja koje je odmah zatvoreno za javnost kako bi se zaštitila privatnost ostale djece, ali i cijele obitelji ove žene.
Kobni događaj na Savi
Ona je optužena jer je 14. siječnja prošle godine s trogodišnjim djetetom ušla u hladnu rijeku. Iako je navodno namjeravala ubiti i sebe i dijete, uspjela se spasiti.
Za tijelom djevojčice danima se intenzivno tragalo, ali je pronađeno tek mjesecima kasnije kod Beograda. Majka je zbog svog čina optužena za teško ubojstvo djeteta. Osim što ju državno odvjetništvo tereti za ubojstvo osobe ranjive po svojoj dobi, kao dodatna kvalifikacija navedena je i činjenica da se radilo o žrtvi koja je optuženoj bliska, kao i da je ubojstvo počinjeno na podmukao način.
Na početku suđenja skrivala se ispod kapuljače i velikih sunčanih naočala, no bilo je vidljivo da u rukama čvrsto drži krunicu. Na temelju dokaza sud je rekonstruirao ono što ju je nagnalo na strašan čin, ali i njezino kretanje tog kobnog dana.
Je li sustav zakazao?
Zagrebačka policija je dan nakon nestanka izvijestila kako im je 34-godišnja majka dojavila da je s djetetom ušla u Savu u blizini Jankomirskog mosta. Hrvatski zavod za socijalni rad potvrdio je nakon tog tragičnog događaja da obitelj 34-godišnjakinje nije bila u tretmanu nadležnog područnog ureda niti su bile poduzimane mjere obiteljskopravne zaštite.
Dijete je, kako se neslužbeno doznalo, imalo ozbiljne zdravstvene probleme, a majka je tvrdila da su joj vrata nadležnih institucija bila zatvorena.
Za nestalim djetetom tragalo se u više navrata duž cijelog toka rijeke Save u Zagrebu, Zagrebačkoj županiji, ali i dalje nizvodno. Spasilačke ekipe, uključujući policiju, vatrogasce i HGSS, pretraživale su tok rijeke pomoću čamaca, dronova i podvodnih skenera.
