U KUĆAMA, apartmanima i stanovima za odmor ili nekomercijalnom smještaju u 2021. godini boravile su 466.2 tisuće turista ili 2.3 posto više nego u 2020., dok je noćenja bilo 9.3 posto ili 10.1 milijun manje, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

U nekomercijalnom smještaju se ne naplaćuje usluga noćenja, a vlasnici kuća ili stanova za odmor turističku pristojbu plaćaju paušalno te su obvezni sebe i sve osobe koje noće u kući ili stanu (članovi obitelji, rodbina, prijatelji) prijaviti u sustav za prijavu i odjavu turista eVisitor Hrvatske turističke zajednice (HTZ), iz kojeg DZS preuzima podatke o nekomercijalnom turističkom prometu i dalje ih statistički obrađuje.

Domaći manje dolazili i noćili u kućama i stanovima za odmor

Po tim podacima, od ukupnog prometa u nekomercijalnom smještaju 2021. gotovo 76 posto dolazaka i 56.4 posto noćenja odnosi se na strance, kojih je u taj smještaj došlo 5 posto više nego 2020., ili njih 353.1 tisuća, ali su ostvarili 3 posto manje noćenja ili 5.7 milijuna.

I domaći su u nekomercijalnom smještaju ostvarili manje noćenja nego u 2020., za 16 posto ili 4.4 milijuna, a po prijavama u eVisitoru došlo ih je i 5 posto manje u taj smještaj, odnosno 113.1 tisuća.

Iako se tu radi o nekomercijalnom smještaju, takvim rezultatima je to i jedina vrsta smještaja u Hrvatskoj 2021. u kojoj su boravili i noćili turisti, a koja je zabilježila manji turistički promet, tj. manje i domaćih i stranih noćenja.

U taj je smještaj lani došlo 37 tisuća Slovenaca, koji su ostvarili 2.6 milijuna noćenja. Po tome su bili daleko najbrojniji i s najviše noćenja u kućama i stanovima za odmor u Hrvatskoj među svim turistima ostalih nacija, koji su bili u tom smještaju.

Slijede ih Nijemci i turisti iz Bosne i Hercegovine sa 640 tisuća i 634 tisuće noćenja, a u prvih deset zemalja, čiji su turisti u tom smještaju ostvarili sto i više tisuća noćenja, još su tradicionalna i bliža tržišta Srbije, Austrije, Češke, Mađarske, Poljske, Italije i Slovačke.

Zadarska županija i Kvarner s najviše nekomercijalnih noćenja

Pritom iz DZS-a u istraživanju o tom prometu ne navode usporedbe prometa s tih i drugih tržišta u nekomercijalnom smještaju s 2020., što ne navode ni za pojedine županije, nego samo podatke o dolascima i noćenjima za 2021., po kojima je Zadarska županija s 36 posto od svih noćenja u tom smještaju na prvom mjestu.

Druga je Primorsko-goranska s 26 posto od ukupnih noćenja, dok je treća Istra s 15 posto od ukupnih noćenja u nekomercijalnom smještaju.

Slijede Šibensko-kninska županija na čijem je području 2021. u kućama i stanovima za odmor ostvareno 8.2 posto noćenja od ukupnih u tom nekomercijalnom smještaju, Splitsko-dalmatinska s gotovo 7 posto noćenja te Dubrovačko-neretvanska s 4.4 posto, dok je od jadranskih županija Ličko-senjska s najmanjim udjelom od 4 posto u ukupnim noćenjima.

No, toliko nemaju ni sve ostale županije u Hrvatskoj zajedno jer je udio noćenja u nekomercijalnom smještaju kod svih ostalih bio tek 0.2 posto.

Ono što DZS u tom istraživanju još ne navodi je broj kuća, apartmana i stanova za odmor (smještajnih jedinica i sl.) u kojima je zabilježen taj nekomercijalni turistički promet 2021., a napominju i da na kvalitetu rezultata istraživanja znatno utječe disciplina prijavljivanja i odjavljivanja boravka osoba u nekomercijalnim smještajnim objektima te rad inspekcijskih tijela koja nadziru tu pojavu.